Nekad je nužno odabrati stranu

Cijene energenata divljaju, a krizi se ne nazire kraj. Energetski stručnjak savjetuje kako uštedjeti

Solarne elektrane jedno su rješenje, donosimo kalkulator za izračun uštede električne energije

Zoran Miliša, energetski stručnjak
FOTO: Vjekoslav Skledar

Posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo vremena u kojima su cijene nestabilne, bilo da je riječ o hrani ili pak o energentima. Pandemija koronavirusa dobro je prodrmala svjetsko tržište, a točku na i stavio je rat u Ukrajini zbog čega sve više ljudi traži alternativu i spas u načinima uštede.

Primjerice, prosječna obitelj je u Hrvatskoj 2019. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, trošila 2044 kune mjesečno, odnosno 67 kuna na dan, na hranu. Tada je na gorivo otišlo na mjesečnoj bazi oko 1200 kuna, a isto toliko i na režije.

Rekordno visoki troškovi

Litra ulja je stajala desetak kuna, kruh je u prosjeku koštao osam kuna, a mlijeko se moglo pronaći za pet kuna po litri. Takve su cifre danas nezamislive budući da je u međuvremenu inflacija učinila svoje.

Trenutačno su ti troškovi narasli za od 30 do 50 posto pa za potrošačku košaricu, prema novim cijenama za pokrivanje osnovnih troškova života, sada treba 10.500, dok je lani to bilo 7800 kuna.

Drastično poskupljenje

Ulje se popelo na vrtoglavih 17 kuna, a litra mlijeka stoji osam i pol kuna u prosjeku. Uz to došlo je do drastičnog poskupljenja energenata. Prije dvije godine benzin smo plaćali 7,80 kuna, a dizel svega 7,47, dok se sada cijene goriva penju iznad 13 kuna s tendencijom dodatnog rasta.

“Na tržištu je električna energija pak u posljednje vrijeme poskupjela od 13 do 15 posto”, nadovezuje se Zoran Miliša, energetski stručnjak i direktor sektora zaduženog za solare u tvrtki Energia Naturalis.

Zoran Miliša, energetski stručnjak Vjekoslav Skledar

Cijene će još narasti

Ono na što se ljudi trebaju pripremiti, napominje naš sugovornik, jest da će biti još takvih skokova. Poslovni subjekti su, nastavlja, imali skokove cijena i do 300 posto, a kućanstva samo 13 posto jer ih je Vlada svojim mjerama zaštitila.

“Treba se pripremiti i na nadolazeće skokove cijena u doglednoj budućnosti”, upozorava stručnjak.

Održiv način poslovanja

One cijene koje smo poznavali prije pandemije, dodaje Miliša, neće se nikad vratiti i to treba osvijestiti što prije. Plin je poskupio dva i pol puta za poslovne subjekte, a kućanstva su opet zaštićena Vladinim mjerama te je njima poskupio 16 posto. Struja je i do 16 posto skuplja.

“Cijene se mogu kratkoročno održati kao što je to Vlada pokušala s gorivom, ali će sigurno još otići gore. Tvrtke koje su u industriji energenata moraju odgovorno poslovati jer je drugačiji način poslovanja kažnjiv. Ne mogu kupovati energente i prodavati ih ispod nabavne cijene”, kaže energetski stručnjak.

Energija je roba

Naš sugovornik objašnjava kako, kad su cijene energenata bile niske, gotovo nitko nije vodio računa o načinima uštede koje posljedično pozitivno utječu na kućni budžet, ali i na planet.

“Metode uštede već dugo vremena znamo, ali ljudi tek danas shvaćaju da je to trebalo odavno implementirati. Nekako je uvriježeno mišljenje da je energija javno dostupno dobro, ali nije. To je roba koja ima svoju vrijednost na burzi i cijene mogu skočiti na povijesno visoke razine i taj trend, prema svemu sudeći, neće skoro stati”, smatra Zoran Miliša.

Mali koraci, značajne uštede

Savjetuje kako malim koracima već danas možemo značajno umanjiti svoje račune poput smanjenja temperature na termostatu zimi. To je jedan od najbržih načina, bez ikakvog dodatnog angažmana i ulaganja.

“Velika je razlika pa makar za dva stupnja spustili. Valjalo bi uz to držati prozore zatvorene i čuvati toplinu. Ljeti se pak ne moramo hladiti na 19 stupnjeva, nego možemo na 23. Obavezno treba zavarati toplu vodu kada se ne koristi. Tu se mogu značajni novci uštedjeti, čak od 10 do 30 posto mjesečnog budžeta”, govori stručnjak.

Solarne elektrane su budućnost

Naglašava da treba gledati u budućnost i tražiti alternativne izvore energije poput ugradnje solarnih elektrana jer su ranije navedena rješenja samo privremene solucije budući da će cijene se dizati.

“Energenti postaju sve skuplji pa ljudi moraju početi razmišljati o vlastitoj proizvodnji. To je poruka za krajnje kupce. Smanjite potrošnju, ali uložite u vlastitu proizvodnju”, poručuje Miliša te dodaje da ako vas zanima koliko biste uštedjeli postavljanjem solarne elektrane na svoj krov, to možete izračunati koristeći kalkulator koji je izradila tvrtka Energia naturalis.

Potreba za električnom energijom će rasti

Svatko tko ima kuću i mogućnost, dodaje, neka izgradi vlastitu solarnu elektranu. Potencijalno rješenje problema su i dizalice topline koje koriste geotermalnu energiju iz zemlje, podzemnih voda ili zraka.

“Ne samo da će solarima napajati svoj dom, nego će u budućnosti moći napajati i svoj automobil. Potreba za električnom energijom samo raste. Uskoro će svi automobili biti elektrificirani”, objašnjava naš sugovornik.

Baterijski sustavi

Još jedan od razloga za ugradnju solarne elektrane je i, nastavlja, skladištenje energije jer tehnologija ide u tom smjeru da će svatko tko proizvodi vlastitu struju istu moći i spremati u kućnim baterijama.

“Ugradnja solarne elektrane zahtijeva određenu investiciju, ali je dugoročno najisplativija solucija. Uvijek se može kreditirati, a i aplicirati za sufinanciranje preko europskih fondova”, kaže Miliša.

Brzo vraćena investicija

Dalmacija je pak specifično područje, mnogim kućanstava struja je jedini izvor energije. Na nju se griju zimi, hlade ljeti, kuhaju, griju vodu za kupanje…

“S trenutačnom cijenom struje na tržištu i količini sunca u Dalmaciji, ondje bi si ljudi investiciju vratili za od pet do šest godina, a ukoliko se cijena energije bude približavala tržišnim, investicija će se skratiti na godinu do dvije”, ističe stručnjak za energetiku.

Neovisnost o kretanju cijena na svjetskim burzama

I u kontinentalnom dijelu, dodaje, investicija je, sudeći prema sadašnjem stanju, isplativa za osam do devet godina, što je više od 10 posto povrata investicije godišnje.

“Na to treba gledati kao potrebu jer se tako ne rješava samo financijski aspekt, odnosno problem, nego i neovisnost o stanju u svijetu i na tržištu”, govori Miliša.

Zoran Miliša, energetski stručnjak Vjekoslav Skledar

Čuvate i okoliš

Drugim riječima, ugradnjom solarne elektrane, domaćinstvo postaje neovisno o kretanju cijena, ima na koncu besplatnu energiju, smanjuje otisak ugljikovog dioksida čime pomaže okolišu i ublažavanju klimatskih promjena.

“U budućnosti će se, kao što smo spomenuli, energija koju proizvedemo moći skladištiti u baterijske sustave. Kućanstva će biti samodostatna i u potpunosti neovisna o bilo kojem vanjskom faktoru”, kaže naš sugovornik.

Jednostavna ugradnja

Ugradnja je, dodaje, vrlo jednostavna, a nekoliko je uvjeta potrebno ispuniti prije podnošenja zahtjeva za priključak.

“Potrebno je imati vlasništvo na brojilu, dovoljno veliku kvadraturu krova na kojem se solarne ploče mogu ugraditi. Najčešće to nije nikakav problem jer većina kuća ima značajno više kvadrata nego što je potrebno za solarne panele”, zaključuje Zoran Miliša.

SAVJETI ZA ENERGETSKE UŠTEDE U KUĆANSTVU

‣ Troškove možete smanjiti ugradnjom sobnog termostata koji će noću ili kad ste izvan kuće biti programiran na niže vrijednosti. Smanjenje temperature za samo jedan stupanj može uštedjeti do 5% energije
‣ Svaki stupanj iznad 20 stupnjeva može dodati i 10% na računu za grijanje
‣ Smanjenje temperature u domu na 10 do 16 stupnjeva prilikom izbivanja može smanjiti račun za grijanje i do 10%
‣ Novi kondenzacijski bojler smanjit će potrošnju plina i do 20% . Zato, ako ikako možete zamijenite stari konvencionalni bojler za novi
‣ Instalacija termostatnih ventila na radijatorima može uštedjeti od 5% do 10% troška za grijanje
‣ Dobro programirani termostat može uštedjeti i do 20% energije, a troškove grijanja smanjiti za od 5 do 10%
‣ Zbog neadekvatnih prozora može se izgubiti između 10% i 25% toplinske energije u domu
‣ Idealno bi bilo imati trostruka prozorska stakla, no ona nisu jedino rješenje protiv niskih temperatura
‣ Prozirnom folijom kojom inače zadržavate svježinu u hrani, možete zadržati toplinu u sobi. Prozore prekrijte slojem folije te ih pričvrstite za okvir. Tanki sloj zraka između stakla i folije ponaša se poput izolacijskog sloja koji će zadržavati topli zrak u prostoriji, a prozorsko staklo ga neće moći hladiti
‣ Sunčeva toplina tijekom sunčanog dana može zagrijati unutrašnjost doma i zamijeniti čak 12% energije za grijanje – zato dignite rolete i razmaknite zavjese tijekom dana
‣ U pravilu se savjetuje zatvarati vrata soba, osobito kad koristite tek nekoliko soba u domu i ako održavate različite temperature u svakoj sobi.
‣ Tuširanje i kuhanje zagrijavaju zrak u prostoriji koju koristite isključivo u tom trenutku, a kasnije ćete je napustiti. Otvorena vrata će omogućiti toplome zraku da se širi susjednom prostorijom i ostatkom doma te dodatno zagrijati prostor.
‣ Ne zaboravite otvoriti i vrata pećnice nakon što ste je koristili
‣ Smanjenje temperature tople vode u bojleru do 10 stupnjeva od uobičajene može rezultirati uštedom do 22% godišnje potrošnje energije
‣ Zamijenite obične žarulje sa žarnom niti sa LED (štednim) žaruljama. Koristite rasvjetna tijela manje snage i redovito ih čistite jer zaprljanost smanjuje njihov učinak
‣ Kupujte kućanske uređaje višeg energetskog razreda. Uređaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troše i do 40% manje energije od istih uređaja energetskog razreda D
‣ Zamijenite dotrajale kućanske uređaje s novima. S obzirom na razvoj tehnologije, novi uređaji su učinkovitiji u odnosu na one proizvedene prije 10-15 godina
‣ Temperatura čuvanja zamrznute hrane prosječno iznosi -18°C, a podešavanjem temperature za 1°C više možete smanjiti potrošnju energije i do 5%
‣ Ako je moguće, sušite rublje na zraku, izbjegavajte sušenje rublja u sušilicama
‣ Prilagodite veličinu posuđa količini hrane koju kuhate – priprema manje količine hrane u velikoj posudi znači veću potrošnju energije


Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Energia Naturalis.