Nikad veći porast broja instaliranih solarnih elektrana, ali građani još uvijek imaju pitanja i brige. Odgovorili smo na njih

Potražnja za solarnim elektranama doživjela je nevjerojatan rast najavom ekonomske nestabilnost po završetku pandemije i početkom rata između Ukrajine i Rusije. Prošle je godine u Hrvatskoj instaliran rekordan broj solarnih elektrana. Gotovo tri tisuće novih elektrana u godini bilo bi impresivno, da samo u prva četiri mjeseca ove godine nismo instalirali 2.279 novih.

Bez obzira na značajan porast u potražnji, još uvijek postoji jasna rezerviranost brojnih građana, koja se očituje i u razlikama između županija. Dok je većina instaliranih elektrana koncentrirana oko Zagreba, Varaždina i Osijeka te u priobalnom području Istre, Primorja i Dalmacije, ostatak zemlje pokazuje daleko manje interesa prema prijelazu na solare.

Stoga smo pročešljali forume i komentare na društvenim mrežama i definirali najveće brige koje još uvijek more sugrađane i predstavljaju im prepreku u donošenju konačne odluke i investiranju u vlastitu kućnu solarnu elektranu.

Kako odrediti snagu elektrane i broj panela koji su mi potrebni?

Prvi korak pri određivanju snage kućne solarne elektrane je odluka želimo li samo opskrbiti svoje kućanstvo ili proizvoditi kako za svoje potrebe tako i više te predati višak električne energije u elektrodistribucijsku mrežu. Ukoliko se odlučimo isključivo za opskrbu vlastitog kućanstva, onda pripadamo kategoriji samoopskrbe, pri čemu je važno odrediti snagu elektrane kojom ćemo se zadržati se u gabaritima potreba kućanstva. Drugim riječima, potrebno je definirati realne potrebe kućanstva na godišnjoj razini. Prema tim napucima, stručnjaci će procijeniti koliki je kapacitet elektrane optimalan za kućanstvo.

Proizvodnjom više električne energije nego što je potrebno, prelazimo u kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom, čiji je obračun manje isplativ u odnosu na kategoriju samoopskrbe.

Broj panela kućne solarne elektrane ovisi o kapacitetima panela i same elektrane. Prilikom izrade samog projekta, stručnjaci će savjetovati sve specifikacije solarne elektrane.

Rješenje za sebe možete potražiti putem kalkulatora kompanije E.ON Hrvatska, a o solarnim elektranama i zadovoljnim korisnicima potraži priče na platformi Postani dio promjene: Zajedno za budućnost.

Što ako ne proizvodim dovoljno energije putem elektrane?

Svako kućanstvo koje instalira solarnu elektranu imat će dovoljno električne energije, bez obzira proizvela elektrana dovoljno električne energije putem solara ili ne, jer je priključeno na javnu elektrodistribucijsku mrežu HEP-ODS-a te ima osiguranu opskrbu električnom energijom putem izabranog opskrbljivača ili putem univerzalne usluge opskrbom iz koje u svakom trenu može koristiti dodatnu električnu energiju po potrebi. Važno je da na godišnjoj razini ne proizvedemo više energije, nego što smo je potrošili. Zato se krajem kalendarske godine gleda godišnji obračun i razlika u potrošnji i proizvodnji se naplaćuje.

To je ujedno i razlog zašto se ranije ne naplaćuje mjesečna razlika jer u svakom trenutku može doći do promjene u omjeru. Naime, vjerojatnije je da ćemo manje električne energije proizvesti u listopadu, nego u srpnju, upravo zbog manje sunčanih dana. Dapače, vjerojatno je da ćemo u srpnju proizvesti više električne energije nego što nam je potrebno, a u listopadu manje. Razlikom koju smo napravili u srpnju, kasnije ćemo nadoknaditi nedostatak u listopadu.

Mogu li se paneli staviti na pomoćne objekte poput garaže i nadstrešnice?

Solarni paneli mogu se postaviti na bilo koji nepomični objekt, ali i na zemlju. Iako je postavljanje solara na zemlju regulatorno kompliciranije jer zahtijeva posebne dozvole, kako smo ranije pisali, postavljanje solara na pomoćne objekte uobičajena je praksa. Osobito ako je riječ o objektu koji sam po sebi koristi električnu energiju.

Tako je Ivica iz Metkovića jedan dio panela postavio na krov kuće, dok je drugi postavio na krov konobe u dvorištu. Solare na prvom krovu, montažeri kompanije E.ON Hrvatska postavili su mu tijekom prvog dana instalacije, a solare na drugom dan kasnije. Na oba objekta ima 35 solarnih panela koji su krenuli u pogon prošlog ljeta, a godišnje računa uštedjeti i do 30.000 kuna, što je gotovo 4.000 eura.

Isplati li se uopće instalirati solarnu elektranu, ako ne živim na obali?

Uobičajena je pretpostavka da se investicija u kućnu solarnu elektranu isplati isključivo domaćinstvima na obali Jadrana zbog većeg broja sunčanih sati. Međutim, samo zato što je sunčanih sati na kontinentu manje, ne znači da je cijela instalacija neisplativa. Broj sunčanih sati na kontinentu i više je nego dovoljan da bi elektrana bila isplativa, a izračun kapaciteta – kolika vam je jačina elektrane potrebna i koliko solarnih panela za nju postaviti – odredit će stručnjaci prilikom pripreme projekta i ugovora.

Odličan primjer dobre investicije je Ivan Galović iz Jaske, vlasnik obiteljskog gospodarstva koji je svoju solarnu elektranu pustio u trajni pogon u srpnju prošlog ljeta , a već prvi račun pokazao je nula kuna. Elektrana je puštena u trajni rad samo četiri mjeseca nakon potpisivanja ugovora s E.ON Hrvatska, a danas opskrbljuje potrebe i njegovog kućanstva i gospodarstva čime će godišnje uštedjeti čak 20.000 kuna, to jest 2.655 eura.

Kako se solarne elektrane isplate kada su paneli skupi i kratkog vijeka?

Jedna od većih zabluda je mišljenje da su solarni paneli nedovoljno efikasni, to jest da već nakon par godina izgube značajnu efikasnost u pretvaranju solarne u električnu energiju. Iako je to bilo bliže istini u početku samog razvoja solarnih elektrana, danas su solarni paneli puno više kvalitete i tehnološki su puno prilagođeniji ekstremnim vanjskim uvjetima.

Tu je, također, važno napomenuti da za nabavu vrhunskih solarnih panela i drugih dijelova solarne elektrane, velike kompanije koje su i veliki dobavljači tih dijelova, imaju značajnu prednost. Pojedine tvrtke koje vjeruju da samostalno mogu instalirati solarnu elektranu po nižim cijenama, moraju se ujedno suočiti i s činjenicom da neće moći doći do dijelova najbolje kvalitete na tržištu. Posebno danas kada još uvijek osjećamo posljedice pandemije i veću potražnju od proizvodnje na brojnim tržištima.

Solarni paneli u okviru solarnih elektrana kompanije E.ON Hrvatska ujedno dolaze pod garancijom koja je puno dulja od par godina. Garancija proizvođača na same panele iznosi 25 godina, a odnosi na to da snaga solarnih panela neće u 25 godina pasti ispod 85 posto nazivne snage.

Tijekom istraživanja nedoumica sugrađana, postavili smo tri pitanja i stručnjakinji za podršku kupcima za kućne solarne elektrane kompanije E.ON Hrvatska, Ines Ban-Kolić. Pitanja i njezine odgovore potražite u nastavku.

1. Postoji priča da ako proizvedemo više struje nego što je potrošimo, prelazimo u novi porezni razred i plaćamo porez i penale. Kakva je stvarna situacija? Što će se dogoditi ako proizvedemo više struje nego što je uspijemo potrošiti?

Važno je znati koje su naše potrebe za energijom, da bismo na temelju toga napravili projekt za optimalnu snagu elektrane.

Ako proizvodimo više struje nego što je potrošimo na mjestu, na računima će se taj podatak prikazati u eurima u VT i NT tarifi. Navedeni iznos možemo potrošiti tijekom sljedećih mjeseci u istoj kalendarskoj godini. Ovaj model zove se samoopskrba. Ako predamo više energije u mrežu nego što preuzmemo, tada ne plaćamo račun za električnu energiju, već se predana energija akumulira u pretplatu.

Ako u mrežu predamo više struje nego što smo preuzeli u toj kalendarskoj godini, onda automatski postajemo proizvođači, to jest kupac s vlastitom proizvodnjom. Promjena statusa znači da će nam se promijeniti način obračuna cijene predanih viškova električne energije, da će nam se isplatiti protuvrijednosti viškova električne energije na žiro račun uz uvjet izdavanja računa i obvezu upisa u Registar poreznih obveznika. Proizvođači električne energije koji su u kategoriji krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, postaju obveznici poreza na dohodak samo ako ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, odnosno više od 10.000 HRK ili 1.327 EUR. Cilj je da kupci prate proizvodnju i potrošnju i budu aktivni kupci.

2. Mogu li zaraditi ako proizvedem više energije nego što mi treba?

Ako korisnik pak na godišnjoj razini proizvede više električne energije od one koju potroši, višak energije se predaje u mrežu te ulazi u kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom. Razlika između ovih dviju kategorija – samoopskrba i kupac s vlastitom proizvodnjom je u načinu obračuna, to jest kod kategorije kupac s vlastitom proizvodnjom nema takozvanog ‘netiranja’ na mjesečnom računu. U kategoriji samoopskrbe proračun računa za električnu energiju puno je isplativiji te se lakše ostvaruje ušteda.

Pojednostavljeno, svaki kilovat proizvedene energije se otkupljuje, a svaki kilovat utrošene energije se plaća, kada ste kupac s vlastitom proizvodnjom. S obzirom na to da je cijena otkupa energije definirana Zakonom o obnovljivim izvorima energije, kao određeni postotak cijene utrošenog kilovata energije, taj je obračun nepovoljniji za samog korisnika.

3. Proizvodi li se struja po noći?

Solarni paneli koji su u komercijalnoj upotrebi NE proizvode energiju noću. Međutim, noću, fotonaponske ćelije mogu apsorbirati svjetlosnu energiju iz drugih izvora kao što su mjesec ili ulična rasvjeta, ali izlazna snaga u ovom slučaju je vrlo niska i obično nedostatna za napajanje električnog uređaja, a kamoli cijele kuće. Kao rezultat toga, solarni paneli postaju neaktivni noću i uranjaju u stanje mirovanja do zore, kada sunce ponovno izlazi.

Novi tipovi solarnih panela mogu proizvoditi struju noću. Količina energije koja se noću može proizvesti je dovoljna za punjenje telefona ili napajanje LED žarulje. No, da bi se ovo moglo stvarno realizirati, potrebno je ugraditi nešto što se zove termoelektrični generator. S time da paneli noću ne proizvode struju zbog utjecaja sunčeve svjetlosti ili svjetlosti nekog drugog izvora, već zbog akumulirane topline tokom dana no valja istaknuti da je uvjet da noć bude vedra. U ovom trenutku ovako je moguće proizvesti 50 mW/m2 noću, odnosno 0,04% proizvodnje tokom sunčanog dana. Ova tehnologija nije u komercijalnoj upotrebi. Napretkom tehnologije u budućnosti će se moći dobivati veća korist, odnosno proizvodnja struje koja će biti onda interesantna za komercijalnu upotrebu.

Koliko zapravo znaš o solarnim elektranama i kako funkcioniraju? Riješi naš kratki kviz i otkrij!

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom E.ON Hrvatska.