Philippe Kern – izvršni direktor KEA-e, vodećeg europskog savjetodavnog i istraživačkog centra za kulturne i kreativne industrije te sport

Ususret b.creative konferenciji koja će u zagrebačkom MSU, 24.i 25.listopada okupiti kulturne i kreativne profesionalce razgovarali smo s izvršnim direktorom KEA-e, vodećeg europskog savjetodavnog i istraživačkog centra za kulturne i kreativne industrije te sport

Možete li nam se ukratko predstaviti i objasniti Vašu ulogu u KEA European Affairs instituciji?

Osnivač sam i izvršni direktor KEA-e, vodećeg europskog savjetodavnog i istraživačkog centra za kulturne i kreativne industrije te sport. Konzultantsku tvrtku KEA-u sam osnovao 1999. godine sa ciljem savjetovanja poduzetnika kulturne i kreativne industrije. Važno je bilo upoznati ih sa propisima Europske unije, kao što su autorska prava i pravo tržišnog natjecanja te kako se financirati iz fondova Europske unije. KEA djeluje kao središte za kulturne i kreativne poduzetnike koji se žele povezati na međunarodnoj razini. KEA je pokretač b.creative konferencije, koja je svoje prvo izdanje imala 2016. godine.

Koja je uloga Europske Komisije u projektima KEA institucije? Možete li nam objasniti povezanost i na koji način surađujete te kako vam Europska Komisija pomaže?

Europska komisija je naručitelj. Javljamo se na njihove natječaje vezano za istraživačke projekte te dobivamo savjete iz područja politike. To činimo i za Europski parlament, Vijeće Europe ili trenutno, Europsku investicijsku banku, kada navedene europske institucije traže stručne savjete o pitanjima kulturne industrije. Uspješno smo se prijavili za sredstva iz fondova Europske unije s ciljem uspostavljanja b.creative mreže – međunarodne mreže kulturnih i kreativnih poduzetnika. Mreža je pokrenuta 2016. godine uz značajna financijska sredstva iz Europske unije.

Mogli bi Vas opisati kao ”borca za kulturu”, s obzirom na dugogodišnju karijeru i posao kojim se bavite. Što biste izdvojili kao Vaše najveće postignuće od početka Vašeg rada?

Zajedno sa donositeljima politike Europske unije, sudjelovali smo u osnivanju udruge koja zastupa muzički i filmski sektor. Mala smo institucija, ali se ne ustručavamo boriti za ono u što vjerujemo. Nazvao bih nas ”uličnim borcima za kulturu”, vodili smo jedan veliki slučaj protiv glavnih igrača u području zabave. Također, osnovali smo i upravljali tajništvom IMPALA – europske mreže neovisnih glazbenih tvrtki još od 2000. godine. Izradili smo glavne studije kojima smo istaknuli ekonomski i socijalni doprinos kulturne industrije. 2006. godine izradili smo studiju o ekonomskoj važnosti sektora, a rezultati te studije relevantni su i danas. Svakako preporučam čitanje studije „Ekonomija kulture u Europi“ na web stranici www.keanet.eu jer je njen doprinos i utjecaj važan i dugotrajan. Doprinos kulture u inovacijama, odnosno, na koji način kulturno stvaranje služi ekonomskim i socijalnim inovacijama, dokazali smo još 2009. godine. Više o tome možete pročitati na našoj web stranici u studiji „Utjecaj kulture na kreativnost“.

S kojom idejom i ciljem ste krenuli, kada ste odlučili osnovati b.creative konferenciju?

Primarni cilj bio mi je pomoći međunarodnoj mreži poduzetnika iz područja kulture i kreativnosti te postići rezultate u smislu podizanja značaja i smisla ovog umjetničkog područja. Također, zamisao je bila da konferencija posluži kao alat za poticanje suradnje i zajedničkih projekata.

Konferencija b.creative održat će se 24.- 25.10. u Zagrebu. Zašto ste odabrali glavni grad Hrvatske kao domaćina četvrte po redu konferencije?

Odluka da Zagreb bude ovogodišnji domaćin bila je logična i jednostavna. Prepoznao sam želju i spremnost kod predsjednice udruge Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija, Ivane Nikolić Popović koja svojom upornošću i voljom postiže odlične rezultate na području kreativne i kulturne industrije u zemlji velikog potencijala. Također, zbog grada Rijeke, koji je europska prijestolnica kulture i grad koji se u najvećoj mjeri u Hrvatskoj, koristi fondovima Europske unije . Radujemo se širenju mreže u ovom dijelu svijeta. b.creative konferencija može pomoći interkulturnom dijalogu i umrežiti djelatnike u kulturi, kako bi donijeli dugotrajni mir u regiji. Željeli bismo da se, uz potporu konferencije, lokalna središta umreže i doprinesu podizanju svijesti o potencijalima sektora u smislu zaposlenja i društvenom boljitku.

Kreativno poduzetništvo mijenja ekonomsku sliku svijeta. Koje države bi naveli kao vodeće u kreativnoj industriji i sa najvećim utjecajem te industrije na rast BDP-a?

Ova industrijska grana ima veći utjecaj na razini gradova, koji su se specijalizirali za postavljanje kreativnog eko sustava. Gradovi različitih država, diljem svijeta, nositelji su i pokretači kulturnog i kreativnog poduzetništva. Kao dobre primjere naveo bih Berlin, Helsinki, Nantes, Shenzhen (Kina), Austin (SAD) , Beograd i Meksiko. Općenito, statistički podaci pokazuju da kreativna i kulturna industrija doprinosi između 4 i 6% BDP-a na nacionalnoj razini. Ovaj sektor je veći od automobilske ili farmaceutske industrije na europskoj razini, a stvara čak 12 milijuna radnih mjesta u profitnom sektoru. Nažalost, teže je procijeniti utjecaj kulture na socijalnu koheziju, integraciju i opću dobrobit, ali radimo na zabilježavanju i tog društvenog utjecaja.

Političko okruženje nije uvijek poticajno za kreativno poduzetništvo. Možete li istaknuti ključne probleme?

Kao ključni problem istaknuo bih nedostatak znanja i svijesti o potencijalu kreativnog sektora, kao i zastarjelu viziju o doprinosu kulture društvenom razvoju. Kultura se još uvijek percipira kao elitistička ili nevažna za rješavanje gorućih pitanja. Građani vide kulturu kao politiku osnaživanja nekih kulturnih institucija i zaštite kulturne baštine kako bi privukli turiste. B.creative konferencija doprinijet će promjeni ove percepcije jer kultura također doprinosi inovacijama, poduzetništvu, atraktivnosti i općem dobru. Ulaganje u kulturu način je zadržavanja i privlačenja talenta te je ona uistinu povezana s digitalnom ekonomijom.

Možete li podijeliti s nama dobar primjer političke odluke koja je unaprijedila status kreativne ekonomije u jednoj zemlji.

Navest ću dvije važne mjere koje donose najbolji učinak. Na prvo bih mjesto stavio financijsku potporu koja podrazumijeva porezne olakšice, popuste ili subvencije te osiguranje. Jednako važan je i jak regulatorni režim koji nagrađuje ulaganja u kulturu, kao npr. intelektualno vlasništvo i udio za lokalni sadržaj. Također, mjesta, odnosno prostori za doček kreativnih ideja, na lokalnoj razini su ključna. Važno je izgraditi kapacitet sektora da se razvija kao industrija. To zahtijeva sposobnost prepoznavanja da ovaj sektor zaslužuje posebne političke mjere. Ne postupa se prema kreativnim srednjim i malim poduzećima jednako kao prema drugim srednjim i malim poduzećima. Europska komisija osnovala je 2016. godine jamstveni instrument kojim potiče banke na kreditiranje kulturnog sektora. Europske banke u 12 zemalja Europske unije sada koriste ovu mogućnost, dok nažalost u Hrvatskoj to još uvijek nije slučaj. Banke žele ulagati u rastući sektor, a nedostatak znanja o kulturnoj ekonomiji koči poslovanje banaka. Svoje iskustvo pružanja znanja i informacija bankama dokumentirali smo u nekoliko članaka koji se mogu pronaći na našoj web stranici (www.keanet.eu).

Kakvu budućnost predviđate ovom području industrije?

Rekao bih da nas čeka svijetla budućnost, a ono što je još važnije, smatram da će kulturna i kreativna industrija postati utjecajnija u rješavanju problema zaštite okoliša te društvenih problema današnjice. Ono što ljude najviše privlači i zanima je estetika, zabava, interakcija, ali i smisao. Sektor Kreativne i kulturne industrije pruža sve to. Suvremena ekonomija ne može opstati bez jakog kulturnog i kreativnog sektora.

Koji su Vaši planovi za budućnost b.creative konferencije?

Volio bih da b.creative konferencija stvori mrežu koja će doprinijeti koprodukcijama i zajedničkim međunarodnim inicijativama koje služe društvenim inovacijama. Misija je da b.creative postane međunarodna platforma za suradnju. Također razmišljamo o razvoju digitalnih alata koji bi umrežavanje učinili zanimljivijim za interni razvoj poslovnih i društvenih aktivnosti. Želimo pokazati da kulturna ekonomija sve više postaje međusektorska i da bi se politika trebala prilagoditi ovom razvoju, odstupanjem od dosadašnjeg izoliranog pristupa.