Što je zajedničko fin de siècle i 21. stoljeću?

Fin de siècle izraz je koji se ustalio kao nadimak za kraj 19. stoljeća. Vrijeme industrijske revolucije, uspona nacionalnih država u Europi, neviđenog napretka na području znanosti, tehnologije i komunikacija predstavlja neporeciv prevrat u kolektivnoj svijesti. Duh tadašnjeg vremena odisao je tjeskobom i nesigurnošću u suočavanju s novim i nepoznatim, a pojava zapanjujućih znanstveno-fantastičnih priča poslužila je kao odraz društva na prijelazu stoljeća. I danas, na pragu trećeg desetljeća 21. stoljeća, čovječanstvo se suočava s nevjerojatnim znanstvenim i tehnološkim naprekom, a društvo si postavlja ista pitanja kao i za vrijeme fin de sièclea. Roman H. G. Wellsa „Rat svjetova“ o invaziji Marsovaca na Zemlju iz 1898. godine nikad nije bio aktualniji. Ljudski strahovi pred nepoznatim ostali su jednaki, dok globalne geopolitičke igre drže svijet u stanju stalne napetosti. Inspirirana knjigom ove jeseni stigla je nova znanstveno-fantastična serija „Rat svjetova“ koja je počela s prikazivanjem 31. listopada u 21:00h na kanalu FOX, a dvostruke epizode emitiraju se svakoga četvrtka u isto vrijeme. Ovoga puta radnja se odvija u sadašnjosti, a serija prati grupu ljudi koji pokušavaju preživjeti u svijetu kojeg su napali izvanzemaljci.

Po objavi romana „Rat svjetova“ publika se uhvatila u koštac sa svojim strahovima o konfliktu s naprednijom civilizacijom, a sam Wells priznao je kako mu je inspiracija za pisanje romana poslužila rasprava o pogubnom utjecaju Britanaca na Aboriđine na Tasmaniji u Australiji. U duhu fin de sièclea, stanovništvo Zapada počelo je propitkivati ustaljene društvene norme te posljedice kolonijalnih osvajanja i znanstvenog napretka pod svaku cijenu. Pojedinci su s cinizmom i pesimizmom promatrali promjene očekujući događaje kataklizmičkih razmjera, dok su smisao pokušali pronaći u mističnim simbolima. Više od stoljeća kasnije, nanovo se suočavamo s pojavama koje će imati dalekosežne posljedice. Svijet je zaista postao globalno selo zahvaljujući pojavi i razvoju brzoga interneta i mobilne telefonije, a pred nama se nalaze izazovi virtualne stvarnosti, rastuće umjetne inteligencije, genetskog inženjeringa i slanja ljudi na Mars. Istovremeno se suočavamo s problemima međunarodnog terorizma, lažnih vijesti, klimatskih promjena i migranstke krize. U vremenu neizvjesne budućnosti, svježa interpretacija teme iz romana „Rat svjetova“ predstavlja aktualnu sliku suvremenog društva. Autor i scenarist Howard Overman u seriji istražuje ideju kako „baš kao i vanzemaljci H. G. Wellsa, čovječanstvo ima gotovo neograničenu sposobnost uništavanja onih koje smatra podređenima ili drugačijima“.

Zvjezdanu glumačku postavu predvode Gabriel Byrne („Na terapiji“, „Privedite osumnjičene“) i Elizabeth McGovern („Downton Abbey“, „Bilo jednom u Americi“), a serija započinje otkrićem signala inteligentne civilizacije iz daleke galaksije. No, kada se uskoro svemirske letjelice sruše na Zemlju te magnetskim signalom gotovo zbrišu čovječanstvo, male skupine preživjelih pokušavaju pronaći svoje voljene dok tragaju za motivima tajnovitih napadača.

U glavnim ulogama: Gabriel Byrne kao Bill Ward, Elizabeth McGovern kao Helen Brown, Léa Drucker kao Catherine Durand, Adel Bencherif kao Colonel Mustafa Mokrani, Emilie de Preissac kao Sophia Durand, Natasha Little kao Sarah Gresham, Daisy Edgar Jones kao Emily Gresham, Ty Tennant kao Tom Gresham, Bayo Gbadamosi kao Kariem Gat Wich Machar, Stephen Campbell Moore kao Jonathon Gresham, Stéphane Caillard kao Chloe Dumont i Aaron Heffernan kao Ash Daniel.