Stručnjak odgovara na 11 najčešćih pitanja o solarnim elektranama: 'Treba paziti na četiri važne stavke'

Kućne solarne elektrane važan su korak prema energetskoj neovisnosti i manjim računima, ali i izravan pozitivan utjecaj na okoliš. Iako dobivaju na popularnosti, neki i dalje smatraju da je njihova ugradnja komplicirana, održavanje zahtjevno, a isplativost upitna.

Brinu ih i brojne druge nejasnoće, a kako bismo doskočili tom problemu, energetski stručnjak Niko Bašić dao nam je odgovore na najčešća pitanja koja pristižu u tvrtku E.ON Hrvatska – jednu od vodećih energetskih kompanija u zemlji.

Potencijal najviše ovisi o osunčanosti

Prvo pitanje koje se javlja je kako se određuje koliki potencijal za ugradnju solara ima pojedino kućanstvo. Pritom ne postoji konkretan odgovor zato što je solarni potencijal svake kućne elektrane jedinstven.

Ovisi o lokaciji kuće, sunčanim danima određenog područja, površini, tipu i orijentaciji samog krova, a može se izračunati i pomoću solarnog kalkulatora.

“Potencijal pojedine lokacije, međutim, najviše ovisi o osunčanosti. Hrvatska obala i otoci imaju izrazito velik broj sunčanih sati te su time najpogodniji za ugradnju solarnih elektrana, no i u kontinentalnoj Hrvatskoj postoji značajan potencijal za proizvodnju solarne energije”, navodi Bašić.

Najbolja je kategorija samoopskrbe

Mnoge ljude muči i to hoće li solarna elektrana moći proizvesti onoliko električne energije koliko je kućanstvu potrebno, ali i što će se dogoditi ako proizvede više od potrošenog.

“Za potrebe kućanstva najpovoljnije je da proizvodnja energije bude nešto manja od ukupne potrošnje struje na godišnjoj razini, s obzirom na to da takav način dimenzioniranja ostavlja korisnika u kategoriji samoopskrbe”, savjetuje Bašić.

Višak energije predaje se u mrežu

Ako zbog, recimo, nedovoljne površine krova nije moguće ugraditi solarnu elektranu optimalne snage, tada se može ugraditi i manja elektrana koja će i dalje omogućavati vlasnicima uštedu, no u nešto manjoj mjeri.

“Ako korisnik pak na godišnjoj razini proizvede više električne energije od one koju potroši, višak energije se predaje u mrežu te ulazi u kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom”, upozorava naš sugovornik.

Razlika između ovih dviju kategorija – samoopskrba i kupac s vlastitom proizvodnjom je u načinu obračuna, to jest kod kategorije kupac s vlastitom proizvodnjom nema netiranja na mjesečnom računu. U kategoriji samoopskrbe proračun računa za električnu energiju puno je isplativiji te se lakše ostvaruje ušteda.

Najisplativije je proizvedenu energiju trošiti odmah

“Pojednostavljeno, svaki kilovat proizvedene energije se otkupljuje, a svaki kilovat utrošene energije se plaća, kada ste kupac s vlastitom proizvodnjom. S obzirom na to da je cijena otkupa energije definirana Zakonom o obnovljivim izvorima energije, kao određeni postotak cijene utrošenog kilovata energije, taj je obračun nepovoljniji za samog korisnika”, pojašnjava Bašić.

Također, korisnik tada i prodaje struju te zbog toga ima prihod na koji treba platiti porez te se time još više narušava isplativost. Dodaje da je za korisnika tako najisplativije da proizvedenu energiju troši odmah u kućanstvu te da ništa ne predaje niti preuzima iz mreže, no to je zbog karaktera proizvodnje i potrošnje nemoguće.

“Elektrane imaju najveću proizvodnju u popodnevnim satima, a tada su u pravilu članovi kućanstva na poslu te je potrošnja energije manja. Stoga, za maksimalno iskorištavanje benefita solarne elektrane potrebno je prilagoditi potrošnju energije u kućanstvu te trošiti više u trenucima kada je i proizvodnja veća”, kaže Bašić.

Krov treba biti u dobrom stanju

Kada je riječ o postavljanju, solarni paneli se mogu postaviti i na zemlju, međutim, postupak postavljanja na krov regulatorno je jednostavniji.

“S obzirom na to da se prilikom postavljanja panela postavlja i potkonstrukcija te se dodaje težina panela na krov, bitno je da je krov u dobrom stanju, što nažalost nije slučaj u dosta kućanstava u Hrvatskoj”, ističe Bašić.

Elektrane rade i na sjevernoj strani

Elektrana pritom ne mora nužno biti postavljena na južnoj strani, no valja napomenuti da je ona ipak najpogodnija za optimalnu proizvodnju. Međutim, prihvatljivi su i zapad i istok.

“Na južnoj strani najveća proizvodnja bit će za vrijeme najjačeg sunca, no gledajući cijeli dan, proizvodnja na istoku i zapadu ne mora puno zaostajati za jugom”, kaže Bašić.

Dodaje da postavljanje panela na sjever valja izbjegavati, no ako se i postave na toj strani, elektrana će raditi, ali uz manju učinkovitost.

Ne preporuča se samostalno postavljanje

S obzirom na kompleksnost posla, poželjno je da se elektrana ne postavlja samostalno. “Elektrane u pravilu postavlja tim od tri montažera koji uz sebe, ovisno o uvjetima lokacije, imaju i dodatne uređaje koji im olakšavaju proces”, pojašnjava Bašić.

Samostalnim postavljanjem solarne elektrane može se uštedjeti, ali taj proces, uz izazove kod same montaže i opasnosti rada na visini, nosi i problem nabave opreme.

“To se posebno odnosi na opremu vodećih brendova koju, zbog cjelokupne situacije na globalnom tržištu, mogu nabaviti samo veće tvrtke, i to uz narudžbe unaprijed i u velikim količinama”, ističe.

Postoji osiguranje od vremenskih nepogoda

Kvaliteta solarnih panela ovisi o cijeni te postoje proizvođači kojima su cijene skuplje od konkurentnih, no proizvodnost panela je u tim slučajevima veća. Isključivo takve panele koristi i tvrtka E.ON Hrvatska.

Paneli su namijenjeni i za nestabilne vremenske uvjete te su otporni na većinu vremenskih nepogoda. Međutim, ako i dođe do oštećenja panela uslijed, na primjer, tuče ili požara, E.ON nudi zasebno osiguranje u trajanju od 10 godina.

“Također, elektrane se montiraju tako da se u obzir uzima i prevencija od jakog vjetra te se, ovisno o zoni vjetra u kojoj se objekt nalazi, za veću otpornost i stabilnost montiraju i dodatni balasti”, kaže Bašić.

Garancija od 25 godina

Garancija koju proizvođači solarnih panela daju na same panele iznosi 25 godina. Garancija se odnosi na to da snaga solarnih panela neće u 25 godina pasti ispod 85 posto nazivne snage.

Odnosno, da će proizvodni kapacitet tijekom tog razdoblja biti stabilan i kontinuiran. Nakon isteka garancije i prestanka rada, zbrinjavanje panela odgovornost je samih kupaca.

Najisplativiji su solari u kombinaciji s distribucijskim sustavom

Nakon montaže kućne solarne elektrane, mnogi se pitaju mogu li se u potpunosti isključiti s distribucijske mreže električne energije na kojoj su bili do sada.

U tom slučaju, kaže Bašić, postoji opcija s otočnim autonomnim sustavom, no nedostatak je što se problem kontinuirane opskrbe energijom ne rješava bez dodatne baterije s kojom cijena samog sustava značajno raste.

“Prema trenutnoj regulativi u Hrvatskoj, puno je isplativije koristiti distribucijski sustav kao neku vrstu baterije. Tako se u distribucijski sustav može predavati višak proizvedene električne energije, a isto tako, kada postoji manjak energije, iz sustava se može preuzeti potrebna količina”, zaključuje Bašić.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom E.ON Hrvatska.