Kako je najpodcjenjeniji hrvatski sportaš Čilić nastavio u svom stilu, u tišini, nizati spektakularne uspjehe
Često kritiziran i osporavan, Čilić je Hrvatsku uveo u finale Davis Cupa
“Marin Čilić“, orilo se zadarskim Višnjikom nakon pobjede najboljeg hrvatskog tenisača nad 17. igračem svijeta Francuzom Richardom Gasquetom. Time je donio treći i odlučujući bod u polufinalu protiv Francuske i tako Hrvatskoj osigurao plasman u finale Davis Cupa.
U petak je Čilić pobijedio Lucasa Pouillea, 18. igrača na ATP listi, pa potom u subotu u paru s Ivanom Dodigom svladao prvog i drugog igrača svijeta u parovima, francusku kombinaciju Nicolasa Mahuta i Pierrea Huguesa Herberta. U ta tri meča, Čilić je izgubio tek dva seta, jedan u parovima, i jedan protiv Pouillea.
Finale će se igrati u Hrvatskoj, a gdje točno, još se ne zna. Argentinci stižu od 25. do 27. studenog, a u tom su terminu jedine dvije dvorane koje zadovoljavaju kriterije ITF-a od najmanje 12.000 mjesta, Arena Zagreb i ona u Splitu, zauzete. Hoće li se termin u nekoj od te dvije dvorane ipak osloboditi ili će ITF izdati posebnu dozvolu pa će se igrati u dvorani manjeg kapaciteta ostaje vidjeti.
#CROFRA You can relive the moment @cilic_marin sent Croatia into November's #DavisCupFinal right here! pic.twitter.com/Hw887h5lTw
— Davis Cup (@DavisCup) September 18, 2016
Rasterećeni Čilić
Osim fantanstičnog uspjeha i ulaska u finale Davis Cupa, briljantan je Čilićev nastup pokazao još dvije stvari. Prvo, imponirala je Čilićeva sigurnost u pobjedama nad top igračima. Mečeve je odigrao gotovo bez ikakvog pada u igri. Uspije li takvu razinu zadržati u kontinuitetu, rezultati zasigurno neće izostati.
Drugo, reakcija nakon pobjede protiv Gasqueta i plasmana u finale, za Čilićeve je standardne bila neuobičajeno euforična. Slično smo mogli vidjeti i nedavno, nakon osvajanja turnira u Cincinnatiju. Ranijih godina baš i ne. Posljednih mjeseci Marin djeluje potpuno rasterećeno, igra bez pritiska, a to pokazuju i rezultati.
Bez pompoznih izjava
Suradnja s Goranom Ivaniševićem, Čiliću je svakako donijela željeni rezultat. Osim osvajanja US Opena, naš je najbolji tenisač zadnjih godina značajno popravio servis, za što su Ivaniševićeve zasluge ključne. No, čini se kako je Marinova procjena da je iz te suradnje izvukao maksimum bila ispravna. Mirnoću u igri koju je pokazao ovog vikenda u Zadru, Čilić će pokušati zadržati u kontinuitetu uz pomoć novog trenera.
Marin Čilić je vjerojatno najstaloženiji i najpodcjenjeniji hrvatski sportaš. Miran na terenu i izvan njega, od njega nikad nismo čuli pompozne izjave i najave. Ovakvim vikendom i pobjedama protiv vrhunskih igrača koje gotovo niti u jednom trenutku nisu došle u pitanje, može se pohvaliti malo koji hrvatski sportaš. A to je tek dio Čilićeve sezone.
U Zadar je stigao kao pobjednik Masters 1000 turnira, nakon pobjede nad Andyjom Murrayom u finalu Cincinnatija.
VICTORY! Cilic is the champion @CincyTennis. And what a celebration! Bts Murray 6-4 7-5. https://t.co/BmumqVcmrF https://t.co/CBUfcLIXl8
— Tennis TV (@TennisTV) August 21, 2016
Era ‘Velike četvorke’
Koliko je velik taj Čilićev uspjeh, govori i činjenica o osvojenim Masters 1000 turnira. U eri ‘Velike četvorke’ (Federer, Nadal, Đoković, Murray) velika se većina igrača na touru morala zadovoljiti mrvicama. Ne i Čilić. Od travnja 2010., velika je četvorka osvojila nevjerojatnih 91.5 posto svih Masters 1000 turnira, odnosno 54 od 59. Čilić je tek peti igrač koji im je uspio pomrstiti račune u spomenutom razdoblju na turnirima iz Masters serije. Prije njega to je uspjelo Tsongi u Torontu 2014., Wawrinki u Monte Carlu iste godine, te Robinu Soderlingu i Davidu Ferreru u Parizu, 2010., odnosno 2012. godine.
Ne želeći umanjiti njihov uspjeh, treba reći kako je Pariz zadnji Masters sezone te kako su najbolji igrači često usmjereni prema završnom Mastersu sezone na koji odlazi 8 najboljih igrača. Ispadanja favorita u prvim krugovima tako nisu rijetka, pa su i Soderling i Ferrer imali taj luksuz da na putu do titule ne igraju protiv nikoga iz Velike četvorke.
Situacija sa Grand Slamovima još je lošija za ostatak toura. U posljednjih 10 godina, od 2006. osim Velike četvorke, naslove su uzimali tek tri igrača. Argentinac Juan Martin del Potro, Švicarac Stanislas Wawrinka i – Marin Čilić.
Kasniji zenit
Zenit u tenisu često dolazi znantno kasnije nego u ostalim sportovima, a rijetki su igrači koji na vrhunskoj razini mogu igrati cijelu svoju karijeru. Svjedoči tome i ranije spomenuti Wawrinka, koji je svoj prvi Grand Slam naslov osvojio u Australiji 2014. godine, par mjeseci prije 29. rođendana. 2015. osvojio je još jedan Grand Slam naslov, kao i 2016.
Čilić je također svoj prvi Grand Slam, US Open, osvojio 2014. godine, u 26. godini. Uspije li Čilić osvojiti i Davis Cup postat će tek drugi igrač izvan Velike četvorke, uz Stana Wawrinu, i šesti aktivni igrač uopće, koji je uspio spojiti Grand Slam naslov i Davis Cup titulu.
Unatoč svim tim rezultatima, koji su globalnom sportu što tenis svakako jest, izniman uspjeh, Čilić je naš najkritiziraniji sportaš. Nakon neočekivanih poraza, kojih je u Čilićevoj karijeri bilo dosta, društvene je mreže i komentare na portalima Marinu bilo bolje ne otvarati. Teško se, ipak, oteti dojmu kako su reakcije šire javnosti nakon tih poraza bile pretjerane i kako takav odnos prema Čiliću ne djeluje fer.
Trofeji se broje
Znatno manje uspjehe u globalno neusporedivo manje raširenim sportovima nego što je to tenis, hrvatska je javnost slavila više. Porazi su pak, nekako bili u pozadini, dok su kod Čilića, nekako uvijek gurani u prvi plan. Tenis je jednostavno sport prepun oscilacija, nevjerojatnih preokreta, nemogućih poraza i pobjeda. Čiliću će se, sasvim je sigurno, kao i ostatku društva na touru u budućnosti događati i jedno i drugo.
No, na kraju dana, sezone i karijere, puno je važnije ono što ostaje zapisano u rubrici titule. Za sada Čilić ima 15 naslova, od kojih, što je važnije, iz dva velika finala, na Grand Slamu i Mastersu dvije titule. Ususret finala Davis Cupa, sasvim je sigurno samo jedno – od Čilića, trenutno 11. igrača svijeta, nećemo čuti bahate najave i obećanja.