Kada smo nedavno čuli vijest o lansiranju nove online platforme na kojoj se mogu pronaći i kupiti radovi mladih hrvatskih umjetnika, morali samo saznati više o samom projektu i autorima. Ovakav kulturno-poslovni potencijal već (pre)dugo čeka na svoju realizaciju, a ako se pitate tko stoji iza kolekcionarta, prvo ime za koje biste trebali znati je Nikola Kolveshi Radlović. U društvu trojice prijatelja osmislio je koncept koji će okrenuti novi list za suvremenu hrvatsku umjetnost, a za Super1 je otkrio kako je sve krenulo.

Ekonomija i/ili umjetnost

Nikola je odmalena bio okružen umjetnošću za koju je pokazivao interes kroz svoj cijeli obrazovni put, iako je kod ulaska u poslovni svijet na kraju odabrao ponešto drugačiji smjer. “Mama mi je povjesničarka umjetnosti koja je svoj cijeli radni vijek provela u Muzeju Grada Zagreba, tako da sam oduvijek bio okružen umjetnošću, bilo da se radilo o odlascima u muzej na njezine izložbe ili zajedničkom prebiranju po glomaznom otpadu i traženju dobrih komada koje su prijašnji vlasnici odbacili, ne prepoznajući njihovu vrijednost”, započinje i odmah otkriva tko je još imao utjecaj na njegovu fascinaciju svijetom umjetnosti.

“Imao sam sreće da sam kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje imao profesorice koji su svoje slobodno vrijeme davale kako bi s nama učenicima producirale prilično ozbiljne kazališne prikaze antičkih tragedija ili nas vodile na izlete po Hrvatskoj i Europi, gdje smo na licu mjesta imali prilike učiti o povijesti i umjetnosti.” Ipak, pri upisu na fakultet dvoumio se između povijesti umjetnosti i ekonomije, koja se u tom trenutku činila kao sigurniji izbor. “Prevagnuo je racio i upisao sam ekonomiju, misleći da će mi taj obrazovni put pružiti više mogućnosti u budućnosti. Danas sam sretan zbog te odluke jer se zbog iskustva u korporativnom svijetu osjećam spremniji voditi poslovni projekt u kulturi, a ljubav prema umjetnosti je i dalje dio mene.”

Kada prijatelji postanu kolege

Nakon osam godina života i rada u korporativnom svijetu u Londonu, Nikola se prošle jeseni vratio u Zagreb i odmah krenuo promišljati o projektu koji bi spojio njegove interese s iskustvom i znanjima koje je stekao radeći u privatnom sektoru. Jedan trenutak bio je ključan. “Neplaniran odlazak u atelje umjetnice Luise Pascu, koja je sada na naše zadovoljstvo dio kolekcionarta, prepričao sam svojim prijateljima i predložio da napravimo digitalnu platformu koja bi doživljaj iskustva upoznavanja umjetnika u njihovom privatnom svijetu približila neograničenom broju ljudi. S obzirom na to da smo o sličnim idejama godinama raspravljali na večernjim pivama, njima se to na prvu jako svidjelo.”

A o kojim je prijateljima zapravo riječ? To su Bartol Fabijanić, povjesničar umjetnosti koji je u sklopu kolekcionarta zadužen za pisanje tekstova o umjetnicima i njihovim radovima, zatim Filip Mojzeš, filmski redatelj koji brine o svim audiovizualnim sadržajima na stranici, kao i Toma Trbuljak, odvjetnik zadužen za definiranje načina suradnje sa svim partnerima. “Ja sam zadužen za poslovnu strategiju, operativno vođenje firme, marketing i prodaju. Uz to vozimo kamione pune stiropora za zaštitu umjetničkih djela, pakiramo radove za dostavu, a bliže dostave i sami odrađujemo. Ponekad je kaotično, ali mislim da je tako u svakom start-upu”, ističe Nikola.

Izgradnja brenda u tri mjeseca

Kako bi osigurali početne financijske temelje za, kako kaže, ionako poprilično riskantnu ideju poslovnog projekta u kulturi u Hrvatskoj, prijavili su projekt na natječaj za poticaje HZZ-a. Međutim, dobili su – odbijenicu. “Tada smo odlučili da ćemo sami financirati projekt jer smo vjerovali da će dobar proizvod koji je adekvatno prezentiran uvijek pronaći svoju publiku. Sami smo izgradili web stranicu, napravili listu od 40-ak umjetnika čiji nam se rad sviđa i počeli im prezentirati svoju ideju”, priča.

Cilj je bio u samo nekoliko mjeseci izgraditi stranicu, dogovoriti suradnju s 10 umjetnika i napraviti sav sadržaj kako bi se mogao lansirati početni web, koji će se s vremenom kontinuirano optimizirati. Misija je uspješno realizirana, a sredinom ožujka u prostoru kreacije Urania predstavljena je nova platforma. “Organizirali smo mini izložbu na kojoj su bili izloženi radovi prvih 10 umjetnika čiji se radovi mogu pronaći na platformi. Predstavili smo projekt i imali druženje s istomišljenicima koji su zainteresirani za umjetnost, a takva konzumacija umjetnosti je – zabavna.”

Online umjetnost

Ako bismo sudili prema društvenim mrežama, kaže Nikola, hrvatskih umjetnika ima mnogo i scena je velika. Međutim, pitanje je postoji li strukturirano tržište na kojem bi oni svi mogli pronaći svoje kupce i valorizirati svoj rad. “Budući da se ni sami nismo lako snalazili u potrazi za umjetnicima čije bi radove kupili, htjeli smo napraviti digitalnu platformu na kojoj bi agregirali veći broj umjetnika i na taj način potencijalnim kupcima olakšali proces istraživanja scene. Druga nit vodilja platforme je da kroz sav sadržaj koji kreiramo dostojno i zanimljivo predstavimo same umjetnike i na taj način stvorimo preduvjete da kupci cijene samu umjetninu koju su kupili, ali i autora”, objašnjava.

Ova nova platforma koristi različite načine predstavljanja umjetnika, od tekstova preko videa do shopping galerije. Upitali smo osnivača koliko je medij kroz koji se predstavlja umjetnost važan novoj generaciji i je li ključan da ona postane zainteresirana te na kraju dana – kupi proizvod. “Današnje generacije većinu sadržaja konzumiraju putem društvenih mreža. Upravo zato pokušavamo stvoriti sadržaj koji je svojim formatom prilagođen društvenim mrežama i omogućuje da našoj zajednici na dnevnoj razini pružamo dozu umjetnosti, bilo da je to predstavljanje umjetnika, nekog djela ili informiranje o događanjima u kulturi. Ako ih nešto od toga zaintrigira, više o svemu mogu pronaći na našoj web stranici, za koju želimo da bude destinacija na kojoj i samo konzumiranje sadržaja može biti užitak, novo iskustvo ili razbibriga.”

Možemo zaključiti da je mlađa publika sada pronašla mjesto na kojem se sistematično predstavljaju radovi perspektivnih imena na sceni, a Nikola potvrđuje da na kolekcionartu uvijek ima mjesta za nove, talentirane nade. “Želimo predstaviti estetiku mlađih generacija koje su često rjeđe zastupljene u klasičnim prodajnim galerijama nauštrb poznatijih i starijih imena. Za početak smo se fokusirali na mlađe akademski obrazovane umjetnike čiji rad se prvenstveno nama sviđa. Jedva čekamo dodati nova imena na platformu i uvijek nam je drago dobiti poruku od zainteresiranih umjetnika pa ih pozivamo da nam se jave putem kontakt upitnika na web stranici.”

Pozicioniranje na globalnoj mapi

Niti mjesec dana nakon predstavljanja nove platforme Nikola priznaje da su prve reakcije javnosti na novi projekt – odlične. “Posebno nas veseli to što se javljaju ljudi različitih generacija iz svih dijelova Hrvatske. To nam govori da su ljudi zainteresirani za umjetnost, ali da im je falio ovakav kanal koji bi ju učinio pristupačnijom”, zaključuje. Ekipa iz kolekcionarta trenutno završava uređenje showrooma u Zvonimirovoj 7, gdje će svi zainteresirani umjetnička djela moći vidjeti i uživo. Također, svoj glavni fokus sada stavljaju na jačanje brenda u Hrvatskoj, ali i u svijetu.

“Želimo da publika dođe na stranicu, nauči nešto novo o umjetničkoj sceni u Hrvatskoj i zapamti našu platformu kao mjesto gdje će moći pronaći umjetničko djelo, bilo da kupuju za sebe, poklon za nekog drugog ili na to gleda kao investiciju. Sljedeći korak je prijevod platforme na engleski jezik i pozicioniranje kolekcionarta kao prve postaje za sve one koji su zainteresirani za suvremenu umjetnost iz Hrvatske i regije. Sada nam se čini da je planova mnogo, a vremena da se oni realiziraju premalo, ali idemo korak po korak i nadamo se da će uz upornost i kontinuirani rad kolekcionart dostići svoj puni potencijal, onako kako mi to vidimo.”