Čovjek od pamtivijeka posebnu pozornost posvećuje uređenju prostora za spavanje. Arheolozi su 2011. godine u južnoafričkoj špilji Sibudu pronašli ostatke onoga što danas nazivamo madracem. Stari su čak 77 tisuća godina. Također, prema saznanjima znanstvenika prvi drveni okvir izradili su Stari Egipćani još 3000 godina prije Krista dok su Rimljani 2000 godina kasnije skovali prvi metalni krevet kojeg su posjedovali uglavnom najimućniji članovi društva.

Kroz povijest je krevet mijenjao svoje forme i oblike, a sredinom 19. stoljeća nastale su spavaće sobe kakve poznajemo danas. Iako se s razvojem tehnologija neprestano pomiču granice estetike i udobnosti, pri uređenju spavaće sobe još uvijek nesvjesno donosimo krive odluke i tako narušavamo toliko željeni sklad. Kako bismo saznali u čemu najviše griješimo te kako odabrati savršen krevet i smjestiti ga u prostor, razgovarali smo s diplomiranom dizajnericom Teom Tadej koja u tvrtki Hilding Anders vodi odjel Razvoja novih proizvoda za brendove Hespo i Perfecta Dreams.

Dvije, najvažnije zone

“Prije uređenja prostor je potrebno podijeliti na zone, a spavaću sobu uvijek dijelimo u dvije glavne zone. To su prostor za odmor i spavanje te prostor za skladištenje. Danas u industrijskom dizajnu i uređenju interijera te se dvije zone često isprepliću. Tako često ispod kreveta možemo pronaći ladice ili sanduke za pohranu stvari, a česta su i rješenja koja se koriste u malim prostorima kod kojih se krevet otvara iz ormara pa se ove dvije velike funkcionalnosti ponovno isprepliću”, kaže i dodaje da je najbitnije prvo odrediti ove dvije zone jer su one najveće.

U slučaju da imamo spavaću sobu veće površine, onda u njoj možemo kreirati zonu za opuštanje ili zonu za uređivanje, otkriva naša sugovornica. “Često takva zona sadrži fotelju za odmor i klub stolić te samostojeće rasvjetno tijelo ili stolić za šminku i nakit”, priča napominjući da se ljudi često odlučuju ostatak prostora iskoristiti za pohranu stvari, ali da tu treba biti oprezan da se spavaća soba ne pretvori u ormar u kojem spavamo. “Spavaća soba ipak mora biti funkcionalna oaza za odmor i opuštanje”, dodaje.

Pravila kod malih soba

A u kreiranju funkcionalne oaze za odmor obično nas ograničava veličina prostora. Dizajnerica nam kaže da je prosječna hrvatska soba u urbanim sredinama veličine od 8 do 12 kvadrata. “Zato se po pitanju uređenja često moraju raditi kompromisi dok je krevet jedino mjesto kod kojeg ne smijemo raditi kompromis – on je neophodan za kvalitetan san. Prostori za odlaganje, kao što su ormari, mogu se smjestiti bilo gdje u stanu a da pritom ne izgledaju kao da tu ne pripadaju”, savjetuje.

Kod malih spavaćih soba krevet mora imati svoju centralnu poziciju pa se on prvi smješta u prostor. “Zato su kreveti sa sekundarnom funkcionalnosti super rješenje jer sadrže neki vid skladištenja u obliku ladica, sanduka za pohranu ili imaju podizne podnice sa sandukom u koji se uvijek može pospremiti višak posteljine ili sezonalna odjeća”, dodaje otkrivajući nam kako bismo trebali pozicionirati krevet.

“Nažalost, ponekad arhitektonska rješenja u prostoru diktiraju kako ćemo rasporediti određene elemente. Idealno bi bilo da je krevet pozicioniran tako da je glava na sjeveru, a noge na jugu, no to se rijetko može ispoštovati. U slučaju da krevet ne možemo tako postaviti, obično se orijentiramo prema prozoru i vodimo se time da nam je smješten s bočne strane kreveta, nebitno s koje”, govori dizajnerica te nas upućuje u najčešće pogreške koje ljudi rade kada pozicioniraju krevet.

“Često ljudi krevet pozicioniraju ispred prozora pa tako zatvore pristup prozoru i grijaćem tijelu koje je obično smješten ispod njega. Tako si stvore dva problema – svjetlo im ujutro prodire u prostor s krive strane, a u zimskim mjesecima si smanjuju toplinu u prostoru”, napominje Tea Tadej te kaže da nije važno biramo li čvršći ili mekši madrac, od pjene ili s oprugama.

Idealan krevet

Najvažnije je da krevet ima udobnost kakvu preferiramo i da se s njega ujutro ustajemo odmorni i naspavani. “Udobnost je prvi faktor pri izboru savršenog kreveta, a onda na red dolazi funkcionalnost. Ona ovisi o tome želimo li da krevet sadrži prostor za skladištenje stvari, želimo li da je na visokim nožicama zbog lakšeg održavanja ili možda želimo čvrsti, robustan krevet koji volumenom dominira prostorom. Na kraju dolazi estetika – kako krevet izgleda, od kojeg je materijala, kakvo ima uzglavlje i koje je boje. Savršen krevet je onaj koji si korisnik sam izabere i složi prema svojim potrebama, željama i estetskim preferencijama, a upravo to pruža sustav kreveta Mix&Match by Perfecta Dreams“, priča pojašnjavajući da je riječ o sustavu koji omogućava kreiranje svog kreveta iz snova, bez obzira na to koji stil uređenja preferirate.

Veliku popularnost posljednjih godina uživaju visoki kreveti koji omogućavaju lakše ustajanje i to su, primjerice , box spring kreveti koji pružaju osjećaj hotelske udobnosti. “Tu udobnost čine dva madraca na kojem spavate – jedan je u samoj bazi kreveta, a na drugom ležite. Tu je još jedan trend koji traje već nekoliko godina, a nadovezuje se na prvi, a to su ojastučeni, tapecirani kreveti. Nešto su mekši, podatniji, a moguće ih je birati u više kvaliteta i boja tkanina te su kao takvi uvijek interesantan komad koji dominira prostorijom. Treći trend među krevetima su velika uzglavlja koja zauzimaju veliku površinu zida, u širinu ili u visinu, a nekada i oboje”, otkriva nam.

Odabir boja u prostoru

Iako je pri uređenju spavaće sobe važno paziti na podjelu na zone i na pozicioniranje kreveta, ništa manje važan je i odabir boja u prostoru te tkanina na krevetu. “Spavaća soba mora odisati mirom i spokojem kako bi se tijelo što bolje odmorilo. Zato bi cijeli dojam spavaće sobe trebao biti u umirujućim tonovima, od podnih i zidnih obloga do samog namještaja i rasvjete koja bi trebala biti ambijentalna, a ne napadna. Za podne obloge uvijek savjetujem prirodne materijale poput parketa ili drvenog poda zato što pružaju toplinu prostoru. Bez obzira na to imate li zidne obloge ili samo obojane zidove, uvijek preporučujem pastelne i zagasitije tonove kako boja ne bi stvarala nemir prije spavanja i tijekom buđenja. U spavaćoj sobi dovoljno je jedno, centralno rasvjetno tijelo kako biste mogli obavljati radnje koje nisu nužno vezane uz sam odlazak na spavanje, kao što su odijevanje ili pospremanje. A za ugodan ambijent u spavaćoj sobi preferiram imati ambijentalnu rasvjetu. Uz rasvjetu na komodi ili oko ormara, najvažnija su rasvjetna tijela uz krevet ili na noćnim ormarićima koja će stvoriti ugodan ambijent prije odlaska na spavanje i neće razbuditi tijelo”, savjetuje dizajnerica.

I tkanine pričaju priču

Također, sve tkanine na krevetu moraju biti podatne i ugodne za tijelo. “Tkanine za krevet u obliku buklea, baršuna i mikrofibre najbolje su na dodir. Za posteljinu pak uvijek odabirem prirodne materijale kao što su pamuk, svila ili lan zato što najbolje prianjaju uz tijelo, a kada znamo da je svila najbolja za ravnanje bora na licu, onda je odluka kod svake žene jako jednostavna. Uvijek se dojam kreveta upotpuni s nekoliko dekorativnih jastučića različitih materijala, dok će nas zimi najbolje grijati vunena deka”, priča otkrivajući da različitost materijala može biti jako zanimljiva te da se oni mogu međusobno harmonizirati ako se pripazi na odabir boja i tonova.

Budući da je harmonija najvažniji sastojak za kvalitetan san, ne smijemo zaboraviti da spavaća soba mora biti uredna. “Svaki prostor je funkcionalniji kada je organiziran i uredan, pa tako i spavaća soba. Odjeća koja je pospremljena u ormare ili na vješalice, krevet koji je napravljen nakon što se ujutro prozračio, i stvari koji su odložene na svoje mjesto, navečer kada uđete u sobu olakšat će vam dnevnu rutinu i ubrzati odlazak u krevet. Prostor koji je uredan i pospremljen ne stvara nervozu i napetost, nego smiruje i stvara osjećaj spokoja”, zaključuje dizajnerica te onima koji uživaju u kreativnom neredu daje rješenje: “Krevet s dekoracijama može biti vaše polje izražavanja – pobacajte na njega dekorativne jastuke i dekorativnu dekicu, to će dati duh sobi.”

Sadržaj omogućava Perfecta Dreams.