Nekad je nužno odabrati stranu
PRIČA

Kako to izgleda kad psihu liječite umjetnošću? Psihologinja i slikarica iz Zagreba vodi nas kroz proces

FOTO: Aleksandar Selak

Tara Beata Racz akademska je slikarica, ali i psihologinja koja je svoje dvije strasti odlučila iskoristiti kako bi pomogla drugima – i to na posve neobičan način

Na Instagram profilu Tare Beate Racz našla sam se sasvim slučajno. Jedna je moja prijateljica podijelila njezinu objavu na kojoj se nalazila slika koja me privukla, i bez previše sam razmišljanja kliknula na oznaku i krenula pregledavati njezin feed. Jarke boje su me pomalo hipnotizirale, svaka od slika imala je emociju, a kad sam u opisu profila vidjela da iza njih stoji osoba koja se bavi tzv. art terapijom, znala sam da joj se moram javiti i o svemu skupa doznati nešto više.

Za početak, upoznala me sa svojim profesionalnim putem i formalnim obrazovanjem; 2016. diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a tijekom studija je primila i dvije Dekanove nagrade za izvrsnost. Za studij psihologije se, kaže, odlučila jer ju je zanimala ljudska psiha, proučavanje ljudskog karaktera, njegove emocionalnosti i to kako čovjeka pokreće motivacija.

Nagrade za izvrsnost primila je na oba fakulteta

Aleksandar Selak

S druge strane, oduvijek je bila i jako kreativna, crtala je, slikala, sudjelovala u kostimografskoj grupi, pjevala i glumila u antičkoj dramskoj skupini Klasične gimnazije. Tijekom studija psihologije počelo joj je, objašnjava, nedostajati kreativno izražavanje pa se počela pripremati i bila jako sretna kad je uspjela upisati studij slikarstva na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Ondje je ponovno bila izvrsna studentica, a za jedan je projekt kreativnog izražavanja nagrađena i Rektorovom nagradom. Slikarstvo je diplomirala 2019., a dosad je izlagala na nekoliko izložbi, od kojih se posebno ističe 5. bijenale slikarstva za koju je nagrađena s HPB nagradom za mladog umjetnika.

No, još je tijekom studija slikarstva upisala edukaciju iz Kliničke ekspresivne art terapije kod izraelskog art terapeuta i psihologa Avija Goren Bara. Radi se, pojašnjava mi, o dvogodišnjoj edukaciji koju provodi Hrvatska udruga za ekspresivnu art terapiju. Nakon završene edukacije je, kaže, još je dvije godine ondje asistirala kako bi naučila bolje raditi u praksi, što nas dovodi i do mog sljedećeg pitanja. Čime se točno bavi, kako bi objasnila svoju struku onima koji za takvu kombinaciju još nikad nisu čuli?

“Danas se bavim slikarstvom te radim kao praktičarka ekspresivne art terapije. Radila sam s osobama s intelektualnim teškoćama u Centru za rehabilitaciju na Orlovcu te trenutačno surađujem s Centrom za Kulturu Trešnjevka gdje osmišljavam i provodim radionice za različite korisnike. Također, provodila sam radionice sa studentima Filozofskog fakulteta, Akademije dramskih umjetnosti i Akademije likovnih umjetnosti”, odgovara Racz.

Dva se različita područja mogu itekako dobro nadopunjavati

Aleksandar Selak

U svakom se području njezinog rada, stoga, nužno isprepliću i psihologija i umjetnost. “U prethodnom ciklusu slika nastojala sam spojiti upravo svoja znanja iz psihologije sa slikarstvom kroz seriju radova Prostor susreta. U tim radovima temeljila sam se na topološkoj teoriji polja gestalt psihologa Kurta Lewina prema kojoj je svaki pojedinac složeno energetsko polje. Prilikom kontakta dolazi do međudjelovanja između dva polja te se novo počinje strukturirati i organizirati. Djelujući kroz zajedničko polje jedna osoba pomaže u kreiranju realnosti druge osobe i obrnuto. Sve što se nalazi u našem polju postaje dio matrice iz koje mi zajedno kreiramo polja s drugima. Slikajući bilježila sam tragove, dodire, prožimanja, mijene koje su se u tim susretima događale u mojoj psihi. Također, u susretu sa slikom promatrač ulazi u njeno polje te zajedno stvaraju novu energetsku strukturu”, priča mi.

Mene je od početka zanimala psihologija kreativnosti i na koji se način ona može definirati, opisati i razvijati

Nastavlja mi objašnjavati kako vjeruje da se ove dvije profesije u njezinom slučaju jako lijepo nadopunjuju, a postavljam joj i neizbježno pitanje – osjeća li se više slikaricom ili psihologinjom, ili pak obje profesije doživljava kao svoje u potpunosti.

“Trenutačno više slikam i razvijam svoj umjetnički izričaj, ali sigurno je da je studij psihologije utjecao na mene, na moj razvojni put te način na koji doživljavam umjetnost. Slažem se da je psihologija znanstvena disciplina i da na Filozofskom fakultetu prevladava znanstveno analitički pristup s fokusom na istraživačkom radu, no psihologija je široko područje koje sadrži brojne grane i različite pristupe. Mene je od početka zanimala psihologija kreativnosti i na koji se način ona može definirati, opisati i razvijati. Također, zanimaju me djela Carla Gustava Junga i njegovo simboličko gledanje na stvarnost”, pojašnjava Racz.

Aleksandar Selak

Pitam je i da mi malo detaljnije predstavi art terapiju generalno, a zanima me i postoji li neka određena skupina ljudi kojoj je ona namijenjena. Art terapija ili terapija umjetnošću je, kreće mi objašnjavati, integrativna, dubinska psihoterapija koja obuhvaća uporabu različitih elemenata umjetnosti s ciljem unapređenja zdravlja i bržeg oporavka pojedinca. Temelji se na psihodinamskim, egzistencijalnim i humanističkim pravcima, a u sklopu nje se koriste različiti umjetnički elementi poput crtanja, slikanja, modeliranja, uporabe kolaža, glazbe, poezije, plesa, drame, pisanja, improvizacije i sličnog kao sredstva komunikacije te integracije svjesnih i nesvjesnih dijelova naše psihe.

Široka mogućnost primjene art terapije

Aleksandar Selak

“Art terapija se preporučuje u različitim situacijama u kojima se nastoji pomoći pojedincu da se prilagodi svojoj okolini, zatim da se nosi s različitim psihičkim smetnjama i poremećajima, da se oporavi od različitih traumatskih iskustava te da mu se generalno poboljša kvaliteta života. Također, ima široku mogućnost primjene. Naime, primjenjiva je kod djece i odraslih svih dobnih skupina, kod osoba bez teškoća te kod osoba s različitim psihičkim smetnjama i poremećajima kao i teškoćama u razvoju”, priča mi Racz i dodaje kako od 2016. djeluje i Hrvatska udruga za ekspresivnu art terapiju kojoj je cilj promocija, razvoj i afirmacija ekspresivne art terapije u Hrvatskoj i inozemstvu. Također, bavi se provedbom edukacije iz Kliničke ekspresivne art terapije kojom se postaje praktičarem art terapije. Ipak, kako bi se postalo art terapeutom, napominje, potrebno je proći još dodatne edukacije kojih nažalost nema u Hrvatskoj.

Generalno, art terapija nam služi za poticanje osobnog razvoja i jačanje kreativnosti

Posljedično, pitam je i koliko je art terapija učinkovita iz nekog njezinog iskustva, odnosno koliko od samog početka od korisnika traži otvorenost prema nečemu drugačijem. “Art terapija traži od osobe da bude otvorena za nova i različita iskustva te da bude spremna igrati se, istraživati, eksperimentirati i dublje upoznati sebe. Kao i u svakoj drugoj psihoterapiji, osoba mora biti željna promjene i spremna tražiti pomoć kako bi psihoterapija bila učinkovita. Generalno, art terapija nam služi za poticanje osobnog razvoja i jačanje kreativnosti. Pomaže nam u boljem razumijevanju sebe i svojih problema”, odgovara mi. Dosad se, dodaje, pokazalo da pomaže u emocionalnom oporavku pojedinca, olakšava posljedice neke traume te pomaže u rješavanju sukoba. “Osim toga, važno je da ohrabruje pojedinca da izrazi i razumije svoje osjećaje te u konačnici potiče blagostanje i obogaćuje svakodnevni život”, zaključuje.

Slika svaki dan, a najveću inspiraciju pronalazi u prirodi

Aleksandar Selak

Polako prelazimo i na pitanje inspiracije u drugom području njezinog rada, slikarstvu, a zanima me i kako bi generalno opisala svoje radove. “Trenutno radim na seriji slika, ulja na platnu, koja se bave pitanjem ugroženosti životinjskih vrsta. Danas među sisavcima na Zemlji postoji još samo četiri posto divljih životinja, a čak 60 posto sisavaca ljudi uzgajaju za hranu. To su zastrašujući podaci. Dolazi do mutacija zbog ekoloških katastrofa kao i zbog čovjekove intervencije u biološki kod. Životinje koje slikam ukazuju na sebe, možda su izumrle, možda su mutirane ili su preobražene u snovima. Ta hibridna životinjska bića inspirirana su grčkim mitovima, srednjovjekovnim bestijarijem i pričama Borgesa o fantastičnim stvorenjima. Životinje na mojim platnima neobična su stvorenja, bića koja su se nepredvidivo transformirala pod utjecajem okoline”, objašnjava mi.

Trenutno radim na seriji slika, ulja na platnu, koja se bave pitanjem ugroženosti životinjskih vrsta

Slikajući ta hibridna životinjska bića, priča mi, te svojevrsne mutante, nastoji osvijestiti njihovo postojanje i potaknuti na razmišljanje i promjene. “Moje slike su žive, dinamične i razigrane. Definirane su slobodnim crtačkim rukopisom, jarkim bojama te brzom i energičnom gestom”, kaže Racz. Priča mi i kako slika baš svaki dan, a najveću joj inspiraciju predstavljaju šuma, te biljni i životinjski svijet.

U planu su joj i dodatne edukacije

“Volim šetati šumom i promatrati kore drveća i stare panjeve. Zanimaju me boje i teksture koje se na njima nalaze. One me inspiriraju i navode da taj nestrukturirani sadržaj oblikujem, odnosno da pojedine elemente koje uzimam iz svijeta prirode preobrazim. Zanima me odnos prema prirodi s kojom čovjek može komunicirati kao sa samostalnim bićem koje ima vlastitu svijest i mudrost. Prirodna je potreba čovjeka da se uskladi s ritmovima koji ga okružuju. Ako živimo u okruženju koje je užurbano, puno stresa, onda naš unutarnji ritam također biva obilježen titrajima nemira i napetosti, s druge strane u prirodi se uvijek osjećam opušteno, smireno i u skladu”, ističe.

Kako stižemo do kraja našeg razgovora, pitam je i zna li točno što želi postići, bilo u slikarstvu, bilo u psihologiji, bilo u njihovom spoju. Odmah mi odgovara da ne zna, budući da se nalazi na samom početku svoje karijere. “Zasad mi je važno da svakodnevno slikam, da radim na sebi i da svoje radove imam priliku podijeliti s publikom. Osim toga, nastavit ću se educirati za psihoterapeuta kako bih u budućnosti mogla osnovati psihološko-kreativni centar i tako podijeliti s drugima svoja znanja i iskustva”, zaključila je.