Matea Frajsberger ispričala nam je sve o povratku iz New Yorka, ali i trenutnom životu u samoizolaciji
Matea Frajsberger, poznatija i kao Click4Chic jedna je od pionirki u Hrvatskoj kada je riječ o domeni blogova i vlogova, a detaljno smo je predstavili ovdje. Danas na svom YouTube kanalu broji preko 57.000 pretplatnika, dok je na Instagramu prati preko 40.000 ljudi. Ova 30-godišnjakinja živi i radi u Zagrebu, a prije desetak dana otisnula se na dugo željeno putovanje s dečkom u New York. S obzirom na katastrofalnu situaciju s koronavirusom i poduzetih mjera, povratak iz SAD-a nije bio jednostavan, a završio je samoizolacijom. U Hrvatskoj je trenutno 56 zaraženih, oporavljenih troje, a Matea, koja je za Super podijelila svoju priču, kao i njezin dečko, zasad nemaju nikakve simptome.
Putovanje u New York dečko i ja uplatili smo još za Božić, to nam je ujedno bio i poklon za prethodne blagdane, ali i za godišnjicu veze koja je ovaj tjedan. Kada se zahuktalo sve oko koronavirusa pokušali smo odgoditi put jer smo imali osiguranje od otkaza. I nije nas toliko bilo strah virusa koliko zatvaranja granica, ili ne puštanja u SAD, a realno, nismo mogli znati kako će se cijela situacija odvijati.
Put nismo uspjeli otkazati jer osiguranje ne pokriva pandemije i odluke država o zatvaranju granica. Kako smo uplatili dosta velik iznos i to putovanje nam je bilo velika želja, otišli smo. No, treba imati na umu, tada u Hrvatskoj još nije bilo kaosa, a u SAD-u još manje.
Normalno smo ušli u SAD
Na putu nas nisu pregledavali niti na jednom aerodromu, niti su nam mjerili temperature, posve normalno smo ušli u SAD. Tamo je situacija prvi dan bila super, još uvijek su svi pričali o virusu kao nečemu što se neće proširiti, ali dan za danom, situacija je postajala sve ozbiljnija.
Na lokalnoj televiziji počeli su puštati alarme i obavijesti oko koronavirusa, podzemne su se počele prazniti, ljudi su sve više počeli nositi zaštitne maske i rukavice, a burza je doživjela krah. Kako smo bili smješteni baš na Wall Streetu, sve smo mogli vidjeti na vlastite oči, kao što su prosvjedi, galama, kaos u poslovnoj zoni.
Ozbiljnost situacije i otkazani let
Posljednji dan našeg putovanja, odmah ujutro su nam otkazali let. Uspjeli smo preko agencije pronaći novi let, ali nismo bili sigurni hoćemo li na njega uopće ući. Na kraju smo karte ipak dobili, ali su nas zaustavili pri samom ukrcavanju. Morali smo objašnjavati da nismo Amerikanci koji napuštaju zemlju, jer je tada već izašla zabrana, i nekako smo uspjeli poletjeti.
Putovali smo preko Pariza, i tamo smo morali uhvatiti drugi let. Nitko nas nije provjeravao. Pitali su samo jesmo li bili u Italiji ili Njemačkoj. Za vrijeme oba leta, cijelo smo vrijeme nosili smo zaštitne maske.
Pri slijetanju u Hrvatsku, a vratili smo se u četvrtak, 12. ožujka, pitali su nas isto jesmo li bili u Italiji ili Njemačkoj. Temperaturu nam nisu mjerili, a nisu nas pitali ni kako se osjećamo. Jedino što smo morali napraviti bilo je ispuniti obrazac s podacima, informacijama o letu i putovanju te ostaviti kontakt najbliže osobe za slučaj da nas ipak ostave u karanteni.
Odgovornost prije svega i odluka oko samoizolacije
Zbog zdravlja naših roditelja i bližnjih, i dečko i ja odlučili smo se odmah samoizolirati kod kuće – samoinicijativno. Ja sam mogla jer sam samozaposlena, a njemu su na poslu dali odobrenje da radi od doma.
Kako je u međuvremenu izašla obavijest da se jave svi koji su boravili i u Francuskoj, nazvali smo dežurnog epidemiologa i sve objasnili. Rečeno nam je da i dalje nastavimo biti kod kuće, a u ponedjeljak, danas, da se javimo zbog potvrde, zbog posla i činjenice da smo u samoizolaciji.
Zasad nas nitko nije zvao za testiranje, samo su nam dali uputu da mjerimo i dalje pratimo tjelesnu temperaturu. Nas dvoje smo dobro, nemamo nikakve simptome i nadam se da će tako i ostati.
Posljedice za posao su očekivane i bit će ih još
A što se tiče posla, posljedica će nažalost biti. Osim što su otkazani svi eventi i projekti, puno suradnji mi je trenutno na čekanju. No, sretna sam što mogu raditi od kuće, u smislu kreiranja sadržaja barem, jer mnogi ni to ne mogu. Primjerice, radim na videima i člancima za blog koje sam dosad dugo odgađala i raznoraznih razloga. Sada, evo, imam vremena.
Iako smo oboje u samoizolaciji, naravno da ne radimo baš po cijele dane, ali vrijeme treba ipak skratiti, pa tako pospremamo po kući i slažemo sve ono što prije nismo stizali. I da, pokušavamo se ne svađati i zadržati mir u kući.
Nadam se samo da će ovo s koronavirusom proći što prije, da će se ljudi čuvati i biti odgovorni te da će ostati kod kuće, tko god to može i mora. Isto tako, nadam se da posljedice ovog svega neće biti velike i da će se sve što prije vratiti u normalu.