Napravili smo listu pet stvari kojima namjeravamo započeti novu godinu u stilu

Briga o zdravlju, rigorozna dijeta, redoviti treninzi, putovanja, zdraviji način života te stavljanje sebe na prvo mjesto samo su neke od najčešćih novogodišnjih odluka koje nam se 1. siječnja nalaze pri vrhu popisa. Neke od njih uspješno provodimo u djelo tijekom cijele godine, no ipak, moramo priznati, većina njih padne u vodu već nakon nekoliko dana.

Budući da smo ponekad vrlo labilni i nedostaje nam doza stroge ustrajnosti, ove smo godine već sada odlučili napraviti popis novogodišnjih odluka kako bi nam bile podsjetnik za sve što dolazi. Umjesto sebe, ovog smo puta na prvo mjesto stavili okoliš i održivi način života jer, budimo iskreni, Zemlja je to zaslužila. A s obzirom na to s kakvim se klimatskim promjenama suočavaju ljudi diljem svijeta, neosporna je činjenica da su našem planetu ljubav i briga izuzetno potrebne. Evo s kojih 5 najpoželjnijih odluka im to možemo i pružiti tijekom nove, 2023. godine.

1. Kantica više za recikliranje

U kupaoni često nalazimo samo jednu malu kanticu u koju ubacujemo miješani otpad, i onaj koji možemo reciklirati i onaj koji ne možemo. Stoga, ovu godinu započnite s još jednom kanticom i razdijelite otpad koji se može razvrstati od ostalog. Time ćete povećati šansu da aktivno reciklirate i tamo, a ne samo u kuhinji. Ne zaboravite da time možete i u uštediti.

Pri odvajanju otpada posebnu pažnju pridajte pravilnom kategoriziranju, jer u proces reciklaže može ući gotovo sve – plastika, papir, staklo, metal, tekstil pa čak i elektronički otpad. Pod pojmom recikliranja smatramo i prenamjenu iskorištenih stvari, pa vam tako staklena teglica od pekmeza može poslužiti kao svijećnjak, a kartonske kutije kao savršeno mjesto za pohranjivanje stvari koje ne koristite svakodnevno.

Pozitivnog učinka recikliranja svjesna je i tvrtka Lidl Hrvatska koja se u svom svakodnevnom radu zalaže za redukciju upotrebe plastične ambalaže, pri čemu su se, u sklopu strategije REset Plastic obvezali do 2025. godine osigurati da 100 posto plastične ambalaže proizvoda vlastite robne marke bude prikladno za recikliranje. Osim toga, Lidl odvaja vrste sirovina već u trgovinama i komprimira ih u bale u distributivnim centrima. Sirovine se potom preprodaju na tržištu, tako da se primjerice prozirne PET vreće ili vreće za sakupljanje otpada ponovno koriste u trgovini. Isti slučaj je i s kartonskom ambalažom. Uz to, u svoje su poslovnice uveli i višekratne vrećice za voće i povrće, a redovito sudjeluju i u raznim projektima čišćenja poput ‘Čišćenje Dunava’ te ‘Čisto podzemlje’.

2. Vrećice posvuda

Do platnene ili višekratne plastične vrećice danas može doći svatko. Po svemu sudeći, platnenu ste vrećicu dobili i kao poklon ili tijekom neke akcije ovih blagdana. Dobar su izbor i deblje plastične vrećice ili velike permanentne torbe od recikliranih materijala, dok god ih koristite više puta. Dvije odmah smjestite na vješalice uz jakne na ulazu u dom kako biste uvijek imali priliku jednu zgrabiti na brzom trku prema trgovini.

Jednu obavezno smjestite i u vrata od automobila. Nekad ćete se vraćati s posla i htjeti put natrag kući iskoristiti i za usputnu nabavku. Ako imate naviku nositi veću torbu, jedan pretinac u njoj posvetite platnenoj vrećici kako biste u svakoj situaciji bili spremni. Umjesto laganih plastičnih vrećica za voće i povrće, u Lidlu nabavite višekratne mrežaste vrećice, koje možete prati i tako višestruko smanjiti svoj plastični otisak.

Ako u uredu imate naviku odlaska u nabavku za ručak ili užinu, sigurno postoji već neka vrećica koju možete odvojiti primarno za tu svrhu. A, ako nema vrećice, prazne kutije koje se lako nađu u trgovinama, još su bolji izbor, dokle god taj karton pravilno reciklirate kasnije.

3. Kupujte racionalno

Prema posljednjim procjenama, u Hrvatskoj svaki građanin godišnje baci čak 70 kilograma hrane. Ukupno se radi o gotovo 300.000 tona hrane u državi. Od toga je značajan dio sasvim uzalud bačen jer se radilo o još jestivoj hrani.

Prije svake kupnje napravite točan popis stvari koje trebate kupiti kako biste izbjegli nepotrebno skladištenje te potencijalno bacanje u smeće. Svakome se od nas barem jednom dogodilo da smo nešto kupili samo zato što nam se u tom trenutku činilo zanimljivim, a kasnije to isto nijednom nismo uzeli u ruke.

Osim što ćete pametnom kupovinom smanjiti količinu otpada u svome domu, isto tako ćete i uštedjeti novac.

4. Postani dio tima sa svrhom

Iako se čini kao veliki korak, volontiranje je poput učlanjivanja u klub ljudi zajedničkog interesa. Potrebno je samo pronaći cilj do kojeg nam je istinski stalo, a sve ostalo time postaje lako. Imajte na umu da je neminovno da će te stvoriti i nova prijateljstva.

Kod nas je na nacionalnoj i lokalnoj razini dostupno toliko udruga koje marljivo rade i ulažu javne i osobne resurse kako bi stvorili kvalitetnije društvo za sve nas. Od čišćenja i očuvanja prirode, zaštite napuštenih životinja, do rada s djecom i potrebitim osoba i zaštite ljudskih prava. Ciljeva je puno, a timova koji će vas rado primiti još više.

5. Produljite život svoje odjeće

Uz volontiranje se krasno može uklopiti i doniranje stvari koje više ne koristite, posebice odjeće, obuće i brojnih tekstilnih materijala poput prekrivača ili deka koji su uvijek korisni raznim humanitarnim udrugama ili domovima. Osim tekstila, donirati možete i dječje igračke s kojima se vaša djeca više ne igraju ili pak knjige koje vam skupljaju prašinu na policama. Umjesto da završe u smeću, ovako će usrećiti potrebite.

Tu je važno napomenuti i da nije svaka rupa razlog za bacanje odjeće. Naučiti šivati može biti iznimno zahvalna vještina u raznim situacijama, a malo oslabljeni šav lako se može spasiti s pet minuta posla. Tako rupe na majicama ispod pazuha, mala rupa na čarapi ili raspadnuti šav na dnu hlača, više neće biti razlog za kupovinu novih.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Lidl Hrvatska.