ARHITEKTURA

Osječki kampus dobit će moderni znanstveno-istraživački centar Zicer. Evo kako će izgledati

FOTO: BIRO

Ekipa arhitekata iz zagrebačkog studija Biro, koja stoji iza ovog projekta, otkrila nam je sve o njemu

Strogi i vremenom prekrojeni mikrourbanizam Sveučilišnog kampusa u Osijeku nastavlja razvoj novom zgradom ZICER-a, znanstveno istraživačkog centra elektrotehnike i računarstva. Na nedavno objavljenom natječaju Društva arhitekata Grada Osijeka za idejno arhitektonsko rješenje budućeg znanstveno-istraživačkog centra prvu nagradu odnio je zagrebački arhitektonski studio Biro čiji vam projekt predstavljamo. Autorski tim čine Hrvoje Arbanas, Saša Košuta, Mario Kralj, Dora Lončarić, Vana Pavlić i Mario Peko koji daju do znanja kako jasne planske odrednice smještaju zgradu na pravokutnu parcelu definirajući odnose sa susjednim zgradama te u prostornom odmaku iniciraju pješačku promenadu sjever-jug.

Vrtovi i staklenici veliki su zeleni plus

Dalje objašnjavaju kako je njihov prijedlog projekta, točnije zgrada istraživačkog centra razložena u nekoliko volumena, razrahljena vrtovima i staklenicima kako ne bi postala dominantna masa u okolnom izgrađenom tkivu niže katnosti. Točnije, tri razdvojena volumena pružena sjever – jug zapunjena strogim programom komuniciraju preko višeetažnih zajedničkih prostora objedinjenih u staklenicima.

Spoj znanosti, inovacije, elektrotehnike i računarstva

Ono što je pak zanimljivo jest da područje isprepleteno arheološkim nalazima uvjetuje djelomično izdizanje zgrade istraživačkog centra na sjeverozapadnoj strani prema promenadi i prezentiranje povijesnih tragova. ZICER tako kroz svoju arhitekturu odražava namjenu koja se u njemu odvija: znanost, inovacije, elektrotehniku i računarstvo. Kroz svoju konfiguraciju istovremeno se integrira u znanstvenu zajednicu i otvara društvu kroz prezentaciju i popularizaciju znanosti, a arhitekti ističu i kako postaje fokalno mjesto različitih znanstvenih događanja u užem i širem kontekstu.

Obnovljivi izvori energije kao velika prednost projekta

Nadalje, kako stoji u arhitektonskom objašnjenju, prizemni sklopovi istraživačkog centra metodom uvlačenja osiguravaju vanjsku prezentnost arheoloških nalaza i ujedno sve javne i zajedničke prostore orijentiraju na spomenutu arheologiju i naglašenu pješačku promenadu. Ulaz i glavni prizemni hall su formirani kao dio zajedničke cjeline koja se vertikalno i horizontalno proteže kroz cijeli sklop. Zajednički prostori oformljeni su pak na višeetažnim platformama u dva velika staklenika.

Oni na sebe vežu otvoreni auditorij, tribinu, vanjske vrtove, knjižnicu, velike dvorane i različiti spektar prostora za transfer znanja i postizanja izvrsnosti. Zajednički prostori vode do krova na kojem je formiran niz sklopova obnovljivih izvora energije: fotonaponske ćelije, solarni paneli, vjetroturbine, hidroelektrana itd. što predstavlja edukativno prezentni poligon programa centra.

ZICER je objekt gotovo nulte energije

Ono što još doznajemo jest da se zgrada ZICERa planira kao objekt gotovo nulte energije (nZEB – nearly zero energy building). U najvećoj mjeri koristi se energija iz obnovljivih izvora za grijanje, hlađenje, pripremu sanitarne tople vode, ventilaciju i rasvjetu. Zgrada kao takva ima vrlo visoka energetska svojstva uz niske operativne troškove i troškove održavanja. Pri projektiranju gotovo nulte zgrade posebna pažnja je posvećena i optimalnom iskorištavanju lokalnih klimatskih uvjeta, odnosno pasivnim mjerama toplinske zaštite.

Vrste obnovljive energije koje se najracionalnije i ekološki najprihvatljivije mogu iskoristiti na ovoj lokaciji su na prvom mjestu energija zemlje, sunca i vjetra. Iz Biroa dodaju i kako se planira ugradnja geotermalnih dizalica topline, različitih fotonaponskih sustava, solarnih kolektora i vjetroturbine. Kako se ZICER promišlja kao poligon za poboljšanje uvjeta za inovacije u području elektrotehnike i računarstva, planira se ugradnja i crpno-akumulacijske hidroelektrane, odnosno istražuju se i mogućnosti proizvodnje električne energije iz energije vode. Cijelom zgradom upravlja sustav KNX – EIB. Pametne instalacije osim što omogućuju opću komunikaciju i upravljanje zgradom, omogućit će i upravljanje potrošnjom električne energije. A kako ovaj impozantni, moderni, inovativni projekt koji će se uskoro realizirati u Osijeku izgleda, detaljno donosimo u članku.