Zagreb je upravo postao bogatiji za još jedno vrlo uzbudljivo novo mjesto. Boogie Lab je craft pekarna, bistro i bar u jednom, smješten u Ulici kneza Borne na broju 26, u sklopu kompleksa Park kneževa, a iza kojeg stoje Mladen Vidović, čovjek s dugogodišnjim iskustvom rada u ugostiteljstvu i, kako sam kaže, zaljubljenik u dobru glazbu, i Karlo Vulin kojeg šira javnost poznaje kao lice koje stoji iza zadarske Kroštule.

Boogie Lab već u nazivu sugerira ideju ovog mjesta; spojiti njihove dvije strasti, dobru glazbu i dobru hranu, u jedan zajednički projekt. Od 7 ujutro do ponoći, svakog dana ondje, uz probrane zalogaje i pića, tako možete očekivati čuti i note disca, soula, funka i bluesa. I to u interijeru koji će vas podsjećati na ugodni dnevni boravak – ali ekstremno stilski dotjeran.

Boogie Lab koncept najbolje opisuje slogan ‘sunshine, moonlight, good times’

Prostor od 450 metara kvadratnih sa 150 sjedećih mjesta, rekli su nam poslovni partneri, uredili su točno onako kako su zamišljali, a ideja je bila postići ugođaj u kojem će se svatko osjećati dobro. Cijeli koncept mjesta najbolje opisuje slogan ‘sunshine, moonlight, good times’ preuzet od refrena pjesme Blame It on the Boogie grupe The Jackson 5, a koji se u vidu neonskog natpisa može pronaći i na zidu. U ranim jutarnjim satima u Boogie Labu naglasak je na priči craft pekarnice i doručka.

U ponudi (koja se može kupiti i za van) između ostalog imaju kruhove (čija prosječna cijena iznosi oko 2,5 eura), peciva od lisnatog tijesta s raznim nadjevima, kombinacije kiselih gljiva i bešamela, pečenih cherry rajčica, pesta od bosiljka do hrabrijih kombinacija poput kimchija, kao i pizze iz pravokutnih plehova.

U periodu od 9 do 12 sati kreće koncept bruncha, čiji meni uključuje eggs benedict, shakshuku i tanjure s narescima. Za ručak nude izbor od devet jela među kojima su tjestenine od fermentiranog tijesta s umacima i punjenjima, bogate proteinske salate, piletina sa sourdough mlincima, … Od 18 sati, pak, završava dnevna ponuda te počinje ona večernja.

Velikim zavjesama odvaja se dnevni dio, a na meniju se sada nude tapasi namijenjeni izlasku s ekipom, kao i pizza (najsličnija pinsi romani, servirana kao napoletana jer Vulin kaže da pizza u njihovoj viziji mora biti hrskava) kao svakodnevnija opcija. Što se tiče pića, nude craft piva, elaboriranu vinsku kartu i koktel kartu inspiriran koktelima s početka 20. stoljeća i pića iz razdoblja američke prohibicije. I treba spomenuti jednu dosta kul stvar – niski sjedeći stolovi u tom se periodu podižu u visoke.

Tema fermentacije žitarica provlači se kroz cijeli meni, a višak proizvoda se ne baca

Kroz cijeli meni se provlači tema fermentacije žitarica, namirnice koja je obilježila Vulinovu karijeru i tisućljećima hranila čovječanstvo, a za koju nam kaže da je tek u posljednjih pedesetak godina najednom tobože postala problematična. Spominje nam brojna već dostupna istraživanja o tome kako fermentirana tjestenina (koju ovdje rade među prvima u Hrvatskoj), kao i žitarice generalno, lakše sjedaju na želudac, zbog čega taj proces i pristup ovdje planira nadalje istraživati.

Posebno nam je zanimljivo bilo vidjeti proces proizvodnje ispisan na podlošku ispred svakog gosta; do faze pečenja sve je prilično klasično, a onda se pokazuje kako proizvodnja postaje cirkularna. Višak proizvoda se na baca već ga dalje iskorištavaju na brojne načine (ambicioznije od krušnih mrvica, napomenuo je Vulin kroz smijeh), a između ostalog, sve što ostaje se kuha, zgušnjava se i dobiva se specifičan umak poput soja sosa koji koriste u svojim jelima. Maslac, basu, fermentirano povrće, baš poput svih pekarskih proizvoda, redom rade sami na licu mjesta, a Lab dio imena postaje nam još jasniji kad doznajemo da imaju zaposlene svoje prehrambene tehnologe koji baš u ovim trenutcima rade na razvoju fermentiranog brašna za prhko tijesto.

Naš zaključak nakon prvog posjeta? Boogie Lab je mjesto s ogromnim potencijalom, ali i mjesto iza kojeg stoji još veći pogon čiju kvalitetu neće biti lako održavati na uvijek jednako visokoj razini. U svakom slučaju, veselimo se pratiti njegov razvoj.