Sudoku i kvizovi mogu smanjiti rizik od depresije. Psihologica objašnjava zašto je za odrasle važna igra

Irski dramatičar George Bernard Shaw davno je izjavio jednu od svojih najpoznatijih rečenica: “Ne prestajemo se igrati zato što ostarimo; ostarimo zato što se prestanemo igrati”. Iako je većina ljudi svjesna značaja igre u djetinjstvu, u odrasloj se dobi njezina važnost umanjuje te se doživljava kao sekundarna aktivnost. No, bez prisutnosti igre u kasnijim godinama, kvaliteta života značajno opada. O tome zašto je igra važna u fizičkom i mentalnom razvoju osoba, kako djece, tako i onih starijih te zašto ju je korisno prakticirati što češće, razgovarali smo sa psihologicom Jelenom Borić.

“Starije osobe jačaju svoje neuronske mreže i smanjuju rizik za pojavu demencije kroz različite misaone igre. Rješavanjem sudokua, igranjem šaha, slaganjem puzzli ili sudjelovanjem na raznim kvizovima stimuliraju se različite funkcije mozga poput pamćenja, izvršnih funkcija i brzine obrade podataka. No, jedno od najznačajnijih prednosti igranja igara je oslobađanje od stresa”, ističe Borić. Kada se upuštamo u ugodne aktivnosti, mozak izlučuje hormon endorfin koji podiže raspoloženje. Prilikom igranja društvenih igara, oslobađa se i oksitocin koji pomaže ublažiti stres, zamjenjujući ga osjećajem topline i smirenosti.

Slobodnije izražavanje bez straha

Osim što svaka osoba ima temeljne biološke potrebe kao što su potreba za hranom ili snom, prema kliničkom psihologu Richardu Erskinu postoji i osam relacijskih, to jest odnosnih potreba. “Relacijske potrebe su one koje se zadovoljavaju putem kontakta i odnosa s drugom osobom, a za razliku od bioloških, često su nam neosviještene. Kada nisu zadovoljene, osoba može osjećati usamljenost, čežnju, općenito nezadovoljstvo i gubitak energije”, objašnjava psihologica.

Pojedine relacijske potrebe tako se mogu zadovoljiti upravo igranjem raznih igara. Pritom se primarno misli na ispunjenje želje da se bude vrednovan i cijenjen te da se pored drugih osjećamo sigurnima da budemo ono što jesmo, ali i, primjerice, težnje za izražavanjem ljubavi. Borić dodaje da na taj način ostvarujemo blizak kontakt s drugim osobama te se slobodnije izražavamo, bez straha od ismijavanja, kritiziranja ili posramljivanja.

Učvršćuju se međuljudski odnosi

“Ljudi su socijalna bića i kontakt s drugima je od životne važnosti. Socijalna izolacija i depresija sve su veći problemi među starijim osobama, ali igra može dramatično smanjiti taj rizik”, objašnjava Borić. Starije osobe kroz igru lakše stvaraju trajne veze s članovima vlastite obitelji, prijateljima i susjedima. Mnoga istraživanja pokazuju da za dulji životni vijek nisu važni samo fizički faktori poput zdrave prehrane, izbjegavanje opijata ili tjelovježba, već značajan faktor nosi ugodan i povezujući odnos s drugim ljudskim bićem.

“Igranje igara na zabavan i opuštajući način učvršćuje međuljudske odnose, pridonosi osjećaju zadovoljstva i lakoće te povoljno utječe na cjelokupno psihofizičko stanje. Bilo da nađete vremena za ples, rješavanje križaljki, igranje kvizova, kartanje, igranje sportova ili društvenih igara s obitelji, upisivanje dramske ili pravljenje maketa, najvažnije je da se opustite, dobro zabavite i dozvolite onom spontanom i bezbrižnom dijelu sebe da se izrazi”, ističe naša sugovornica.

Razigranost koja spaja

Spontanost, igra, užitak i bezbrižnost upravo su glavne karakteristike i svjetskog kolačića broj jedan – sve popularnijeg OREO keksa. Kako bi potaknuli dodatnu zaigranost svojih vjernih obožavatelja, OREO je pokrenio posebno kreiranu kampanju u suradnji s međunarodnim gejming divom Xbox-om. Naime, kako bi proslavili svoje partnerstvo, legendarni crno-bijeli kolačić na policama je od sada dostupan u transformiranom izdanju – sa šest reljefnih OREO Xbox Special Edition kolačića.

Da bi stvar bila zanimljivija, kupnjom bilo kojeg pakiranja OREO keksa i registracijom računa na mrežnoj stranici, korisnici mogu zaigrati u nagradnoj igri te osvojiti nevjerojatno nagrade. Igra traje sve do 31. ožujka, a moguće je osvojiti 1 x VIP pustolovno putovanje trkaćim automobilom u Bacelonu, 5 x Sancta Domenica vaučer od 1.200 eura te 62 x Steam vaučera od 30 eura.

Vrijedi pratiti osobne potrebe

Na pitanje koja vrsta igara u odrasloj dobi je najpogodnija, Borić odgovara da sve ovisi o tome što želimo tom igrom postići i u čemu najviše uživamo. “Ukoliko imamo potrebu za povezivanjem s drugima, utoliko ćemo više birati društvene igre koje zahtijevaju visoku razinu socijalne interakcije. Ako pak želimo poboljšati tjelesne funkcije i pokretljivost, odlučit ćemo se na sportske igre ili ples. Oni koji vole imati uposlen mozak kako bi zadovoljili kognitivne izazove, rješavat će raznolike križaljke, zagonetke ili igrati šah”, navodi psihologica. Međutim, kaže, najbolje je imati kombinaciju svake vrste igre.

Iako u psihologiji postoji nekoliko teorija ličnosti, jedna od poznatijih je ona koja ljudsku osobnost dijeli na introverte i ekstroverte. Upravo to treba imati na umu i prilikom odabira pogodnih igara. “Naime, osobe koje su više introvertni tip, tražit će samoću i izbjegavati puno ljudi. Igre u kojima će uživati bit će mirnije i više samostalnog tipa – bojanje, crtanje, samostalno igranje video igara i slično”, objašnjava Borić.

Ekstrovertni tipovi će birati mjesta s puno ljudi i tražit će više socijalnih interakcija. Igre koje su za njih pogodne su više društvenog tipa, poput grupnih sportova ili društvenih igara koje su nerijetko natjecateljskog tipa. “No, budući da smo svi uglavnom negdje između introvertizma i ekstrovertizma, potrebno je pratiti svoje potrebe i djelovati u skladu s njima. Na primjer, jednom ekstrovertu ponekad ipak mogu dobro doći mirnije igre s manje ljudi, a ista logika vrijedi i za introverte”, ističe naša sugovornica.

Poticaj kognitivnom i motoričkom razvoju

Kako bismo se osvijestili važnosti igre u odrasloj dobi, potrebno joj je dati veliki značaj od malih nogu budući da je upravo igra jedan od načina na koji djeca upoznaju svijet oko sebe. “Dijete razvija svoje motoričke i kognitivne sposobnosti, jezične, socijalne i komunikacijske vještine kroz igru. Uči kako se povezati s drugima i ostvariti bliskost. Igra predstavlja siguran prostor gdje klinci mogu istraživati ono što ih zanima te isprobavati različite uloge”, govori Borić. Pri tome nije važno koju vrstu igre biraju jer ne postoje ispravne i pogrešne igre.

“Ako iskazuju interes za konstruktivnim igrama, primjerice grade i ruše kocke, slažu figurice ili crtaju, onda ćemo se i mi na taj način igrati s njima. Kada više biraju simboličke igre i pretvaraju se da jašu na imaginarnim konjima, onda je važno podijeliti veselje s djecom te ako nas pozovu u igru, pretvarati se skupa s njima. Problem može nastati ako odrasli forsiraju određeni tip igre ili pak unose elemente igre za koje mališani još nisu razvojno spremni”, ističe psihologica.

Samostalna i zajednička igra

Povećan interes za igru s drugima počinje pak između treće i četvrte godine života. U tom dobu primjećuje se veliki skok razvoja sposobnosti vladanja vlastitim ponašanjem. “Dijete tada uči o drugim osobama u okolini. Spoznaje što može očekivati, što je sigurno, a što ne te uči postavljati svoje i poštivati tuđe granice. Kroz zajedničku igru razvija samoregulaciju koja mu omogućuje da se strpi, pričeka svoj red, da drugima prednost ili svlada različite izazove. Pritom je važno napomenuti i da zajednička igra služi zabavi i ugodnom provođenju vremena sa svojim najbližima”, ističe Borić te dodaje da je igra poput ulaznice u dječji svijet u kojem roditelji mogu još više izgraditi bliskost s najmlađim članovima.

Osim zajedničke, vrlo je važna i samostalna igra, zbog čega na umu treba imati da roditelji ili drugi pripadnici obitelji ne trebaju uvijek biti dječji animatori. “U samostalnoj igri klinci se uče osloniti na svoje sposobnosti da se zabave, upoznaju vlastite interese, razvijaju kreativnost, maštu, koncentraciju i fokus te se uče samostalno odlučivati. Stoga, kada idući put čujete dijete da mu je dosadno, sagledajte to kao izvrsnu priliku. Nemojte mu davati nikakvu ideju ili ga stavljati pred ekrane, već ga pustite da samo odluči kako će se izvuči iz dosade”, savjetuje psihologica.

Rješenje za neugodne emocije

Dodaje da je potrebno naglasiti i utjecaj koji igra ima na emocionalni svijet mališana. “Naime, kada odrasle nešto muči ili brine najčešće si olakšavaju tako da svoju brigu podijele s drugima. Kroz razgovor izbacuju višak emocionalne napetosti i oslobađaju se neugodnih emocija. Međutim, djeca neće imati potrebu razgovarati s roditeljima ili u svom slobodnom vremenu razmišljati o rješenju problema. Njihov primaran jezik i metoda prorade neugodnih emocija je upravo – igra”, objašnjava.

Kroz igru mogu na svoj način proći kroz ono što ih muči ili bolje razumijeti izazov s kojim su bili suočeni. Tako neće biti neobično da se dijete, koje je moralo proći pojedine medicinske intervencije, neko vrijeme igra doktora i proigrava tu situaciju kako bi na svoj način dobilo razumijevanje o onome što se dogodilo te povratilo osjećaj smirenosti i sigurnosti.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Mondelez International.