Dermatologinja otkriva zašto se borimo s aknama u odrasloj dobi. Evo u čemu griješimo

Iako se akne najčešće pojavljuju tijekom puberteta, prisutne su i u dječjoj i u odrasloj dobi

Iako se akne najčešće pojavljuju tijekom puberteta, prisutne su i u dječjoj i u odrasloj dobi. O ovom sve raširenijem problemu u žena, na koji nisu imuni ni muškarci, razgovarali smo s dr. Majom Kovačević, spec. dermatologije i venerologije, koja interes u svom radu usmjerava prema poremećajima pigmentacije, bolestima vlasišta, medicinskoj kozmetologiji te dermatoonkologiji.

U odrasloj dobi, kaže, razlikujemo tri oblika akni – perzistentne akne, oblik koji je započeo u pubertetu i traje i po završetku istog, zatim relapsne akne, oblik koji je završio nakon puberteta i ponovno se pojavljuje u odrasloj dobi te takozvani kasni oblik akne, onaj koji se prvi puta javlja nakon 20.godine života.

“U tinejdžerskoj dobi se češće javljaju otvoreni i zatvoreni komedoni, takozvani miteseri i sitni bjelkasti potkožni prištići te gnojne bubuljice, dok je u odrasloj dobi češća pojava bolnih upalnih nodusa i cista, odnosno bolnih potkožnih prištića nakon kojih često zaostaju ožiljci”, govori dr. Maja Kovačević dodajući da se kod adolescenata promjene najčešće pojavljuju na takozvanoj T-zoni koja pokriva područje čela, nosa i brade, dok se u odraslih pojavljuju na U-zoni, odnosno rubnim dijelovima obraza, oko usana i na bradi.

Akne se češće javljaju u pušača

Dermatologinja se osvrnula i na najčešće uzroke akni u odrasloj dobi. “U odraslih se smatra kako su njihovi dlačni folikuli osjetljiviji na stvaranje androgena, koje je pak često povezano i sa stresom i hormonalnim disbalansom. Akne u odrasloj dobi često su povezane i s uzimanjem nekih lijekova poput kortikosteroida, antiepileptika, antituberkulotika, antidepresiva i slično, a dokazano je kako se češće javljaju u pušača. Moguća je i pojava uslijed korištenja neadekvatne i preagresivne preparativne kozmetike koja će rezultirati oštećenjem zaštitne kožne barijere i pogoršanjem tena”, napominje.

Akne u odrasloj dobi javljaju se već i u dvadesetim godinama, a liječnica kaže da su, prema njezinu iskustvu iz prakse te prema dostupnim podacima, ipak značajnije prisutne u žena.

Pada samopouzdanje što utječe na poslovni i privatni život

“Osim što su prisutnije u žena, u njih u značajnijoj mjeri remete kvalitetu života, u odnosu na ispitanike muškog spola. Procjenjuje se kako se javljaju u oko 20-30 posto žena odrasle dobi, u odnosu na oko 15-20 posto muškaraca. Češće se javljaju u oba spola, u ljudi kod kojih je povećana proizvodnja sebuma, odnosno koji imaju masniju kožu, a koji je najčešće uzrokovan povećanim stvaranjem androgena. Kod muškaraca se češće javljaju uslijed uzimanja kortikosteroida i pojačanog znojenja te se često nalaze na leđima i na bradi, dok se kod žena javljaju na obrazima i bradi i izraženije su prije menstruacije”, pojašnjava naša sugovornica.

Žene se, ističe, teško nose s ovim problemom. “Akne u odrasloj dobi značajno remete kvalitetu života. U žena s perzistentnim oblikom javlja se nezadovoljstvo jer su akne i dalje prisutne, unatoč činjenici kako su davno izašle iz puberteta, dok su žene s kasnim oblikom akni u nevjerici jer su tijekom puberteta imale čistu, zdravu kožu. Nekima od njih pojava akni značajno narušava samopouzdanje, žene su sklone izbjegavati socijalne kontakte i javne nastupe što im utječe na poslovni, a i privatni aspekt života. S obzirom na to da akne u odrasloj dobi često rezultiraju pojavom ožiljaka i neželjenih postupalnih hiperpigmentacija, muči ih i odabir odgovarajuće dekorativne kozmetike kojom bi ih prekrile, a često se odlučuju na različite neinvazivne tretmane pomoću kojih ih ublažavamo”, dodaje dr. Kovačević.

Što se preporučuje izbjegavati?

Zato je, ako je ikako moguće, vrlo važno otkriti okidače za pojavu akni i pokušati ga otkloniti. “Primjerice, ako je riječ o pratećem hormonalnom poremećaju ili uzimanju određenih lijekova. Također, osobama s adultnim oblikom akni savjetuje se izbjegavanje rafiniranih šećera i ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom, kao i ograničavanje količine unosa mliječnih proizvoda i sintetskih proteina jer je dokazano da u nekih pacijenata pogoršavaju kliničku sliku akni”, kaže te nastavlja:

“Od ostalih stvari, potrebno je istaknuti važnost unošenja adekvatnih količina tekućine, ulogu kvalitetnog sna kad god je to moguće te izbjegavanje cigareta i alkohola. Pacijenti uglavnom sami znaju što im pogoršava kliničku sliku pa onda te stvari i izbjegavaju.”

No, prilikom odabira dekorativne kozmetike, potrebno je pripaziti na jednu važnu stvar. “Jedna od vrlo bitnih karakteristika je i nekomedogenost preparata, odnosno svojstvo da puder ne začepljuje pore i posljedično tome se ne akumulira nastanak bakterija u folikulu dlake koje pak potiču upalu te uzrokuju pojavu i pogoršanje akne. Tekući puderi novije generacije, osim visoke moći prekrivanja nepravilnosti, sadrže i aktivne tvari usmjerene na specifičnu problematiku. Zato se osobama s masnom kožom kao i onima koji imaju akne savjetuje korištenje proizvoda koji sadrže salicilnu kiselinu. Važno je pripaziti te izbjegavati proizvode koji sadrže izopropilni alkohol koji narušava zaštitnu barijeru kože i pogoršava akne, dok salicilna kiselina uklanja višak sebuma i vrši eksfolijaciju odumrlih stanica kože čineći pore čistima. Dok se u prošlosti osobama koje imaju akne često savjetovalo izbjegavanje tekućih pudera upravo zbog neodgovarajućih formulacija koje su nam tada jedino i bile dostupne, u novije vrijeme, dolaskom tekućih pudera novije generacije taj se savjet polagano napušta”, pojašnjava.

Uz čišćenje, jako je važna i hidratacija

Osim promjenama životnih navika, u borbi s aknama u odrasloj dobi važna je pravilna dnevna rutina. Liječnica je pojasnila na što sve treba pripaziti. “U njezi kože sklone aknama pažnju je bitno usmjeriti na nekoliko koraka – redovito pranje lica gelom za čišćenje koji sadrži primjerice salicilnu kiselinu, cink, benzoil-peroksid, glikolnu kiselinu i slično. Korisno je nanošenje tonika ili micelarne vode koji će ukloniti nečistoće i višak sebuma. Ako je potrebna eksfolijacija kože, prednost se pak uvijek daje proizvodima koji sadrže AHA kiseline. Iznimno je važna hidratacija i to nanošenjem boostera bogatima hijaluronskom kiselinom i vitaminom C te hidratantne kreme ili emulzije koja je nekomedogena, a sadrži neke od već navedenih aktivnih sastojaka. Kao i svima, i osobama sklonima aknama, potrebna je zaštita od sunca. Tu se preporučuje nanošenje nekomedogenog proizvoda s visokim zaštitnim faktorom”, kaže te dodaje da bi osobe koje koriste make-up, trebale bi birati nekomedogene proizvode.

Upoznajte LHA, djeluje komedolitički a ne isušuje kožu

Budući da smo u borbi protiv akni često skloni istraživati sastojke koji su ciljaju baš na taj problem, dr. Kovačević izdvojila nam je neke važne aktivne sastojke kojima bi trebalo dati prednost. “U liječenju se koriste proizvodi sa sličnim aktivnim sastojcima, koji u adolescentskoj dobi, s obzirom na hiperprodukciju sebuma, mogu biti malo agresivniji, dok se za adultne akne koriste proizvodi koji neće previše isušiti kožu. Primjerice, proizvodi s benzoil-peroksidom mogu imati vrlo dobar učinak u adolescenata, dok će možda previše isušiti kožu u osoba odrasloj dobi pa se njima savjetuje primjenjivati ih rjeđe, odnosno ciljano nanošenjem na upalne promjene. Lokalni i sistemski analozi vitamina A se jednako primjenjuju u oba oblika akne, kao i lokalni i sistemski antibiotici s ciljem protuupalnog djelovanja. Osim već svima dobro poznatih AHA i BHA kiselina, kod kojih predvode salicilna i glikolna kiselina, u posljednje vrijeme se pojavljuju proizvodi koji sadrže LHA (lipohidroksilnu kiselinu) koja je derivat salicilne kiseline, a značajna je po tome što ima pH oko 5 koji je mnogo bliži prirodnom pH kože pa se stoga može preporučiti i osobama s osjetljivom kožom. LHA kiselina stimulira i proizvodnju kolagena i elastina pa osim komedolitičkog djelovanja, djeluje i na tonus kože. Navedeni proizvodi imaju potentne aktivne sastojke koji smanjuju pretjerano lučenje sebuma te djeluju komedolitički, a ne isušuju kožu”, pojasnila je sugovornica.

Budući da se vode vječne rasprave o upotrebi pilinga, dermatologinja nam je pojasnila koliko je on zapravo važan u borbi s adult aknama, koliko često ga smijemo raditi te kako ga pravilno nanositi. “Proces obnove stanica kože s godinama se usporava pa se stoga na površini kože nakupljaju odumrle stanice kože koje začepljuju pore, a i čine površinske bore još vidljivijima. Kako je zadaća mehaničkog pilinga uklanjanje odumrlih stanica kože, a s obzirom na to da je nastanak keratinskog čepa jedan od čimbenika koji utječe na pojavu akni, uklanjanje odumrlih stanica kože je od iznimne važnosti. Važno je istaknuti kako primjena i vrsta mehaničkog pilinga ovisi o tipu kože. Tako je osjetljivoj koži dovoljna primjena jedan puta tjedno, dok je masnoj koži ponekad potrebno i tri puta na tjedan”, smatra dr. Kovačević.

Oprez s DIY proizvodima i ne istiskujte prištiće

Osim mehaničkog pilinga, osobama s adultnim oblikom akni, kaže, savjetuje se korištenje preparata koji sadrže AHA i BHA kiseline. “Spomenute kiseline djeluju kao kemijski peeling. One potiču ljuštenje odumrlih stanica kože, a pritom su dovoljno blage za kožu. U posljednje su vrijeme popularni takozvani DIY, odnosno do it yourself proizvodi s kojima je potrebno biti oprezan, posebice ako sadrže mljevene koštice voća koje mogu dodatno iritirati kožu zbog nepravilnog oblika čestica i oštrih rubova. Mehanički piling se preporučuje nanijeti na očišćenu, blago navlaženu kožu, kružnim pokretima, izbjegavajući područje oko očiju te ga isprati mlakom vodom. Nakon nanošenja mehaničkog pilinga, bitno je koži vratiti vlagu nanošenjem hijaluronskog boostera i hidratantne kreme.

Za kraj nam je liječnica prokomentirala naviku istiskivanja prištića čije su štetnosti mnogi svjesni, ali je ignoriraju: “Istiskivanje prištića privremeno rješava problem, međutim dugotrajno može imati štetne posljedice na izgled i zdravlje naše kože. Naime, istiskivanjem se često dio lojnog sadržaja potisne dublje u poru, a bakterije s površine kože prenose se u dublje slojeve kože i tako se upalna reakcija povećava. Lojni sadržaj, uslijed pritiska, često razdere epidermis koji se na tom mjestu sporije obnovi rezultirajući stvaranjem ožiljka, a uslijed izlaganja suncu na tom mjestu nastaju i postupalne hiperpigmentacije. Budući da istiskivanje prištića uzrokuje spomenute brojne neželjene učinke poput pojačane izraženosti upale i povećane vidljivosti akne, izraženije bolnosti, pojave bakterijske superinfekcije, ožiljaka te postupalnih hiperpigmentacija, njihova se samostalna manipulacija ne preporučuje.”