Hoće li umjetna inteligencija promijeniti modni sustav kakav znamo? Hrvatski dizajneri komentiraju za Super1
Silvio Vujičić, Miro Roman, Marija Kulušić i Duje Kodžoman govore o utjecaju umjetne inteligencije na dizajnerski proces
Iako to možda još uvijek ne primjećujemo, umjetna inteligencija je svuda oko nas. Svaki čas zazovemo Siri ne bi li nam otkrila kakva će biti vremenska prognoza, oslanjamo se na Google kako bi nas podsjetio kada izvaditi tortu iz pećnice, a onime što lajkamo i pratimo navodimo Instagram da nam predloži još sličnog sadržaja i uvuče nas još dublje u naš balon. Opipljivije verzije umjetne inteligencije šira je javnost počela koristiti u posljednjih nekoliko mjeseci zahvaljujući alatima kao što su ChatGPT ili Midjourney koji funkcioniraju tako da im date tekstualni zadatak, a oni vam odgovore rezultatom u tekstualnom odnosno slikovnom obliku. Njihovim dolaskom preko noći se dogodila svojevrsna revolucija jer su korisnici shvatili da im takvi alati mogu značajno olakšati život odnosno poslužiti kao linija manjeg otpora u nebrojenim situacijama.
Školarci su ih počeli koristiti za pisanje domaćih zadaća, programeri za pisanje računalnog koda, prevoditelji za nešto bolje verzije automatiziranog prijevoda od one kakve je do sada nudio Google Translate. Počeli su ih koristiti i modni brendovi. Levi’s je najavio suradnju s tvrtkom Lalaland.ai koja će za njih kreirati modele generirane uz pomoć umjetne inteligencije što su prvotno predstavili kao pokušaj povećanja različitosti i uključivosti u svojoj online trgovini i kampanjama. Međutim, zbog negativnih reakcija javnosti koja smatra da trebaju uključivati različite stvarne ljude, morali su dodatno razjasniti da će umjetnu inteligenciju koristiti samo za unaprjeđenje korisničkog iskustva kupovine.
Američki brend Vaquera koristio je slike generirane uz pomoć umjetne inteligencije kako bi na svom Instagram profilu kreirali lažne objave s Met Gale. Osmislili su lažne starlete i u lažnoj objavi se zahvalili Anni Wintour što im je dozvolila da na crvenom tepihu predstave svoje kontroverzne kreacije. Slike su postale viralne, mnogi nisu ni primijetili da su lažne, a sam Vogue objavio je članak u kojem su napisali da se radi o najzabavnijim kombinacijama s čitave Met Gale unatoč tome što se nikad nisu pojavile na crvenom tepihu. To govori mnogo o tome što zapravo misle o stvarnim kreacijama koje su se ondje pojavile, no to je tema za neki drugi članak. Patric DiCaprio i Bryn Taubensee koji stoje iza brenda Vaquera kazali su da im je zabavno koristiti umjetnu inteligenciju kao alat za skiciranje ideja za kreacije koje bi kao mali neovisni brend vrlo teško u stvarnosti mogli realizirati.
Pitanje autentičnosti dizajna
Činjenica da je umjetna inteligencija postala toliko dostupna i jednostavna za upotrebu, dovela je u pitanje vrijednost umjetničkog i dizajnerskog rada. Može li kreacija koju je generirao računalni program na temelju nekoliko riječi ikada biti autentična i definira li joj to uopće vrijednost? “Samo pitanje autentičnosti je potpuno irelevantno danas. Nije važno je li nešto originalno ili autentično, već što želimo s time kazati i postići”, govore nam multidisciplinarni umjetnik i dizajner Silvio Vujičić i arhitekt i znanstvenik Miro Roman. Ovaj je dvojac umjetnu inteligenciju počeo koristiti prije više od tri godine, a rezultate rada s njom predstavili su 2021. godine na izložbi Kontejnera, biroa za suvremenu umjetničku praksu, u Muzeju suvremene umjetnosti te u Hrvatskom dizajnerskom društvu 2022. godine. “Tom prilikom smo detaljno predstavili Soll-a, umjetnog inteligentnog modnog dizajnera koji živi na internetu, ali se fizički manifestira kroz svoj modni brend E.A. 1/1 A.I.”
Soll ne generira slike kao što je to za Vaqueru napravio Midjourney već, kažu Vujičić i Roman, daje “prijedloge atmosfera, oblika, tekstura i drugih elemenata za razmišljanje mode kroz njegove baze podataka.” On, dakle, ne crta modu već je piše “pokušavajući kombinirati ‘plenty’ tj. mnoštvo informacija kojima smo okruženi, na način koji će imati smisla u dizajnu odjeće.” Takav pristup korištenju umjetne inteligencije u dizajnu odjeće ima puno više smisla od jednostavnog generiranja slika na temelju tekstualnih zapisa, a koje tek onda treba prevesti i prilagoditi aktualnom modnom sustavu. “Produkcija slike nikad nije definirala modu”, kažu Vujičić i Roman. “Mislimo da je AI korisno koristiti u dizajnu odjeće, ali treba prevoditi slike u druge formate i vidjeti kako iz toga proizvesti modu. Postoje i postojat će dizajneri koji ne koriste AI i oni koji ga koriste. Oni koji rade s njime bit će u prednosti, ali opet to ne mora uvijek biti pravilo.” Uz to dodaju i da će razvoj umjetne inteligencije dovesti do prilagođenih, pristranih baza podataka kojima se umjetna inteligencija može, kako kažu, inficirati. “Rezultat toga je da ćemo ju moći usmjeravati u smjeru koji želimo. Taj aspekt rada s AI omogućuje brzo testiranje koncepta, a vrijeme potrebno za to je svega nekoliko minuta. Ovaj pristup već igra važnu ulogu u modnoj industriji.”
Za dizajnericu Mariju Kulušić ljepota umjetne inteligencije je u tome što je ishod rada s njom čovjeku nepredvidljiv. “Dizajneri će uvijek koketirati s novim, drugačijim metodama u radu, neki će to prigrliti kao kratkotrajni trend moment u svom dizajnu dok će drugi krenuti raditi isključivo na taj način, no ono što je sigurno jest razlika između ljudskog i umjetno stvorenog. Dizajn trenutno u većoj mjeri plaćamo radi podržavanja ili obožavanja nečijeg rada, na nama je da u skoroj budućnosti odlučimo hoćemo li plaćati ideju proizašlu isključivo iz ljudske mašte ili AI”, smatra dizajnerica, ali isto tako naglašava da ne smatra radove nastale uz pomoć umjetne inteligencije neautentičnima. “Netočno je reći da takav dizajn ne pripada onom tko je zadao ili osmislio zadatak.”
Ona se do sada nije okušala u kreiranju odjeće uz pomoć umjetno inteligentnih alata, ali testirala ih je kako bi dobila odgovore vezane uz marketinški dio posla. “Svjedočimo vrlo brzom razvitku AI-ja i smatram da on u kratkom roku može drastično utjecati na gotovo sve aspekte ljudskog života prvenstveno zamjenjujući čovjeka u gotovo svim branšama što može biti vrlo opasno. Mislim da će veliki broj dizajnera isprobati rad na dizajnu korištenjem AI-ja i vidjet ćemo kako se neki brendovi mijenjaju ili priklanjaju isključivo takvoj vrsti dizajna koja će biti sve traženija, ali će u bliskoj budućnosti, vjerujem, još uvijek postojati potreba za dizajnom nastalim isključivo kao plod ljudske mašte,” zaključuje.
Umjetna inteligencija u obrazovanju novih generacija dizajnera
Bujanje alata umjetne inteligencije moglo bi biti od velike pomoći studentima modnog dizajna. Nebrojeni su načini njezine upotrebe u radu, ali kao što kažu Vujičić i Roman, “ključno je možeš li i znaš li od toga svega napraviti nešto pametno.” Duje Kodžoman, asistent na kolegijima modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu i doktorand na Prirodoslovno-tehničkom fakultetu u Ljubljani kaže da studenti za sada koriste umjetnu inteligenciju tek za oblikovanje tekstova. “Vjerujem da se uglavnom radi o korištenju ChatGPT-ja za koje nažalost moram konstatirati da često završi nevještim i doslovnim prijevodom s engleskog na hrvatski jezik,” kaže Kodžoman i dodaje da znanstveni radovi prolaze razne detektore kvalitete sadržaja primarno kako bi se utvrdila autentičnost rada te je korištenje umjetne inteligencije u tom segmentu praktički nemoguće.
Sa slikama je situacija drugačija budući da se vizualni sadržaji ne pregledavaju toliko rigorozno. Međutim, među njegovim studentima do sada nije bilo pokušaja kreiranja odjeće uz pomoć umjetne inteligencije jer “nadgledamo serijsku razradu odjevnog predmeta, koji uglavnom mora biti prikazan kao tehnički crtež.” Dizajner još uvijek mora biti i tehnički pismen, a na Tekstilno-tehnološkom fakultetu dizajneri završavaju studij s diplomom inženjera te je nužno da nauče svaki korak u produkciji kolekcije unatoč tome što će u budućnosti neke od tih koraka vrlo izgledno zamijeniti strojevi i umjetna inteligencija.
Kodžoman najplodonosniji doprinos umjetne inteligencije vidi u području predviđanja trendova. “Iako WGSN radi izvrsna predviđanja, cijena njihovog pretplatničkog paketa predstavlja ozbiljan problem, naročito još uvijek dok se umjetna inteligencija ne naplaćuje. Virtualno isprobavanje odjeće je također segment za koji vjerujem da će se nastaviti rapidno razvijati.” Pozdravlja korištenje umjetne inteligencije i u samom dizajnu odjeće no samo kad je ona u službi pomoćnog alata i kao pozitivan primjer takvog načina rada ističe koncept dizajnera Marca Simonettija za Nike x Jacquemus kolekciju. “Nisam tehnofob i vjerujem da u trećem tisućljeću razvoj novih tehnologija treba poticati i nastojati biti ukorak s njima. Obrazovni sustav je jako trom, 80-ih godina prošlog stoljeća vladao je strah da bi kalkulatori mogli spriječiti matematički razvoj učenika time što se previše oslanjaju na tehnologiju i smanjuju njihovu sposobnost ručnog izvođenja izračuna. Mislim da se kod dizajniranja odjeće umjetnom inteligencijom, kao i u slučaju kalkulatora, ne radi o smanjenju sposobnosti već o pametnom alatu koji pojedine procese može olakšati i ubrzati”, zaključuje.