Hoćemo li zbilja od sada nositi virtualnu odjeću? Sve upućuje upravo na to
Svi su počeli nositi virtualne odjevne predmete, od najpoznatijih influencera svijeta do dizajnerskih imena poput Alessandra Michelea
Svi su počeli nositi virtualne odjevne predmete, od najpoznatijih influencera svijeta do dizajnerskih imena poput Alessandra Michelea
Virtualna se odjeća pojavila puno prije koronavirusa i globalnog lockdowna, no upravo joj je taj period omogućio da poveća popularnost – i smisao. Jer otkad je pandemije puno manje izlazimo, na večere u restorane još uvijek ne možemo osim ako ne jedemo na hladnoj terasi, evenata nema pa nam ni ne treba nova odjeća. Zbog načina života koji vodimo u kapitalističkom sustavu u kojem živimo, potreba za novim kod svih je nas prisutna u manjoj ili većoj mjeri, no koja je poanta kupovanja nove odjeće ako je nećemo nositi nego tek možda fotografirati za Instagram? Nema je, i tu se oslobađa prostor za digitalnu odjeću.
Digitalna odjeća funkcionira tako da brendu pošaljete svoju fotografiju, a oni vas onda ‘odjenu’ u odjevni predmet koji ste kupili ili, kod naprednijih sustava, tako da direktno kroz aplikaciju isprobate komad na sebi i ‘fotografirate’ ga sami. Dakle, ništa novo niste kupili, ali imate novi komad za Instagram. Zvuči idealno.
SVE JE POČELO S VIRTUALNIM INFLUENCERIMA
Pokret digitalne mode krenuo je s virutalnim influencerima. To su likovi kreirani pomoću CGI tehnologije, a njihovi autori na Instagramu vode njihove profile kao da se radi o stvarnim ljudima. Oni nose dizajnersku odjeću, ‘posjećuju’ revije i surađuju s modnim brendovima. Kreativni direktor kuće Louis Vuitton Nicholas Ghesquiere je još 2015. za jednu kampanju angažirao Lightning, junakinju iz japanske videoigre Final Fantasy. Lightning je bila zaštitno lice njegove proljetne kolekcije za 2016. godinu, a na fotografijama je ‘nosila’ komade iz stvarne kolekcije.
Taj trend se vrlo brzo razvio pa su se u svijetu mode počeli pojavljivati virtualni supermodeli i influenceri. Najpoznatija među njima danas je Lil Miquela koja se pojavila 2016. godine, a danas na Instagramu ima 3 milijuna pratitelja. Ona je virtualna influencerica španjolsko-brazilsko-američkog podrijetla, a na Instagramu objavljuje fotografije na kojima se ‘druži’ sa stvarnim ljudima i ‘nosi’ skupocjenu dizajnersku odjeću. Vrlo je poznata i Noonoouri, virtualna influencerica koja je tobože njemačkog podrijetla, a ‘rođena’ je u veljači 2018. Danas je na Instagramu prate 372 tisuće ljudi, a postala je i zaštitno lice Diora na čije revije također redovito ‘odlazi’.
Postoje i muški virtualni influenceri, a jedan od njih je i Lil Wavi koji se pojavio kao odgovor na Lil Miquelu, a surađivao je čak i s hrvatskim brendom Price on Request. “Mi smo njemu pristupili kako bi ostvarili suradnju, jako mu se svidio brend i odabrao je odjeću koju želi nositi pa smo mu je poslali,” rekla nam je za potrebe jedne priče 2018. Gala Marija Vrbanić koja stoji iza brenda Price on Request, a danas je vlasnica brenda Tribute Brand koji prodaje isključivo digitalnu odjeću.
VELIKE MODNE KUĆE POČELE SU KREIRATI VIRTUALNU ODJEĆU
Osim što su već odijevali virtualne influencere, brendovi danas polako počinju kreirati i digitalnu odjeću koju mogu ‘nositi’ stvarni ljudi. Gore spomenuti hrvatski Tribute Brand bio je jedan od prvih. Iza njega stoje kreativna direktorica i začetnica brenda Gala Marija Vrbanić te Filip Vajda koje smo bili posjetili i u njihovom fascinantnom zagrebačkom showroomu. Dvojac je impresionirao cijeli svijet sa svojim zanimljivim projektom digitalne odjeće o kojem su pisali američki Vogue, ali i niz drugih medija kao što su talijanski Vogue, New York Post, Hypebeast.
Nakon malih brendova, trend su intenzivnije počele slijediti i velike modne kuće pa je Gucci prije pet mjeseci lansirao novu opciju unutar svoje aplikacije. Nazvali su je Gucci Sneaker Garage, a unutar nje kupci mogu virtualno isprobati i kupiti virtualne tenisice i to za svega 10 eura, piše BoF, što je jeftinije od bilo kojih tenisica u Zari. U tenisicama koje ‘isprobavate’ možete se fotografirati i sve podijeliti na društvenim mrežama. Gucci tenisice nećete zaista posjedovati, ali ćete barem imati fotku za Instagram.
VAGONU SU SE PRIKLJUČILI STVARNI INFLUENCERI
A da se radi o trendu koji se na sceni planira zadržati neko vrijeme, potvrđeno je u trenutku kad su digitalnu odjeću počeli nositi influenceri. I ne, ne mislimo na digitalne influencere već na one od krvi i mesa koji su već godinu dana zatvoreni u svojim kućama te su shvatili da bi svoj posao koji se ionako sastoji od fotografiranja artikala za Instagram, mogli malo pojednostaviti. Prvo su krenuli mikoinfluenceri koji vole uličnu modu inspiriranu video igricama s prijelaza tisućljeća, a onda su trend prigrlila i poznatija imena kao što je Veronika Heilbrunner koja na fotografiji iznad nosi ‘kaput’ hrvatskog Tribute Branda.
Korist od takvih komada je višestruka. Dakako, prvenstveno je zadovoljena potreba za novim koje će ionako biti nošeno i viđeno isključivo na Instagramu. S druge strane, postignuta je stopostona održivost. Kako? Jer kod digitalnih odjevnih predmeta uopće nema fizičke proizvodnje, potreban vam je samo čovjek. Ono što kupac dobiva je NFT, digitalni token koji postoji na blockchainu, a to zapravo podrazumijeva da imate vlasništvo nad nekim digitalnim artiklom kao što je slika, animacija, video. NFT-jeve ne treba podcijeniti i okrakterizirati kao nečije digitalne črčkarije koje ne vrijede ništa. Glazbenica Grimes svoje je NFT-jeve koje naziva i digitalnim umjetninama, prodala za 5,8 milijuna dolara i to u svega 20 minuta. Više o toj konkretnoj temi možete pročitati na Telegramu, a mi ćemo se za sada zadržati na odjeći.
Odjeća za sada nije dosezala cifre kao što je to uspjelo Grimes s njenim umjetninama. Dapače, cijene digitalnih dizajnerskih predmeta puno su niže od stvarnih predmeta (digitalne Gucci tenisice koštaju 10 eura, a prave mogu doseći i 2.700 eura), no u tome je i cijela filozofija. Dobro je poznato da luksuzni brendovi zarađuju ogroman novac na svojim najjeftinijim komadima. Procjenjuje se da industrija malih kožnatih dobara vrijedi 7,5 milijardi dolara, piše BoF. Razlog tom uspjehu je činjenica da ljudi silno žele posjedovati nešto s potpisom te često kupuju male predmete koji su naplaćeni mnogo više nego što zaista vrijede, ali su im unutar budžeta. Svi znamo da privjesak za ključeve od mesinga i umjetne kože ne može vrijediti 200 eura niti da se mini torbica za bežične slušalice može usporediti s pravom dizajnerskom torbom. No, onima koji žele brendirane komade pod svaku cijenu, to je sasvim nevažno sve dok se oko struka nazire logo s dvostrukim slovom C.
Zašto bi onda ikome bilo važno nosi li stvarne tenisice ili digitalne kad su također autentične sa svim pripadajućim oznakama brenda? Kad bi nam digitalna odjeća postala svakodnevica i kad bi je sve velike modne kuće uvrstile u svoje ponude, odijevanje kao i naše shopping navike mogle bi postati sasvim drugačije. Osim toga, velike modne kuće preuzele bi ogroman dio kolača od high street brendova jer zašto bismo na Instagramu nosili Zaru kad možemo nositi Gucci?