Od androginije do tvrdog maskulinizma - fudbalerka kao protest protiv nametnutih standarda ljepote

Zašto se zaboga toliko sablažnjavamo fudbalerke?

Kada se 2013. godine Rihanna pojavila u javnosti s fudbalerkom, frizurom koja se na engleskom govornom području naziva mullet, a koju karakterizira kosa kraće ošišana sprijeda te puštena da raste straga, mnogi su se zabrinuli za njezino psihičko zdravlje te sposobnost razumnog donošenja odluka; zašto je jedna ljepotica s Barbadosa svjesno odlučila prekršiti društvenu konvenciju te se prikloniti jednome tako stilski izlizanome trendu, frizuri koja je već godinama sinonim za nešto otrcano, neprivlačno i, u najmanju ruku, passé? (Sjetite se samo takozvanog Tiger Kinga, Joea Exotica, njegove frizure i njegova cjelokupnog lifestylea.)

RiRi se tada svojom novom frizurom oduprla tradicionalnom poimanju lijepog i poželjnog koje stoljećima žene sprečava u donošenju nerazumnih (i neženstvenih) odluka poput šišanja na kratko i/ili nošenja cargo hlača. Pljunuvši u lice konvencionalnom društvenom ukusu, popularna se pjevačica odlučila za frizuru koja je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća dominirala popularnom kulturom samo kako bi ubrzo nakon toga postala sinonim za neukus, a posljedično i označitelj nižeg socioekonomskog statusa.

FUDBALERKA UTJELOVLJUJE KONCEPT RODNE FLUIDNOSTI

Iako je danas obilježena negativnom konotacijom (u što se možete uvjeriti i sami ako u pretraživač upišete riječ mullet ili fudbalerka), fudbalerka je nekoć, vjerovali ili ne, bila poprilično cool. Toliko cool da ju je sedamdesetih godina isfurao i jedan od omiljenih (rock) glazbenika svih vremena – David Bowie, i to putem svog najpoznatijeg alter-ega Ziggyja Stardusta. Bowie je tragao za frizurom koja će savršeno utjeloviti Ziggyjevu esenciju, onu koja neće biti niti muževna niti ženstvena te kojom će biti moguće prenijeti ideju androginosti i hibridne seksualnosti, a rješenje je pronašao, pogađate, u jednoj crvenoj fudbalerki.

Upravo je koncept rodne fluidnosti (muževna sprijeda, ženstvena straga) bio ključan i za to da mullet postane dio LGBTIQ+ zajednice diljem svijeta; uz Davida Bowieja, sedamdesetih je godina mullet nosila i Joan Jett koja je, iako nikada nije otvoreno potvrdila glasine o svojoj homoseksualnosti, svojim stilom izvršila snažan utjecaj na čitavu zajednicu. Na taj je način fudbalerka postala frizura koja svjesno prekoračuje granicu između ženstvenog i muževnog, a kada se tome pridoda i činjenica da se danas smatra izuzetno neprivlačnom, tada postaje idealan izbor za sve one koji se ne žele ograničavati krutim granicama heteronormativnosti kao niti slijediti nametnute ideale ljepote. Mullet tako od svojih samih početaka nastanjuje marginalizirane i hibridne prostore društva i kulture, a na pozornici mainstream kulture tijekom osamdesetih godina postaje izuzetno popularna i među sportašima, posebice slavnim hokejašima i nogometašima.

KAKVU SU ULOGU U ŽIVOTU FUDBALERKE ODIGRALI SPORTAŠI

Upravo je po slavnim nogometašima ova frizura i dobila ime na ovim prostorima. Pri pisanju ovog članka, nažalost, nisam uspjela pronaći podatak o tome kada smo fudbalerku počeli zvati fudbalerkom kao ni podatke o tome tko je prvi skovao taj naziv te kada je prvi put riječ fudbalerka upotrijebljena u javnome diskursu. Na engleskom je govornom području tijekom osamdesetih mullet poznatiji kao hockey hair ili duguay flow jer su ga ponajviše nosili hokejaši, među kojima se isticao Ron Duguay, sportska ikona čije su valove mnogi godinama nastojali postići i u svojoj kosi.

Zanimljivo je da se prema Oxford English Dictionaryju prva javna upotreba riječi mullet dogodila tek 1994. i to u pjesmi Mullet Head od Beastie Boysa. Tada je ovaj androgini trend već bio na izmaku, a ovom se pjesmom mullet eksplicitno povezao s izrazom mullet head koji se u engleskom jeziku koristi kao uvreda – ako nekome kažete da je mullet head zapravo mu govorite da je idiot. Beastie Boyse bismo stoga posljedično mogli optužiti i da su među prvima tom negativnom konotacijom presvukli jednu od najpopularnijih frizura druge polovine 20. stoljeća. Možda se upravo zato fudbalerka danas smatra toliko nepodnošljivo ružnom?

KAKO JE POSTALA TRASH I OPET USKRSNULA

Iako fudbalerka danas u našem kulturnom sjećanju stoji tik uz ojastučene sakoe, breakdance i Dinastiju, iz potonjeg je vidljivo kako se fudbalerka nosila, ne samo osamdesetih, nego i sedamdesetih i devedesetih. U popularnoj je kulturi ova frizura ubrzo preobražena iz androginog u simbol machizma čiji su predvodnici slavni Jean-Claude Van Damme te Rocky Balboa (između ostalih). A kao ni s ostalim kulturnim pojavama i fenomenima, ne možemo sa sigurnošću tvrditi zašto je fudbalerka tijekom 90-ih iznenada prestala biti cool i postala trashy. Trebamo li za to kriviti Beastie Boyse, najezdu machizma ili samo nova strujanja u svijetu modnih trendova? Nisam sigurna.

U svakom je slučaju izuzetno zanimljivo pratiti fenomen takozvane ružne estetike koja se posljednjih nekoliko godina na velika vrata vraća u modu. Ružne, chunky tenisice nedavno su doživjele comeback i postale svojevrsna uniforma mlađih generacija (kao i onih starijih koje ih nikada nisu ni odbacile), a na TikToku se posljednjih dana susrećemo i s trapericama niskog struka koje su mnogi od nas željeli zauvijek izbrisati iz svog modnog sjećanja. (Ja sam mnogi od nas.)

Dio estetike ružnoga ili ne, mullet danas, osim RiRi, nose i Miley Cyrus (koja se putem frizure intertekstualno nadovezala na svog oca Billyja R. Cyrusa), Billie Eilish, a kod nas i glazbenica i influencerica Nika Turković. Možda se u slučaju mulleta radi o cikličnosti trendova, možda je riječ o dokazu odvažnosti, a možda uskrsnuće fudbalerke možemo proučavati i kao posljedicu prodora LGBTIQ+ kulture u mainstream – u svakom se slučaju moramo pomiriti s činjenicom da će nam fudbalerka vrlo brzo, ako već i nije, postati cool, a možda je uskoro isfuramo i s trapericama niskog struka, tko zna.