PRIČA

Imaju li influenceri u Hrvatskoj budućnost? Blogerica, marketing menadžerica i vlasnik agencije odgovaraju

Influencanje u Hrvatskoj danas i sutra

FOTO: TMG CREATIVE

Influencanje u Hrvatskoj danas i sutra

Probajte se sjetiti tko je za vas bio prvi idol? Claire Danes u seriji My So-Called Life, Spajsice, Hi-Men ili neki sličan stvarni ili fiktivni lik. Odrastali smo nešto drugačije nego djeca danas, ali to ne znači da se nismo zanosili i inspirirali drugima za koje smo smatrali da su možda bolji, ljepši, uspješniji ili moćniji. Danas je situacija puno drugačija samim time što se dobar dio života odvija na društvenim mrežama. Princip je vrlo jednostavan, nisi aktivan – ne postojiš u (viralnom) svijetu.

Influenceri postoje od prvog dana. Moj prvi sugovornik Tom Krajačić rekao bi da je prvi influencer bio Isus Krist. I to je vraški točno, influencer je bio i jest svatko tko je oko sebe uspio stvoriti zajednicu vjernih pratitelja. Od Isusa do blogera prošla su tisućljeća, da bismo tek prije nekoliko godina aktivno počeli koristiti naziv influencer za sve one koji su prisutni na društvenim mrežama i koji imaju veliki broj pratitelja.

O tome tko su zapravo influenceri, kako dišu u Hrvatskoj i kakva budućnost ih čeka razgovarala sam s Isabellom Rakonić, jednom od prvih modnih blogerica, koja je trenutno na drugom diplomskom studiju na Fakultetu političkih znanosti, Željkom Suvajac Pichler, marketing managericom za lanac ljekarni i specijaliziranih prodavaonica Farmacia, i Tomislavom Krajačićem, vlasnikom marketinške agencije Kofein.

Isabella Rakonić, jedna od prvih modnih blogerica

@isabellae

Isabelle se sjećam još od najranijih dana i prvih postova na blogu The Pile of Style. Počeci modnih blogova u Hrvatskoj bili su tamo negdje 2010. godine i scena je bila dosta skromna pa nije bilo jako teško izdvojiti se, iz današnje perspektive bilo je teže zadržati osobnost. Isabella je u taj svijet zakoračila zato što je s nekolicinom svojih prijatelja često snimala vlastite editorijale i fotografirati se vikendima kroz gotovo cijelu srednju školu. “Smišljali smo kombinacije i pomno istraživali lokacije za naše iduće fotkanje. Fotke su uvijek završile na fejsu. Nismo imali nikakav cilj, osim biti kreativni i zabaviti se. U svemu tomu sam se i sama počela baviti fotografijom, a prijatelj mi je predložio da sve te fotografije koje radimo objavimo na blogu gdje bih pisala o svojim modnim kombinacijama i putovanjima.”

HOBI KOJI TRAJE VEĆ 10 GODINA

Dodaje da je u tom trenu znala samo za Chiaru Ferragni i nije joj bilo poznato postoji li itko kod nas tko se bavi bloganjem. Krenula je s blogom 2011. godine kada je išla u 3. razred srednje škole. Mislila je da će to biti samo ljetna zanimacija i da će je kroz dva tjedna proći, no evo i dalje je ovdje, deset godina kasnije.

Prvi plaćeni angažman dogodio se u 2013. godini kada su mi se javili iz Harrodsa da objavim neki božićni oglas

U prvoj godini popularnost njezinog bloga je bila doista velika, što je, kaže, i nju samu iznenadilo. “Počele su pristizati prve ponude za suradnju od raznih online trgovina. Radilo se o kompenzaciji, što je meni, tada učenici četvrtog razreda srednje škole bilo fenomenalno. Prvi plaćeni angažman dogodio se u 2013. godini kada su mi se javili iz Harrodsa da objavim neki božićni oglas. U to vrijeme meni se to činilo nevjerojatnim! Nakon toga krenuo je niz stranih suradnji (blog je bio na engleskom jeziku). U isto vrijeme postali smo aktivniji na Instagramu gdje sam također veoma brzo skupila pratitelje, što nove, a što s bloga. To je donijelo nove suradnje. Mali broj suradnji događao se u Hrvatskoj jer naši brendovi i agencije još tada nisu shvaćali moć i mogućnosti influencera u marketinškom smislu.”

FANTASTIČNE SURADNJE I PUNO NOVIH PRIJATELJSTVA

Misli da je jedno od prvih imena s kojim je radila u Hrvatskoj bio Diesel. “Od naših domaćih dizajnera bili su to eNVy Room. Teško mi je uopće prisjetiti se svega što je bilo. Odlazak s YSL-om u Pariz na fashion week, suradnja sa Chanelom, odlazak s MAC Cosmetics na fashion week, brojne suradnje s fantastičnim hotelima poput Peninsule u Parizu, do hotela na Maldivima i diljem Europe i SAD-a. Momenti poput ispijanja ekskluzivnog konjaka Louis XIII na vintage jahti u Cannesu za vrijeme filmskog festivala, brojni cool eventi u Londonu, party u Miamiju za vrijeme Art Basela.” No ono najbitnije što bi naglasila je da je definitivno stekla jako puno prijatelja kroz ovaj posao diljem cijelog svijeta i to joj je najdraži dio.

Mislim da ljudi osjete kada se određena osoba forsira na Instagramu i to stvara kontraefekt

Zanima me je li imala nekakva nezgodna iskustva, ali kaže da je to bilo jako rijetko. “Znaju se dogoditi određena nezgodna iskustva, no doista rijetko u mom slučaju. Mislim da sam imala sreće. Potrebno je uživati u ovome i ne brinuti se previše, samo biti kreativan i zezati se. Mislim da ljudi osjete kada se određena osoba forsira na Instagramu i to stvara kontraefekt. Bavit ću se ovime dok mi je zabavno i dok se osjećam sretno i ispunjeno. Kada više ne budem stizala, sigurno ću prestati. Trenutno mi je u mislima da se iza 35. godine definitivno neću baviti Instagramom, ali takve stvari ne možemo planirati toliko unaprijed. Mislim da se definitivno može živjeti od tog posla u Hrvatskoj, no i dalje ja to ne smatram poslom već isključivo hobijem. Moj posao je u mojoj struci.”

Željka Suvajac Pichler, marketing menadžer (Farmacia)


“Davne 2013. smo kao prvog protoinfluencera angažirali Anitu Dujić, u to vrijeme uspješnu mankenku koja je nešto ranije pokrenula svoj China Soul Mate blog. Nisam sigurna da je tih godina izraz influencer bio skroz uvriježen, ali dobro se sjećam naših početaka. Anita bi za početak isprobala proizvode i novitete koji su nam bili u fokusu, a onda bi na svom blogu i Facebooku objavljivala crtice i recenzije o proizvodima. Smatram da smo tih godina svi zapravo paralelno učili i navikavali se na digitalnu tranziciju, rekla bih da se ti počeci mogu najbolje opisati kao spray and pray metoda.”

IZBOR INFLUENCERA NIKAD NIJE DIKTATORSKI

Objašnjava da je digitalna transformacija svoje novitete plasirala upravo tamo gdje je i nastala, a to je online pa su i edukacije te dobri i loši primjeri iz prakse odmah bili na dohvat ruke. Zanimalo me je koji su joj kriteriji bili važni za odabir influencera danas, a Željku i privatno i poslovno zanima digitalni svijet pa puno vremena provodi u proučavanju studija slučaja i sadržaja za specifičnosti industrije u kojoj radi. “Izbor influencera nikad nije diktatorski, s timom uvijek prokomentiram sve za i protiv razloge te kako se sadržaj određenog influencera uklapa u naše projekte. Ako autentičnost i kreativnost navedemo kao nulte uvjete na koje svaki brand/proizvod/usluga trebaju obratiti pozornost kod odabira influencera, dodala bih da su meni osobno i profesionalno vrlo bitni elokvencija, pravopis i dosljednost.”

Smatra da je influencer kvalitetan ako dobro vlada materijom koju propovijeda i ako navodi izvore gdje pojedine nedoumice i upite njihova publika može saznati i provjeriti. “Kategorije stil života, hrana, moda, putovanje, vrtlarenje i mnoge druge nisu moj fokus i tu sam obični konzument koji se prvo zakači za vizual kao i većina, a zatim pravopis (priznajem: OKP) i naravno način na koji je prezentiran sadržaj. Smatram da su influencerice i influenceri s kojima povremeno surađujemo na posebnim projektima dosljedni i na svoj egzotičan, ali istinit način svoji pa posebno izdvajam Ladu Mitrašinović, Karlu Zelić, Lanu Puljić, Nabilah Harron, Aleksandru Milinković, Andreu Solomun i Antu Burazina.”

Kaže da profesionalno ne bi komentirala kompletnu scenu jer je u ovom trenutku više fokusirana na mikroinfluencere specifične industrije u kojoj radi i na pametan proboj njezine stručne zajednice (farmaceuti i farmaceutski tehničari) kao primarne u preporuci i edukaciji o proizvodima. “Ne kažem da povremeno ne pratim i ne odscrollam do kraja Instagrama, ali smatram da nemam dovoljno kompetencija da govorim o nekom općem utjecaju i u konačnici konverziji. Osobno smatram da će se zanimanje influencer svakako transformirati; svjedoci smo i lokalnih i globalnih influencerskih inicijativa, suradnji s brendovima i kreiranju vlastitih brendova i usluga, a vrijeme će pokazati čiji će rad/brend/usluga opstati.”

Tomislav Krajačić, vlasnik marketinške agencije Kofein


“Prvi influenceri? Isus Krist definitivno, pa John Wayne, Marlboro man i svi daljnji likovi koji su svojim utjecajem uspjeli privući zajednicu ljudi”, započinje Tom. Objašnjava mi da se danas, kroz metriku društvenih mreža stvorio zapravo taj pojam za sve one koji puno serioznije shvaćaju svoj feed nego oni drugi. “Termin postoji oduvijek, s tim da se nekada puno više plaćao tj. vrijedio. Danas još uvijek mnogi misle da je to bezveze posao pa bih njima sugerirao da ga probaju raditi. Mislim da su influenceri dosta podcijenjeni i da ih brendovi ne koriste onoliko koliko bi trebali.”

Podsjetio me nekih mojih blogerskih početaka u vrijeme kada su se oni tek krenuli kod nas. Malo je reći da to uopće nisam shvaćala ozbiljno već samo kao igru. Imala sam super odjevne kombinacije, ali nisam imala fotografa (doduše nisam ga niti potražila), a odlaskom na fakultet te pronalaskom drugih kanala za prihode, blog je pao ne u drugi nego treći plan. Cure koje su sa mnom krenule bile su puno ozbiljnije i možemo ih vidjeti kako rolaju posao u tom smjeru i dan danas.

KAO I KOD SVAKOG POSLA, BITNO JE KOLIKO SI PODUZETAN

“Mislim da se prije nekih pet godina aktivno počeo spominjati influencer kao pojam, ali da se vratim ovo što si rekla oko svog bloga, to je super primjer. Ti si krenula pa si zbog tih i tih stvari stala. Ono što hoću reći je da je tu jako bitno koliko si poduzetan i koji ti je cilj. Te cure su imale samo korak više i one su ganjale svoj. Ja recimo imam svoj podcast, radim ga iz imidža i ne gledam na njega kao nešto što bih monetizirao. Vodi se principom ako imam što reći, govorim, a ako nemam ne govorim.”

Ako se vratimo u neka ranija vremena, ono što je 80-ih godina bio influencer ne možemo uspoređivati s ovim danas. “Danas je to na mapi šire populacije, o tome se puno više priča, ali imamo i jako puno alata (platformi) za to.” Uzela sam za primjer Davida Bowieja koji je influencer i dan danas, a Tom kaže da nam sada samo ostaje pitanje je li tada netko razmišljao, shvaćao ili pristupio njemu kao nekome koga može iskoristiti. “Uzmimo npr. Ronalda za kojeg mi možda ne znamo da on u svojoj zemlji reklamira deterdžent, da Sergio Ramos možda reklamira osvježivač za WC. Celebrity influenceri su uvijek najbolje prihvaćeni u svojim zemljama. Međutim, možda Luka Modrić nije angažiran jer nitko ne može platiti njega za lokalno tržište od 4 milijuna ljudi, ali recimo da je on Poljak, Španjolac ili neki treći u mnogoljudnijoj zemlji sigurno bi radio više nego ovdje.”

DANAS JE LAKŠE UTOLIKO ŠTO IMAŠ UTABAN PUT DO KUPCA

“Nikad nije bilo jednostavnije staviti se na tržište nego danas. Prije 20 ili 30 godina to je bio trnovit put. Trebao si proći barem dva tri koraka da dođeš na police. Danas je to sve puno kraće, ti imaš utaban put kupcu i zna se kako stvari funkcioniraju.” Dodaje da ti je potrebna dobra priča, pozicioniranje i put do novčanika kupca. “Puno je lakše doći do kupca, ali je problem zasićeno tržište. I zato ti treba dobra priča. Sadržaj je nevjerojatno bitan i on treba biti autentičan.” Kaže mi da klijenti u principu uvijek žele nešto revolucionarno i u Kofeinu to odrađuju najbolje što mogu, bez obzira na to što je sve već viđeno. “Uvijek tražimo novi kick.”

Kaže da od prvog dana na influencere gleda na nešto što je go to. “To je medij koji funkcionira, nije nužno da ih klijenti traže, ali su oni tu jedini pravi način na koji uz plaćeno oglašavanje daju dobre rezultate. Poanta ih je dobro odabrati i strukturirati. Ja nisam fan celebrity influencera baš uvijek. Nekad će ti neki no name lik odraditi puno bolje posao. To je tako relativno, samo treba donijeti pravu odluku.” Kaže da je za njega dobar influencer onaj koji je autentičan i odlično poznaje komunikaciju. “Znam neke koji su nevjerojatno talentirani u stvaranju cjelovitog, jezgrovitog i zabavnog sadržaja.”

SMATRA DA ĆE INSTAGRAM ZADRŽATI SVOJU POPULARNOST

Društvene mreže su postale nezaobilazne i gotovo da više nema brendova koji nisu prisutni na njima. “Mijenjaju se stvari, svi polako shvaćaju koliko je važan taj oblik vidljivosti. Što se tiče Tik Toka, čuj, nije svako izlaganje dobro izlaganje i tu treba vidjeti kako i što najbolje odabrati, a da ne bude jeftino privlačenje kupaca. Nije isto vidjeti da neki klinac radi prankove i pleše uz unboxing ili da zaposlenici neke ozbiljne kompanije čagaju u npr. pauzi za ručak.”

Smatra da će Instagram i dalje zadržati svoju popularnost. “Sjeti se da kad je Instagram postao popularan, kupio ga je Facebook. Instagram je i dalje kralj društvenih mreža, ono što se eventualno može dogoditi i događa se, da se popularnost društvenih mreža dijeli generacijski. Ipak, smatra da je kanal kao kanal podcijenjen i da se tu može napraviti puno više. Ja bih to rekao ovako: zamisli da se ideš penjati na Velebit u tenisicama iz neke trgovine koje koštaju 99 kuna. Doći ćeš na vrh, naravno. Ali da si nabavila dobre gojzerice vjerojatno ćeš sljedeća tri dana biti više upotrebljiva i nećeš sjediti s nogama u lavoru i pitati se što ti je to trebalo. Mi volimo taj moment, što, pa dobro je i ovo, imam slike i imam dobar fotić. I to svakako je dobro, ali je pitanje može li biti bolje. To je naš problem, što se rijetko teži izvrsnosti, a ja mislim da je baš ona ključna.”