Priču oko otpada i ekologije učinila je razumljivom svima. Više od 11 tisuća ljudi su zbog nje bolji građani
Na Instagram profilu @jaboljigradjanin prati je tek nešto manje od 12 tisuća ljudi
Ako moram ocijeniti svoju generalnu ekološku osviještenost, svoj bih život, odnosno navike, mogla podijeliti na dva dijela; vrijeme prije nego što sam počela pratiti Instagram profil Ja bolji građanin i vrijeme nakon što sam ga počela pratiti. Oduvijek sam se smatrala osobom koja brine o ekologiji i čistoći grada u kojem živim, zanimalo me kako da budem dio rješenja umjesto problema, a svakodnevno razvrstavanje biootpada pruža mi količinu zadovoljstva koju ni sama ne znam racionalno objasniti.
No, tek nakon što sam otkrila Marinu Matijević, osobu koja se krije iza spomenutog profila, shvatila sam koliko još toga mogu – i moram – naučiti. Doznala sam, primjerice, gdje se sve nalaze kontejneri za tekstil, gdje baciti četkice za zube a gdje tubice od krema, zašto se stiropor mora odvesti u reciklažno dvorište i još mnogo toga, a njezin sam profil odlučila zdušno preporučivati svim.. I, naravno, o Marini i njezinim nesebičnim motivima doznati više.
Od Splita i SAD-a do turizma i koronakrize koja je promijenila sve
Ova je komunikologinja rođena i odrasla u Splitu, a živjela je i sedam godina u SAD-u, gdje je diplomirala te započela radni staž. Njezini prvi poslovi bili su orijentirani prema marketingu, projekt menadžmentu i turizmu, a zatim je 2018. ušla u privatne vode sa svojom specijaliziranom turističkom agencijom. Koronakriza, prisjeća se, izravno ju je pogodila, a posao kojim se bavila potpuno je nestao.
“Događalo se da u cijelom radnom danu nemam ni jedan jedini mail, što je za mladog poduzetnika popriličan šok. Činjenica da mi je virus srušio čitavo poslovanje bila mi je šamar u lice. To me natjeralo da se detaljno preispitam čime se uopće bavim te da shvatim koliko je u biti to nevažna stavka u nekoj hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo. Mislim da su me i potresi osvijestili o tome. Od te spoznaje imala sam snažnu želju raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje možda mogu učiniti neku razliku”, pojašnjava.
A kako je imala viška slobodnog vremena, započela je svoje istraživanje; zaštita okoliša i ekologija su je oduvijek zanimale, a otpad odvaja otkad su kante za odvajanje postale dostupne. “Shvatila sam da puno vremena provodim pred kantom jer nisam znala kako pravilno odvojiti, gdje ide koji otpad. Na prvu sam mislila da nema dovoljno informacija i da su nedostupne. Međutim, informacija ima i one postoje, ali to su zaista dugi i suhoparni parafi neprilagođeni modernom čovjeku”, ističe Matijević.
Ključan je bio nedostatak kratkih i praktičnih informacija vezanih uz otpad
U cijelom tom procesu istraživanja, dodaje, ‘prevrnula’ je internet ne bi li našla kratke i praktične informacije koje svi ovih dana preferiraju. Kad je shvatila da takvih, krucijalnih informacija, nedostaje, odlučila je, krajem siječnja 2021., pokrenuti Instagram profil Ja bolji građanin. Orijentirala se na kreaciju jednostavnih, kratkih i direktnih uputa za smanjenje i odvajanje otpada, kao i savjeta za održiviji život i brzo pronašla put do svoje publike.
“Moj drugi video ikad dostigao je 30 tisuća pregleda i to mi je dalo vjetar u leđa da krenem u daljnje pothvate. Na prvu sam se nadala bar sitnoj podršci jer sam vjerovala da postoji nekolicina ljudi koja razmišlja kao ja. Sada je to preko 16 milijuna pregleda na svim društvenim mrežama, a brojka po svakom novim videu raste što me čini izuzetno sretnom. Veliki trud ulažem da informacija koju iznosim bude kvalitetna i zaokružena”, priča. Svakodnevno se, doznajem, pripremaju dnevni storiesi gdje se obrađuje nova zelena tema, a Matijević kaže da sluša i glas javnosti što se tiče samog sadržaja.
No, isto tako, obrađuje i nepopularne teme jer smatra da se i o takvim stavkama treba pričati. “Važno je znati kako općenito ove moje ‘zelene’ teme nisu najpopularnije na društvenim medijima jer govorim ljudima nemojte ovo ovako, nemojte kupiti to, smanjite potrošnju, probajte drugačije, a jednostavnije je gledati u šminku, modu, konzumerizam i to razumijem. Ali održivost nije više opcija, to je ono što brojni ne razumiju i ne žele razumjeti, a edukacija je ključ svega”, naglašava.
U Hrvatskoj proizvodimo čak 71 kilogram otpada od hrane po stanovniku
Temu koju posebno njeguje na profilu i koja je ondje posebno popularna je ona od otpada od hrane. U Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku.
“Većina misli kako taj otpad primarno proizvode supermarketi, hoteli i ostali ugostiteljski sektor, a to nije tako jer kućanstva su kod ovog kolača najveći proizvođači otpada. Točnije na kućanstva otpada više nego na cijeli poslovni sektor zajedno. A ja praktičnim, i ne tako teškim savjetima, educiram građane kako to smanjiti”, poručuje.
Razgovaramo i o tome koliko su Hrvati generalno ekološki osviješteni, pa moja sugovornica govori da prosječan Hrvat u odnosu na prosječnog Slovenca i nije pretjerano osviješten, ali s druge strane, u odnosu na prosječnog stanovnika SAD-a, itekako jest. Važno je, naglašava, s kim se uspoređujemo, ali ne možemo ne zastati nad činjenicom da se nalazimo na samom dnu ljestvice zemalja Europske unije. S druge strane, kaže, Hrvatska je ipak najmlađa članica te zajednice zemalja. “Svijest definitivno raste, a to govore i pregledi na društvenim mrežama. Moja publika je svakako osviještena, pogotovo na Instagramu i rekla bih da i ja puno učim od njih. Mjesta za napredak ima na svim poljima, treba se osvrnuti oko sebe i krenuti od nekih malih koraka. Svaki mali korak je korak prema naprijed, a održivost cjelokupnog društva je maraton, a ne sprint”, kaže i dodaje da svatko treba uzeti ono što mu odgovara.
Nužno je shvatiti povezanost potrošnje energenata i zaštite okoliša
Vozite bicikl, obratite pozornost na potrošnju energije, kupujte racionalnije, birajte proizvode i pakiranja koja su povoljnija za okoliš, prenamijenite, ne ispisujte dokumente, prošećite umjesto da koristite vozilo, ne bacajte hranu, ponovno je iskoristite, ako vidite da plastična vrećica leti naokolo, dohvatite je i odvojite u plastiku, samo su neki od brzinskih savjeta koje izdvaja. “U isto se vrijeme ne zaboravite nastaviti educirati, a zatim sve usvojeno prenesite na nekog drugog i nastavite pozitivan niz”, poručuje. Uz generalne savjete, zamolila sam je da mi izdvoji i još neke konkretne, da navede ključne navike koje u rutinu mogu uvesti i oni koje teme ekologije i održivosti prethodno nisu zanimale.
Za prve korake, napominje mi, najvažnije je shvatiti povezanost potrošnje energenata i zaštite okoliša jer to je stavka najvećeg zagađenja. Bespotrebno korištenje energije, dakle, treba biti na vrlo niskim granama. “Reći ću vam da je potrebno gasiti svjetlo kad izlazite iz prostorije, dovoljno je grijati prostorije na ‘samo’ 21 stupanj. Radije se obucite nego da pojačavate grijanje. Sad će skoro i sezona hlađenja, temperaturu treba držati na 25, 26 stupnjeva, jer hlađenje prostora na preniske temperature ljeti nije poželjno budući da dolazi do povećanog isušivanja zraka što je energetski i zdravstveno nepovoljno.”
Drugi vrijedan savjet je da počnete pješačiti ili voziti bicikl na udaljenostima koje to dopuštaju. “Osim što na taj način direktno utječete na CO2 otisak, utječete i na svoje zdravlje”, priča i odmah spominje i treći, koji se odnosi na to da u kupovinu uvijek nosite svoju ambalažu i da kupujete na tržnicama. “Možda vam se čini beznačajno, ali ako krenete samo s tim, vidjet ćete iz prve ruke koliko plastike možete izbjeći. Isto tako na tržnicama još uvijek dominira lokalni proizvod, a podržavanje lokalnog smanjuje CO2 emisije.”
Zašto je važno odvajati biootpad i kako će vas mali koraci motivirati za dalje
Nadalje spominje važnost odvajanja biootpada, dok ja (samo)zadovoljno kimam glavom. “Biootpad zauzima i do 40 posto vaše kante, a ako ga odvajate vaša kanta će prodisati i jasno ćete vidjeti da nešto bolje radite. Bacanje hrane čini veliki problem jer hrana koja završi na deponiju emitira jak staklenički plin metan. Otpad od hrane treba se svesti na minimum, a jedna od mogućnosti je svakako korištenje ostataka”, upozorava. Odlučno odbacuje tezu da promjena u navikama jednog čovjeka ne može utjecati na širu sliku i nudi konkretne statistike. Jednostavno, potrošnja energije kreira najviše zagađenja, a najveći potrošači energije su – kućanstva.
Podaci koje obrađuje Eurostat pokazuju da su u prvom tromjesečju 2022. sljedeći gospodarski sektori odgovorni za najviše emisija stakleničkih plinova: 24 posto kućanstva, 21 posto industrija opskrbe električnom energijom i plinom, 20 posto proizvodnja, 12 posto poljoprivreda, a 10 posto promet i skladištenje. “Dakle, mi svojim postupcima u kućanstvu uvelike možemo pridonijeti promjeni”, pojašnjava mi. Ovdje mi ukratko pokušava objasniti i problem odvajanja otpada, odnosno drugu stranu njegove medalje.
Kad odvojimo otpad, podučava me, to je samo početak puta tog otpada. Ondje gdje se otpad ne odvaja, sve, naravno, završi u istom košu, a takva mjesta u Hrvatskoj još uvijek postoje. “Kad grad i općina imaju i 10 i 20 posto stope odvojenog otpada to znači da ne ide sve u isti koš, logično je. Kad općina/grad nudi infrastrukturu mi kao građani smo i zakonski dužni odvajati otpad. A oni koji tvrde da se otpad ne odvaja i sve završi u istom su prema mom iskustvu upravo oni ljudi koji su najčešće lijeni odvajati otpad i na taj način pravdaju svoje neodvajanje”, odlučna je.
Ne možemo svi voditi računa o svemu, ali možemo se početi barem truditi
Generalno smatra da se kod digla prevelika galama oko razdvajanja otpada, prakse koja je diljem Europe odavno ustaljena. A moramo imati na umu i zašto radimo to što radimo, zašto se trudimo. “Građani moraju znati da svaka naša promjena u očuvanju okoliša, ma koliko se činila mala, predstavlja pomak nabolje i iznimno je važna za opstanak života na planetu. Kad krenete s gore navedenim malim koracima, oni će vas jednostavno odvesti do sve većih jer ćete osjećati kako radite dobru stvar. Tako je barem bilo kod mene”, prisjeća se. Sada joj se, kaže, ne može dogoditi da ode u nabavku bez ambalaže ili sjedne u automobil za relaciju koju može prijeći biciklom.
A u svemu tome, napominje, prema sebi ne treba biti ni pretjerano strog. “Zaista nije potrebno da svi sve rade savršeno i da rade nešto što jednostavno ne mogu ili nemaju vremena za to, ali nužno je početi razmišljati o tome što se može i kako se to uklapa u vaš život. Primjerice, svjesna sam da ne možemo svi biti vegani, ali recimo možeš uvijek gasiti svjetlo iza sebe, odvajati otpad i kupovati namirnice u prihvatljivijim pakiranjima.”
O konkretnim planovima i sljedećoj online misiji
Na samom kraju našeg razgovora, ostalo mi je još upitati je o tome koji je njezin sljedeći velik korak u edukaciji i što s profilom uopće u konačnici želi postići. Komunicirajući s ljudima, ponavlja mi, shvatila je kako mnogi zapravo ne razumiju da postoji izravna povezanost između potrošnje energije i očuvanja okoliša jer kućanstva su najveći potrošači energije.
“Potrošnja energije i edukacija o tome moj je sljedeći veliki pothvat. Naime, trošeći manje energije smanjujete količinu stakleničkih plinova koje ispuštaju elektrane, čuvate prirodne resurse Zemlje i štitite ekosustave od degradacije. Poduzimanjem osnovnih koraka za smanjenje utroška energije pridonijet ćete zdravijoj i prvenstveno čišćoj okolini. A projekata i objava imam mnogo u planu, moji pratitelji su mi svakodnevna inspiracija i na tome im se od srca zahvaljujem”, zaključuje.