Poznajete li više šefova ili šefica? Znamo odgovor na to pitanje, a saznali smo i zašto je to slučaj

Uzmite trenutak i razmislite o tome koliko ljudi poznajete na upravljačkim pozicijama. Ako ste dio statistike, tek 16 posto njih čine žene. Iako se već godinama govori o smanjenju rodnog jaza na rukovodećim mjestima, situacija u Hrvatskoj stagnira. Štoviše, u nekim segmentima se i pogoršava. Međutim, razlog tomu nije činjenica da su žene manje sposobne ili kvalificirane za te pozicije. Stoga smo odlučili istražiti o čemu je točno riječ.

Engleski termin confidence gap mogli bismo prevesti kao jaz u samopouzdanju, a stručnjaci smatraju da je upravo to glavni uzrok jaza između muškarca i žena u poslovnom okruženju. Primjerice, to je ona situacija u kojoj se nećete javiti na oglas za posao zato što mislite da niste u potpunosti kvalificirani za sam posao. Muškarcima se ta misao javlja puno rjeđe nego ženama – i ne, to nije generaliziranje, već zaključak znanstvenog istraživanja.

Razlika se prvi put pojavljuje već u šestom razredu osnovne

Istraživanje u kojem je sudjelovalo više više od 14.000 ispitanika pokazalo je da se rodni jaz po pitanju samopouzdanja prvi put pojavljuje već u šestom razredu osnovne škole. Glavni problem koji su identificirali je zapravo onaj po pitanju samopromicanja: žene subjektivno opisuju svoje sposobnosti i učinak potencijalnim poslodavcima nepovoljnije od jednako uspješnih muškaraca.

Tako su ispitanici morali odgovoriti na 20 pitanja, a zatim su bili upitani da ocijene svoje rezultate, odnosno, da daju prognozu broja točnih odgovora. Iako su svi ispitanici imali slične rezultate, žene su bile te koje su bile puno pesimističnije oko vlastitih rezultata. Postavlja se pitanje – zašto žene imaju toliko nisko samopouzdanje u radnom okruženju?

Žene imaju znatno niže plaće od muškaraca

Dio odgovora vjerojatno se nalazi i u podacima o visini plaća. Problem razmjera između plaća muškaraca i žena nije novitet. Tako se već u 1995. godini pisalo o tome da su žene manje plaćene, iako rade više. Kada su u pitanju podaci za Europu, žene po satu zarađuju 13 posto manje od muškaraca. Situacija nije bajna ni u Hrvatskoj. Štoviše, gora je.

Prema najnovijim podacima, žene u prosjeku imaju 16 posto nižu plaću od muškaraca. Tako je prosječna neto plaća muškarca u 2023. godini iznosila 1290 eura, dok se za žene radi o znatno manjem iznosu – tek 1079 eura. Pritom, valja imati na umu da se najveće razlike primjećuju u dobi od 45 do 54 godina, kada su muškarci plaćeni 27 posto više od žena. Vrlo demotivirajuće, jaz između plaća povećava se s godinama radnog iskustva.

Žene koje ne odustaju od svojih snova

Uz male plaće, neki od najčešćih uzroka problema rodnog jaza su činjenica da žene većinom rade u sektorima koji su manje plaćeni, u što spadaju njega, zdravstvo i edukacija. Uz to, nepobjedive žene dobar dio radnog tjedna provode na neplaćenim poslovima, odnosno, brinući o obitelji. Upravo to može imati izniman utjecaj i na njihove karijerne izbore. Međutim, sve su to pojedine stvari koje ne uspijevaju u potpunosti objasniti toliku razliku između žena i muškaraca u poslovnom svijetu.

Ono što je sigurno jest da svaka žena koja se bori za vlastita prava je #nepobjediva. Svaka žena koja ne pristaje na ništa manje od onoga što zaslužuje, od onoga za što zna da je njezino pravo. Svaka žena koja ima vlastite snove i ne odustaje od njih. Sve su one #nepobjedive. Upravo takve žene podržava i BIPA. Potiče ih da nastavljaju sa svojim razvojem i brušenjem vještina.