Tri uspješne žene govore nam o kvaliteti života u vremenu kada nam je sve stalo u mobitel 

Pandemija nam se umiješala u život – i posao i život preselili su se u virtualni svijet – zbog svega više brinemo, a manje pazimo na ishranu i lošije spavamo. Tri žene otkrile su nam wellbeing tajne

Već nešto malo više od godine dana prilagođavamo se novim pravilima koje nam je naprasno nametnuo virus COVID-19. Ušao je u naš život i promijenio nam svakodnevne navike. Poštujući epidemiološke mjere mnogi su sav život i posao preselili u svoja četiri zida, te dane uglavnom provode izolirani od obitelji, prijatelja i kolega s posla. Sve te nametnute promjene poremetile su naše ustaljene životne navike i unijele dozu stresa u svakodnevicu.

Mnogi tražeći utjehu posežu za hranom, slobodno vrijeme provode uz TV i ekran mobitela umjesto u prirodi. A u tom ‘novonormalnom’ balansiranju između poslovnog i privatnog, pametni telefon postao je glavni alat u našim životima. Osim s poslodavcima i poslovnim partnerima, omogućuje nam da održimo i obiteljske i prijateljske veze. I tako se dogodi da, potpuno nesvjesno, kroz dan provedemo i po pet sati prikovani uz ekran svog pametnog telefona.

Stresori svakodnevice

Ovakvi svakodnevni stresovi kod puno ljudi unijeli su nemir koji je pak poremetio rutinu spavanja. A sve to utječe na naše zdravlje, slabeći naš imunitet i povećavajući rizik od kroničnih bolesti. Uz pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, spavanje je iznimno važno u ovo izazovno vrijeme kada se mnogi suočavaju s povećanim psihološkim stresom, tvrde znanstvenici koji su utvrdili da premalo sna i neredovit raspored spavanja mogu oslabiti imunološki odgovor organizma.

Iako kvalitetan san sam po sebi ne može izravno spriječiti zarazu koronavirusom, uvođenje takozvane higijene sna može pozitivno utjecati na cjelokupno zdravlje. San je zaslužan za mnoge važne procese u tijelu, a igra i veliku ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Brojne su studije pokazale da je nekvalitetan san povezan s većim stresom, tjeskobom i zabrinutošću.

A te neugodne emocije samo se pojačavaju pretjeranom upotrebom mobitela i pametnih telefona koji kao da su u potpunosti zavladali našim životima. Iako su nam neophodni da bismo živjeli i radili, mobiteli su, ako se pretjerano koriste, potencijalni neprijatelj kako fizičkog, tako i mentalnog zdravlja. Nekada se borimo kako uskladiti svoje psihološko stanje s tjelesnim i kako ostvariti bolju kvalitetu života. Nekad se jednostavno osjećamo kao da su nam baterije prazne, ali kako napuniti baterije možete saznati na platformi: Moje tijelo nije mobitel, moja psiha treba punjač.

Punimo mobitel, a sebe zanemarujemo

Znanstvenici upozoravaju da mobiteli mogu izazvati ovisnost potkrepljujući to podatkom da se čak 90 posto ljudi suočava s osjećajem panike i anksioznosti kad razina baterije padne ispod 20 posto. A mnogi pribjegavaju mnogim trikovima kako bi ga održali na životu – pa tako 61 posto odmah uključuje airplane mod kako bi usporio pražnjenje baterije, dok je njih 32 posto spremno ostaviti sve što radi i otići kući kako bi napunilo mobitel.

No gotovo nitko ne paničari kada je umoran ili pospan, ne pada im napamet ostaviti društvo i otići doma naspavati se, a kamoli promijeniti planove ako su iscrpljeni. Da, mnogi zanemaruju slušati signale koje im tijelo šalje. Da bismo saznali zašto je to tako, te što možemo učiniti po tom pitanju, razgovarali smo s tri uspješne žene koje su nam otkrile svoje male tajne wellbeinga.

“Za veća i relevantnija istraživanja o navikama spavanja tijekom pandemije potrebno je neko dulje vrijeme, ali prve online studije koje su objavljene pokazuju da su se navike spavanja poprilično promijenile. Talijanska studija objavljena u časopisu Neurological Sciences pokazala je kako nema većih promjena u broju sati, ali kako ima više nesanice, buđenja tijekom sna te loših snova. Usporedno s time, povećana je uporaba tableta za spavanje – kod onih koji su inače konzumirali potrošnja je povećana za 6, a kod ostatka populacije za 10 posto”, kaže nam Sara Peranić, socijalna pedagoginja i edukantica psihoterapije.

Sara Peranić: Misli utječu na ritam spavanja

“Ono što je ključno za razumjeti je da naše misli i osjećaji značajno utječu na ritam spavanja. Budući da smo tijekom dana često zaokupljeni obvezama, negativne misli (strahovanje oko zdravlja, neizvjesnost itd.) stavljamo sa strane. No, sve to što smo stavili sa strane, dočeka nas kada se sve stiša, kada legnemo u krevet. Briga za budućnost (do kada će pandemija trajati, kako će se odraziti na naše zdravlje, društveni život, financije) praćena je neugodnim emocijama. Osjećamo tjeskobu, nesigurnost, zabrinutost itd. Stres u našem organizmu potiče lučenje adrenalina, stoga ne čudi da ne možemo zaspati”, dodaje autorica bloga Sluša-Lica na kojemu piše teme o osobnom razvoju, mentalnom zdravlju i partnerskim odnosima.

“Ključna poruka koju želim prenijeti glasi: ako se želite pobrinuti za svoje zdravlje, prestanite brinuti. Kada je naše tijelo pod stresom, tada sve svoje resurse usmjerava prema funkcijama borbe ili bijega jer organizam ne zna borimo li se mi protiv potencijalne zaraze ili lava koji gladan stoji ispred nas u ovom trenutku. To znači da tijelu ne ostaje dovoljno resursa da se brani protiv drugih nametnika, primjerice virusa”, pojašnjava te napominje:

“Tu dolazimo do važnosti sna. Naš se organizam oporavlja u snu. Ukoliko manje spavamo, naš imunološki sustav značajno slabi. Neka istraživanja pokazuju da nakon što samo 1 noć spavamo četiri sata ili manje, stvaranje antikancerogenih stanica opada za 70 posto. Također, dokazano je da kada čovjek ne bi spavao 20 sati, njegove bi funkcije bile jednake kao kod osobe koja je pod utjecajem alkohola.”

Korištenje mobitela pitanje je osobne odgovornosti

Socijalna pedagoginja pritom komentira i utjecaj mobitela na mentalno zdravlje. “Velik broj ljudi postao je sluga nečemu što bi trebalo služiti nama. Naravno, način korištenja mobitela pitanje je osobne odgovornosti, ali svakako trebamo razgovarati i educirati o tome zašto smo toliko ovisni o uređajima. Prvenstveno treba imati na umu da se aplikacije kreiraju na način da što više vremena provedete na njima. E sad, zašto se jedni znaju kontrolirati a drugi ne? Odgovor leži u malo široj perspektivi”, kaže pa nastavlja:

“Kada posežemo za mobitelom? Onda kada ništa značajnije ne okupira našu pozornost. U tom ‘praznom hodu’ često nam se javljaju misli ili emocije s kojima se ne znamo nositi. Mobitel je u tom slučaju vrlo pristupačan prostor za bijeg. Ono na što nailazimo kada smo primjerice na društvenim mrežama jesu nerealni prikazi savršenih života, a budući da se automatski uspoređujemo, nezadovoljstvo vlastitim životom raste. Dok skrolamo, mi se uglavnom usmjeravamo na ono što nemamo. To je upravo obrnuto od prakticiranja zahvalnosti gdje se usmjeravamo na ono što imamo. Posljedično tome, više smo frustrirani, a manje ispunjeni i zadovoljni. U svijetu koji se brzo mijenja, imamo privid da ćemo nešto važno propustiti ako nismo na mreži. Zapravo, rekla bih da u pozadini toga leži potreba da se povežemo s drugim ljudima, ali na način koji nas ne usrećuje. Jer stalna aktivnost na mreži nije nikako zamjena za povezanost.”

Oprez, radije slušamo mobitel nego svoje tijelo

No, pritom napominje kako nisu mobiteli ti koji nama diktiraju živote nego da mi donosimo izbore kojih nismo potpuno svjesni. “U svom radu često naglašavam važnost preuzimanja osobne odgovornosti. Da je do mobitela, svi bi se ljudi na poziv javljali. Ali, ne javljamo se svi. Neki od nas odluče propustiti poziv, a neki ostaviti sve što rade i javiti se. Dakle, do nas je. Često svoje odluke koje nam ne služe opravdavamo tom nesretnom uzrečicom “A svi tako”. Mogu reći da sam i ja prije odgovarala isti čas na svaki mail i javljala se na svaki poziv. U to vrijeme bila sam puno manje prisutna u trenutku, značajno manje smirena i zadovoljna, a posebice manje produktivna. Kada pauziramo nešto što radimo, primjerice zbog poziva, nama je potrebno čak 15 minuta da se ponovno u potpunosti udubimo u ono što smo radili”, upozorava Peranić.

No, iako mobitel ljudima ne diktira što će raditi, oni će puno prije ‘poslušati’ ono što im ‘govori’ mobitel, dok će zanemariti signale koje im šalje tijelo kada traži predah.

“Slažem se, apsolutno! Kada nam mobitel pokaže signal da je prazan mi ga brzinom svjetlosti slušamo i uključujemo u punjač. No, kada nam tijelo šalje signale (u obliku neugodnih emocija, umora, itd.), imamo nevjerojatnu sposobnost ignoriranja i bježanja od samih sebe. Bježimo u razne oblike PRE-radnji – PREtjerani rad, PREtjerano kupovanje nepotrebnih stvari, PREtjeranu konzumaciju hrane i pića, i slično”, komentira Peranić te savjetuje:

“Svakome bih preporučila knjigu The compound effect koja govori o moći malih navika. Ljudi prebrzo odustaju od željenih promjena jer razmišljaju o 20 promjena odjednom i ciljevima za 10 godina. Promjena se događa postepeno, a u nestrpljivom svijetu, spori procesi nisu baš najbolje ugošćeni. Normalno je da nas naše misli vode kroz dan, ali nije svejedno kakve su one, a zaboravljamo da mi imamo mogućnost upravljati svojim mislima. Nažalost, većina se misli ponavlja iz dana u dan, i većina njih je negativna. Kada bismo znali kolika je promjena tu moguća, vjerujem da bi tu sposobnost i koristili.”

San ima velik utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje

Na to se pitamo – zašto često ne slušamo svoje tijelo? “Iz više razloga. Neki ne vole sebe dovoljno da bi im bilo dovoljno važno, drugi zaboravljaju da smo mi svoj najvažniji resurs i da ništa nije preče od zdravlja pa odgađaju dok zarade X ili dok postignu Y, treći su toliko nesigurni u sebe da im je lakše ignorirati svoje tijelo nego reći društvu da su umorni i da odlaze sa zabave. Nemoguće je ovdje pobrojati sve razloge, ali vjerujem da ih sve povezuje nedovoljna osviještenost i nebriga o sebi”, ističe Peranić.

A tu se često i najčešće zaboravlja važnost sna. “San je važan za mnoge biološke procese, ali ima vrlo snažan utjecaj i na psihološke i socijalne aspekte našeg života. Upitajmo se primjerice ‘Kakve smo volje kada se ne naspavamo?’ Često smo razdražljivi, nervozni i umorni. A to se onda odražava na naš odnos prema samima sebi i prema drugim ljudima. Umjesto da kažemo “Oprosti, danas sam tako umorna, možeš li mi molim te X”, mi često pribjegavamo kritici “Dobro, možeš li ti to tiše raditi, glava će mi eksplodirati od tebe?!”, pojašanjava plastično pa dodaje:

“Tako iz dana u dan narušavamo svoje odnose koji su jedan od glavnih izvora našeg zadovoljstva. S druge pak strane, sama definicija mentalnog zdravlja kaže da je to stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale. Svatko za sebe može procijeniti koliko svojih potencijala zaista koristi, a koliko propušta. Mislim da je jedna od najopasnijih navika koje ljudi s vremenom razviju – navika na loše. To loše s vremenom postane toliko poznato i predvidljivo da zaboravimo da smo živa bića koja se, kada žele, mogu mijenjati”, tvrdi Peranić.

“To naglašavam zato što često čujem “Ne mogu tu ništa, meni misli samo dolaze”. Neki od brzih i kratkih savjeta koji mogu koristiti su: prije spavanja napišite na papir sve obveze koje imate sutradan, sve brige koje vas muče. Ujutro prvih sat vremena, barem 45 minuta, nemojte koristiti mobitel. Družite se malo sa svojim mislima i vidite što će vam one donijeti. Ako su neugodne i ne znate što s njima, obratite se nekome za pomoć. Ima jedan citat koji to lijepo opisuje “Ono što ne mijenjaš, biraš“. I za kraj, ne borite se protiv svojih misli jer su one dio vas. Prihvaćanje je prvi korak prema promjeni.”

Andrea Tintor: Mobitel može biti prijatelj

No, da bismo saznali kako ta ‘borba između dobra i zla’ izgleda u praksi, razgovarali smo s Andreom Tintor, diplomiranom novinarkom i vlasnicom PR agencije koju je pokrenula upravo prošle godine, sredinom ožujka kada je nastupio prvi lockdown.

“Prema analitikama, na mobitelu provedem barem tri sata dnevno. Ponekad je teško podvući jasnu granicu između privatnog i poslovnog. Primjerice, poneki razgovor s kolegama počne u poslovnom tonu, no nakon nekog vremena lako prijeđe u privatne sfere. Nemam dva broja jer mislim da bi mi to bio još veći stres. No, volim se ‘isključiti’ kada radim kreativni dio posla u kojem maksimalno želim biti posvećena klijentu i samom radu. Dio tog vremena svakako odlazi na privatan život, a pod tim smatram neformalne poruke i društvene mreže”, kaže Andrea dodajući da vješto drži sve pod kontrolom te da joj mobitel svakako ne čini većinu dana.

A kako na njega, kao sredstvo rada i opće komunikacije gleda – kao na prijatelja ili neprijatelja? “Često ističem da su samokontrola, disciplina te navike ono što dominira našim životom. Prvo sebi moramo postaviti određene granice, a onda svemu što nas okružuje, bez obzira na to je li riječ o prijateljima, mobitelima, tehnologiji općenito ili nečemu drugome. Mišljenja sam da svatko ima pravo odlučivati kada je dostupan, ali i kada je nepristojno vrijeme za poslovne telefonske razgovore. Također, postoje osobe s kojima se ne možemo viđati na svakodnevnoj bazi, a važno nam je da ostanemo u kontaktu pa im vjerojatno damo više komunikacijskog prostora”, kaže te dodaje:

“Mobitel može biti prijatelj ako ga koristimo za konstruktivne stvari poput redovitog održavanja kontakta s bliskim osobama ili stvaranjem kvalitetnog sadržaja za društvene mreže. Također, može biti i neprijatelj ako ne odvajamo poslovni i privatni život. S druge strane, ponovno ne zaboravimo tamnu stranu društvenih mreža koje izazivaju ovisnost i anksioznost. Kako kaže jedan naš domaći pjevač, ako u svemu nađemo nešto lijepo ne bi se trebali opterećivati negativnim utjecajima jer ionako nismo pod njima.”

Svaki dan imam svoje male rituale

Andrea ima definiranih osam radnih sati dnevno koje, kaže, ispunjava. Radni dan započinje tako što ujutro riješi e-mailove i sve obaveze koje ne mogu čekati dok su večernji sati uvijek rezervirani za kreativni rad, pisanje ili čitanje. Vikende provodi u društvu prijatelja i psa, a jako joj nedostaju izlasci i koncerti.

“Moj posao je maksimalno fleksibilan i iskorištavam sve prednosti da samostalno mogu određivati radno vrijeme. A to mi omogućuje i da više brinem o sebi. Pokušavam čim više. Trenutno sam u procesu da ne zaboravljam pojesti tri konkretna obroka dnevno. Čak i pri radu od kuće lako se zanijeti u posao i poslovne zadatke te zaboraviti na vrijeme. Vjerujem da je svatko od nas djelomično mazohist kada se radi o poslu, posebno ako voli ono što radi, no da bi kreativne ideje bile što bolje potrebno je odmaknuti se od uobičajenog načina funkcioniranja. Kroz dan se brinem o sebi tako što si odvojim slobodno vrijeme za šetnju sa psom, meditiram i svaka dva sata pogledam na post-it na kojem piše da trebam popiti vode”, kaže te dodaje da svaki dan spava oko osam sati.

“Priznajem da je to ponekad izazovno, ali posljednjih godinu dana uvidjela sam koliko je san važan. Još se nisam uspjela disciplinirati da idem spavati u isto vrijeme, no imam granicu preko koje ne idem. Volim jutra i volim se buditi rano. Zimi mrak nije baš motivirajući, ali od travnja do listopada se trudim ustajati do šest ujutro. Imam vlastitu jutarnju rutinu koja uključuje zeleni čaj i jogu. Cijenim mir i volim jutro provoditi u rutini koja će me pripremiti na nadolazeći radni dan”, otkriva nam svoje male tajne wellbeinga.

Isključila je notifikacije i zvuk

Pandemija joj je, kaže, promijenila navike toliko da organiziranije i pametnije raspolaže svojim vremenom. “Određena poslovna problematika se doista može riješiti jednim pozivom umjesto sastankom ili višesatnim ispijanjem kava. Vjerujem da smo u prvih mjesec dana lockdowna prošle godine svi koristili društvene mreže i mobitele više nego što je potrebno, ljudi su bili gladni novih informacija. Danas bih rekla da je situacija drugačija, barem u mom slučaju. Informiranje sam svela isključivo na portale koji pišu opširne i kvalitetne tekstove te mobitel pokušavam koristiti što manje u slobodno vrijeme”, govori.

A koliko joj se mobitel ‘upliće’ u život, ometa li je u radu i odvlači li joj pažnju? “Od početka godine isključila sam apsolutno sve notifikacije na svim aplikacijama, a zvuk na mobitelu nisam uključila godinama. Želim imati kontrolu nad informacijama koje mi dolaze. Rokovi projekata su mi unaprijed određeni i ako se rok bliži, dopuštam si intenzivniju komunikaciju s klijentom što znači da sam tad na dnevnoj bazi stalno dostupna. Isključivanje notifikacija me oslobodilo jer provjeravam mobitel kada želim i preporučila bih svima da na taj način testiraju vlastitu samokontrolu. Nakon nekog vremena čovjek shvati da mu ništa ne prolazi ispred očiju te da nije potrebno biti upućen u sve”, smatra Andrea.

Pandemija i popratni strahovi nisu joj narušili kvalitetu sna. Kaže da spava mirno, ali da bi mogla i mirnije. No, jako dobro zna koliko je higijena spavanja važna te se ne oglušuje na savjete stručnjaka.

U spavaćoj sobi nemam TV

“Nemam, nikad nisam imala i mislim da nikad neću imati TV u spavaćoj sobi. Čak sam u jednom studentskom periodu živjela bez TV-a i ne žalim ni dana. Ipak, danas imamo laptope koje nosimo svugdje pa u spavaćoj zamijene TV. No, i to pokušavam smanjiti. U krevet radije odlazim s knjigom i bez mobitela”, kaže dodajući da je s godinama naučila koliko je važno brinuti se o sebi te fizičkom i mentalnom zdravlju.

“To definitivno ne znači da i sama nemam periode kad se pogubim u rasporedu, zaboravim jesti, pod stresom sam i spavam par sati dnevno. Svima nam se dogodi da nas nešto izbaci iz rutine, no treba biti svjestan da se to događa te da takav način života ne smije postati svakodnevica. Redovit san od osam sati dnevno, tjelovježba, pravilna prehrana i kvalitetno slobodno vrijeme čimbenici su zbog kojih će nam na kraju dana život biti ispunjeniji i lakši”, smatra ona.

Tihana Lučić: Nedostatak sna povezan je s kroničnim bolestima

A kako bismo uveli reda u svoju rutinu spavanja, za savjet smo upitali brand managericu Dormea Tihanu Lučić s kojom smo, između ostalog, razgovarali i o važnosti sna, osobito sada, u vrijeme pandemije.

“Spavanje je ključan biološki proces baš kao što je i disanje. Nećemo zaboraviti disati, ali nažalost često zaboravimo koliko je spavanje važno jer je to onaj dio dana kojega nismo svjesni. Znate onaj moment kad se ujutro probudite, pogledate u ogledalo i lice vam izgleda svježe i kao da mu ne treba nikakav make up. Tada izgledamo najbolje zato što se naša koža regenerirala tijekom noći, a to se događa s cijelim našim organizmom. Tijekom dana se iscrpljujemo fizički i mentalno, a san je trenutak kada moramo stati i dozvoliti svom tijelu da napuni baterije”, kaže nam dodajući:

“Možda nije dovoljno poznato, ali nedostatak sna može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema – pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa, karcinoma debelog crijeva, prehlada te u konačnici kompletno narušava naš imunološki sustav. Protekli mjeseci života s pandemijom pokazali su da je jak imunitet najbolja obrana. Moramo postati svjesni da kao što je bitno zdravo se hraniti, redovito se kretati tako je važno i kvalitetno spavati, a sve to jača naš imunološki sustav koji štiti naše zdravlje poput oklopa.”

Pravila za kvalitetnije spavanje

Na to nam se prirodno nameće pitanje – što je sve predispozicija za kvalitetan san koji je preduvjet i mentalnog zdravlja? “Da, mentalno zdravlje je danas važnije nego ikad. Novonormalno i suvremeni način života koji je sa sobom donio brojne transformacije u poslovnom svijetu, donosi sa sobom i brojne izazove – usklađivanje privatnog i poslovnog života, sve zahtjevniji odgoj djece, brigu o starijim članovima obitelji, financijske izazove, izmjenu dnevnih rutina… samo to je već dovoljno da na kraju dana osjećamo iscrpljenost, stres ili umor. Upravo zato je važno dobro se naspavati. Kvalitetan san znači više energije, bolju koncentraciju, pamćenje i raspoloženje. San je naša snaga za svakodnevne zadatke i partner u borbi protiv vanjskih neprijatelja” kaže Lučić.

Poznato je kako bismo svaku noć trebali spavati minimalno 7 do 8 sati, bez distrakcija u sobi poput mobitela, televizije, vanjskog svjetla, dodaje te izdvaja neke od najvažnijih savjeta: “Također nije dobro da jedemo netom prije počinka, osobito masnu i tešku hranu, a na spavanje bismo trebali ići uvijek u isto vrijeme. Vjerojatno je teško pridržavati se svega toga uz današnji ritam, ali probajte se odmaknuti od svega što vas prati tijekom dana i podariti sebi mir.”

Kako odabrati idealni madrac?

Prvenstveno je, dodaje, važno slušati svoje tijelo i prilagoditi sve njegovim potrebama. Pri izboru asortimana za spavanje treba se voditi udobnošću i higijenom jer je to najbitnije za naše zdravlje. Također bi bilo jako korisno promijeniti neke navike, krenuti ranije na spavanje i prije svega maknuti se od distraktora današnjice kao što su mobiteli.

Kao što glazbenik treba imati dobro podešen instrument da bi svirao dobru glazbu, nastavlja, tako i mi moramo imati adekvatan asortiman za spavanje da bismo imali kvalitetan san. “Esencijalno je imati dobar madrac, jastuk i pokrivač koji su prilagođeni individualnim potrebama svakog pojedinca. Ako asortiman za spavanje ne odgovara vašim potrebama, vrlo je vjerojatno da će i vaš san biti nemiran. Pri stvaranju Dormeo asortimana prvenstveno se vodimo kvalitetom, udobnošću, higijenom i personalizacijom. Spoj tih karakteristika zaista čini proizvode nepogrešivog izbora”, kaže te nam otkriva kako odabrati pravi madrac.

“Madrac može biti vrhunski i izrađen od najboljih materijala, ali ako ne odgovara vašim individualnim potrebama i predispozicijama vašeg tijela, nećete se dobro naspavati. Zato uvijek savjetujemo da prije kupnje porazgovarate s našim stručnim osobljem, isprobate madrac i sami se uvjerite u to koji vam najbolje odgovara. Dobar madrac drži vaše tijelo u pravilnom položaju, odnosno vaša je kralježnica u svom prirodno zakrivljenom položaju. Takav madrac je primjerice Dormeo Ergo Comfort, izuzetno ergonomičan madrac čije stvaranje je inspirirano dobro poznatim Kosmodiskom te on instantno reagira na svaki naš pokret i prilagođava se krivulji našeg tijela pružajući mu savršenu potporu. Na madracu koji odgovara baš vama ne osjećate pritisak, mišići se mogu opustiti i bolje spavate.”

Pri izboru madraca veliku ulogu ima i tvrdoća. Lučić nam je i to pojasnila: “Ako ne patite od bolova u leđima i sitnije ste građe, čvršći madrac će vam vjerojatno više odgovarati. Sprječava propadanje leđa, težina je bolje raspoređena i niti jedan dio tijela ne preuzima preveliki pritisak. Mekši madraci su u pravilu bolji za spavače na boku i nešto krupnije osobe jer bolje amortiziraju pritisak ramena i bokova te održavaju pravilan položaj kralježnice.”

A kako odabrati pravi jastuk?

No što učiniti kada partner preferira tvrđu, a vi mekaniju podlogu? “Personalizacija je tu ključna i Dormeo ju nudi kroz gotovo sve svoje proizvode, ali možemo izdvojiti iMemory S plus madrac. To je madrac s dvostrukom jezgrom koji omogućuje da si svaki spavač individualno odabere površinu za spavanje. Ono po čemu je Dormeo jedinstven je također patentirana Octaspring® tehnologija. Air+ Comfort i Air+ Select madraci su obogaćeni jedinstvenim Octaspring® oprugama koje imaju oblik pčelinjih saća i omogućuju nevjerojatnu cirkulaciju zraka i prozračnost. To su madraci vrhunske udobnosti koji se ‘kreću i dišu’ s vama.”

No, veliku ulogu u spavanju ima i odabir jastuka. A managerica Lučić otkrila nam je i kako odabrati pravi jastuk. “Prva stvar o kojoj trebate razmisliti kad birate jastuk je njegov oblik, tj. želite li anatomski ili klasični. Oblik anatomskog jastuka prati liniju tijela i prikladan je za spavanje na boku ili leđima. Klasičan jastuk izabrat će osobe koje najčešće spavaju na trbuhu ili često mijenjaju položaj spavanja”, otkriva nam.

Najvažniji dio jastuka, dodaje, svakako je punjenje jer vam ono pruža prikladnu potporu. “Za osobe koje pate od alergija je izuzetno važno da punjenje bude otporno na grinje. Dormeo ima jastuke s 3 različite vrste punjenja. Memorijska pjena je materijal osjetljiv na toplinu koji je razvila NASA za veću udobnost astronauta tijekom svemirskih letova. Vrlo je prikladna za izradu jastuka jer njena struktura omogućava prilagođavanje obliku i temperaturi tijela tijekom spavanja. Wellsleep® mikrovlakna su napravljena od poliestera sličnog paperju od izuzetno laganog, ali izdržljivog materijala koji se neće stanjiti i stisnuti, a prikladni su i za pranje u perilici. Tencel® je potpuno prirodno vlakno koje ‘diše’ i odlično upija vlagu. Jastuk napravljen od Tencel® vlakana pruža udobnost, mekoću i svojstvo termoregulacije pa je vrlo primjeren tijekom toplog vremena i za osobe koje se jako znoje tijekom sna”, kaže dodajući da većina Dormeo jastuka ima i mogućnost regulacije punjenja pa ste sigurni da ga možete prilagoditi sebi. Što god odaberete, bitno je da se osjećate dobro.

Dormeo svake godine tradicionalno obilježava Svjetski dan spavanja s ciljem podizanja svijesti o važnosti kvalitetnog sna koji je od presudan za našu dobrobit i zdravlje. Uvijek se brinemo da je baterija našeg mobitela puna kako bismo mogli pratiti sve što se oko nas događa. Vrijeme je da se pobrinemo da i sami napunimo baterije i osiguramo si kvalitetan san, a najbolji punjači vaših baterija čekaju vas na dormeo.com.hr ili u Dormeo home i Top Shop dućanima.