No, ako ne radi blagajna, ondje je otpremnik vlakova s crvenom kapom na glavi bez čijeg podizanja palice, nema polaska. U motornom vlaku u kojem su 72 sjedala, samo je osam duša, šest putnika (od kojih su dvojica reporteri Telegrama) i dva člana posade, kondukter i strojovođa. Pitamo konduktera je li uvijek takva gužva u vlaku. ”Otprilike”, odgovara. Nekad se zna dogoditi da vlak vozi prazan.

Prosječno u vlaku pet putnika

Na pruzi Vukovar-Vinkovci, dugoj 18,5 kilometara, tri su stanice: već spomenuta Vukovar-Borovo naselje, na kojoj ulazimo u vlak, zatim Bršadin-Lipovača i Nuštar. Ni na jednoj usputnoj stanici nitko ne izlazi, niti ulazi, svi putnici idu u Vinkovce. Od ponedjeljka do petka, na toj relaciji, dnevno prometuje pet vlakova, subotom i nedjeljom samo jedan.

Iz HŽ-a Putnički promet odgovorili su nam kako je u prvih šest mjeseci ove godine na toj relaciji prevezeno ”oko 5500 putnika”. Točan broj nisu znali ali ako taj broj pomnožimo s cijenom vozne karte koja bez umirovljeničkih, studentskih i drugih popusta iznosi 12,90 kuna, jasno je da su, za pola godine, prihodovali manje od 80 tisuća kuna. A kad se pak broj putnika u prvih pola godine (”oko 5500”, kako kažu iz HŽ Putničkom prijevozu), podijeli s brojem vlakova (44 tjedno u oba pravca), ispada da je u vlaku prosječno pet putnika, koliko ih je bilo na našem povratnom putovanju iz Vinkovaca u Vukovar, prošle srijede.

Različiti podaci o visini investicije

Međutim, u rekonstrukciju pruge Vukovar – Vinkovci, koja u dužini od 18,5 kilometara prolazi slavonskom ravnicom, gdje nema vijadukata ili tunela, već samo nekoliko mostića, ulaže se oko 700 milijuna kuna. Dakle, približno 38 milijuna kuna po kilometru. Kažemo, ”oko” i ”približno”, jer koliko će cijela obnova pruge koštati nepoznato je: investitor, HŽ Infrastruktura, dala je u kratkom vremenu nekoliko različitih podataka.

Prvo se, na svečanom potpisivanju ugovora 20. prosinca prošle godine u Vukovaru spominjalo 516,3 milijuna kuna, potom je ubrzo cijena narasla na 542,6 milijuna kuna, da bi se u Vukovaru, na ploči koja se obvezno ističe na gradilištu kada počinju radovi, pojavio iznos od 677,7 milijuna kuna.

Iz HŽ Infrastrukture objasnili su nam odakle ta zbrka u pustim milijunima. Sva tri iznosa su, kažu, točna: 516,3 milijuna kuna odnosi se na prihvatljive troškove iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije; 542,6 milijuna kuna, su radovi, nadzor, promidžba i vidljivost projekta, upravljanje projektom, otkup zemljišta i dodatni troškovi; 677,7 milijuna kuna ukupni je iznos s PDV-om. No, dodaju ”nemoguće je prije dovršetka postupka javne nabave znati konačni točan iznos za radove i nadzor”, pa nije isključeno da će 18,5 kilometara obnove pruge stajati i 700 milijuna kuna.

Duplo dulja pruga koštala je 10 puta manje

Iznos je ogroman, veći je od trećine cijene iznimno složene gradnje Pelješkog mosta, a pogotovo kada se usporedi s podacima koje su nam također dali iz HŽ Infrastrukture koliko je stajala obnova pruge Osijek – Vinkovci, velikim dijelom posve uništene tijekom Domovinskog rata. Ta je pruga dvostruko duža, 34 kilometra i stajala je 39,4 milijuna kuna, s time da je korišten rabljeni materijal kojeg je osigurala HŽ Infrastruktura.

Uz to, uz prugu je položen optički i energetski kabel i osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza, što je koštalo još 31,7 milijuna kuna. Dakle, za 34 kilometra obnove pruge Osijek-Vinkovci, završene krajem 2008. godine potrošeno je 71,1 milijun kuna, dok će upola manja razdaljina, između Vukovara i Vinkovaca, koštati gotovo deset puta više.

Vozeći se gotovo praznim vlakom, u kojem zbog značajno više od preporučljive socijalne distance između putnika, zaštitne maske ne bi ni bile potrebne, da to ne piše na ulaznim vratima, razmišljamo o isplativosti ulaganja. Kada se krenulo s radovima 17. travnja ove godine, rečeno je kako je ”cilj modernizacije povećanje opsega željezničkoga teretnog prijevoza i prekrcaja robe u Luci Vukovar te bolja povezanost željezničkoga putničkog prijevoza Vukovarsko-srijemske županije s glavnim prometnim koridorima”.

Ništa ni od teretnih vlakova

Čekajući na improviziranoj željezničkoj stanici u Vukovaru, koja izgledom podsjeća na ”kolodvore” usred zabačenih afričkih sela, da bismo se ponovno vratili u Vinkovce, odakle smo doputovali, razgovaramo sa zaposlenikom Hrvatskih željeznica. Sjedi na klupi, tik do Luke Vukovar, gdje sve četiri dizalice miruju, pored ne prevelikih hrpa uglja i oveće gomile starog željeza. Upravo te dizalice vukovarski gradonačelnik Ivan Penava kani osvijetliti pet milijuna kuna vrijednom dekorativnom rasvjetom, kako bi uljepšao otužno okruženje.

Pitamo radnika HŽ-a, negdje iza podneva, koliko je teretnih vlakova prošlo do Luke Vukovar. ”Dva”, veli. ”I to je sve za danas”. Ali, dodaje, zato gotovo svakodnevno u Luku Vukovar stiže pedesetak kamiona koji u Bosnu i Hercegovinu tovare i prevoze ugalj, dovezen Dunavom. Kaže, ne dolaze baš svaki dan, jer u Luci obustave utovar ako im ne plate na vrijeme, pa ponovno tovare kada novac stigne. Čudimo se zašto se teret iz Luke Vukovar ne prevozi željeznicom, a naš sugovornik sliježe ramenima i kaže: ”I ja se pitam”.

Iz Luke Vukovar dobili smo zanimljiv odgovor na naš upit koliko je tona tereta prevezeno željeznicom prošle, a koliko u prvih šest mjeseci ove godine. Kažu, ne vode evidenciju o količinama robe prema podjeli koju smo zatražili, mada je naše pitanje bilo jasno: koliko je tona prošle, a koliko u prvih pola ove godine tereta prevezeno. Pojašnjavaju: Luka Vukovar ”registrirana je isključivo za prekrcaj tereta i usluge skladištenja” i to radi ”po nalogu vlasnika, odnosno kupca robe”.

Koliko je robe prevezeno i koja je zarada?

U još jednoj tvrtki Hrvatskih željeznica, HŽ Cargo, nismo bili ništa bolje sreće kada smo pokušali saznati koliko je tona robe željeznicom prevedeno od Luke Vukovar do Vinkovaca, dakle na pruzi u čiju se rekonstrukciju ulaže 700 milijuna kuna, te koliko je državna tvrtka HŽ Cargo na tome zaradila. ”HŽ Cargo jedan je od deset operatera željezničkog teretnog prijevoza koji prometuju na željezničkoj mreži Republike Hrvatske pa vas upućujemo da se za točne podatke obratite upravitelju Infrastrukture”, odgovorili su iz te tvrtke.

Ondje, u HŽ Infrastrukturi odgovorili su kako je u prvih pola godine na dionici Vinkovci- Vukovar Borovo naselje prometovalo 334 teretnih vlakova, a u istom razdoblju, na dijelu pruge Vukovar Borovo naselje-Vukovar 218 teretnih vlakova. Dakle, u prosjeku dnevno 1,8, odnosno 1,2 vlaka, baš kao što je bilo prošle srijede kada smo se zatekli na mjestu početka radova – na željezničkoj stanici u Vukovaru, tik uz tamošnju dunavsku luku.

Uza sva nastojanja, nismo dobili odgovor koliko je tona robe prevezeno od Luke Vukovar do Vinkovaca, niti koliki su prihod na tome ostvarili u državnim Hrvatskim željeznicama. Ipak uspjeli smo izračunati da tom prugom, u čiju se rekonstrukciju sada ulaže 700 milijuna kuna, dnevno prometuju dva teretna vlaka i radnim danima deset putničkih (na relaciji Vukovar – Vinkovci i natrag) koji u prosjeku u jednoj vožnji, prevezu pet putnika.

U HŽ-u ne sumnjaju u ekonomsku isplativost

No, u Hrvatskim željeznicama ni malo ne sumnjaju u ekonomsku isplativost te pruge. ”Studijom izvodljivosti i Studijom ekonomsko-financijske analize ostvareni su preduvjeti za sufinanciranje iz fondova EU-a, s obzirom na to da su Studije pokazale isplativost i održivost projekta modernizacije pruge”. Pa, ako Europa časti s 85 posto sredstava, zašto ne bismo uzeli slatki europski novac i modernizirali tu prugu. Nas će stajati samo stotinjak milijuna kuna.

“Završetkom radova na modernizaciji pruge Vukovar-Vinkovci”, uvjereni su u HŽ-u, ”ostvarit će se preduvjeti za povećanje željezničkog putničkog, a prije svega teretnog. Povećanjem kapaciteta pruge i poboljšanjem pristupa Luci Vukovar očekujemo povećanje opsega željezničkog teretnog prijevoza i prekrcaja robe u Luci Vukovar, s time da je pruga Vinkovci-Vukovar sastavni dio željezničkog teretnog koridora RFC 10, Rail Freight Corridore”.

Novi peroni, pothodnici, dizala, mostovi…

Što sve podrazumijeva rekonstrukcija pruge na dužini manjoj od 20 kilometara, a što će koštati ogromnih 700 milijuna kuna? Bit će, kažu u HŽ Infrastrukturi, obnovljen cijeli kolosijek (zamjena gornjeg i donjeg ustroja, korekcija tlocrtnih elemenata trase zbog povećanja brzine, izgradnja novih mostova i propusta, izgradnja zidova za zaštitu od buke), potom će rekonstrukcija obuhvatili i kolodvore, pa onaj sadašnji u Vukovaru više neće ličiti na neku afričku zabit.

Uredit će se i usputna stajališta, a bit će izgrađeni i novi peroni i pothodnici, ugradit će se dizala, nadstrešnice i parkirališta. Pruga će biti elektrificirana i osigurana na željezničko-cestovnim prijelazima, opremljenim suvremenim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima.

Još samo da bude putnika i tereta, što su na potpisivanju ugovora o početku gradnje obećali ministar Oleg Butković i šef HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, a klimanjem glava i aplauzom podržali župan vukovarsko-srijemski Božo Galić, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava te zamjenik gradonačelnika Vinkovaca, Gabrijel Šokičić.

Radovi bi trebali biti gotovi za 24 mjeseca

Iako radove izvodi zajednica španjolskih tvrtki Comsa S.a. i Comsa Instalaciones Y Sistemas Industriales S.a., na gradilištu nismo zatekli ni jednog Španjolca. Radnike s kojima pričamo angažirali su hrvatski podizvođači, mada je među njima najmanje Hrvata. Mahom, na izgradnji pruge, rade uvezeni radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Nismo pitali investitora zašto se za rekonstrukciju 700 milijuna kuna vrijedne pruge nije natjecala i tvrtka Remont i održavanje pruga koja je prije 12 godina uspješno obnovila prugu Osijek-Vinkovci. Pitanje bi bilo izlišno i smiješno jer je ta tvrtka u sastavu Hrvatskih željeznica propala i iz Sudskog registra brisana 1. kolovoza 2013. U posljednjih godinu i pol dana poslovanja imali su gubitak od 30-ak milijuna kuna.

Nadzor nad izgradnjom pruge rade tvrtke Rubicon Engineering Ead i Spc Engineering Eood iz Bugarske i to će koštati 10,3 milijuna kuna. Radovi, koji su, kako smo rekli, počeli sredinom travnja ove godine, trebali bi biti gotovi za 24 mjeseca, a pola godine iza toga pruga puštena u promet.

Senzacije koje još očekujemo u iduće dvije godine

Potkraj te 2023. planiramo ponovno sjesti u elektrificirani vlak koji će iz Vukovara, brzinom od 120 kilometara na sat, krenuti u Vinkovce, a za svaki slučaj karte ćemo rezervirati puno mjeseci unaprijed. Dok se ne razgrabe.

No, neće to biti jedini razlog nove posjete Vukovaru: tada će one dizalice u Luci Vukovar već sigurno biti osvijetljene atraktivnom dekorativnom rasvjetom, vrijednom pet milijuna kuna, a sigurni smo i da će onaj neboder, najviši u Hrvatskoj, visok 200 metara, kojim se diči gradonačelnik Penava, biti izgrađen bar do polovine.