Pisali su blogove iz gušta

“Negdje oko 2003. godine počeli smo pisati naše prve blogove, što je zapravo bio prvi tren u kojem mi krećemo kreirati neki sadržaj na internetu. To je bilo više manje onako, iz gušta. Oko 2006. godine smo napravili naš prvi forum, Cesarica.net. To je bio naš mali ulaz u svijet interneta. Bili smo na faksu, pa smo si pomislili da bismo mogli raditi nešto malo sa strane. Onako, kada ti je dosadno. Krenuli smo pisati taj blog i voditi forum, pa smo na njega stavili i brojač posjeta. U principu, navučeš se na taj broj. Gledaš kako ti ljudi dolaze, kako taj broj posjetitelja raste i to te motivira da radiš dalje”, nadovezao se Hrkać.

U razdoblju između Cesarica.neta i nastanka SofaScorea, imali su hrpu projekata koji su propali, a sada im se više ne mogu ni sjetiti imena. Pokušali su s drugim stvarima, radili su na njima, ali su ubrzo shvatili od njih da nema ništa.

Od Oliverovog fan cluba do razgranatog foruma

Cesarica.net je inicijalno bila zamišljena kao Oliverov fan club, no ubrzo su im se počeli javljati volonteri koji su htjeli pisati i o drugim pjevačima. Oslobodili su im prostor, ali i počeli pisati o drugim stvarima, poput tehnologije i sporta. Ubrzo su shvatili da su im njihove sportske teme postale najposjećenije, pa su ozbiljnije počeli pisati o sportu još između 2008. i 2009. godine. Svakim danom dobivali su sve ozbiljniji broj novih posjetitelja.

“U trenu kada smo mi počinjali, Facebook je tek bio u povojima. U početku smo ga koristili za dovođenje ljudi na Cesaricu, no cijela priča je otišla u smjeru gdje je Facebook ubio većinu blogova i foruma. Jednostavno, ljudi su dobili novo mjesto na kojem su mogli natipkati nešto. U vrijeme kada smo mi kretali, ti nisi tako jednostavno mogao imati neki svoj prostor na internetu, premda je prvi s tim krenuo MySpace. Dakle, doslovni prijevod je ‘tvoj prostor’ na internetu. Uglavnom si imao MySpace, forume i blogove, a danas su tek pokoji rijetki forumi još živi. No, oni su bili preteča današnjeg Instagrama, TikToka i sličnog”, objašnjava Bešlić.

Kad su krenuli, Google je bio star tek pet godina

“Stvar je u tome što smo mi krenuli rano. Kada smo 2003. počeli, Google je bio star samo pet godina, što zvuči kao da je bilo užasno davno. Kada smo počeli zarađivati prvi novac, oko 2006., pomislili smo si da smo zakasnili, jer je Google već osam godina na tržištu. Koliko je bilo samo prilika koje smo propustili. Prije si na internetu mogao napisati bilo što i pojavljivao bi se dosta visoko u Googleovim rezultatima. Onda je došao SEO, Googleov algoritam za rangiranje stranica u svojoj tražilici, s kojim smo mi odrastali. Mi smo zapravo cijelo vrijeme rasli s Googleom i pratili taj cijeli SEO svijet”, kaže Hrkać.

Pričaju da im je sasvim normalno bilo odmah testirati bilo koju novu stvar koju Google izbaci. Kada su predstavili oglase, oni su na Cesarici dodali oglase i krenuli testirati. Prije svega, takva eksperimentiranja su im bila interesantna i radili su ih bez nekog cilja, već iz pukog gušta. U početku nisu ni zarađivali puno novca, ali su među prvima u Hrvatskoj počeli koristiti Googleov AdSense, koji je danas prisutan gotovo svugdje. Da ih je samo novac motivirao, priznaju, vrlo bi brzo odustali od svega.

Skužili su da sport prolazi dobro

Kontinuiranim objavama na forumu, skužili su i koje teme bolje prolaze. “Skužili smo da, ako pišem o nekom starom mobitelu, nećeš dobivati nikakve nove posjete. Kada pišeš o novome, dolaze ti ljudi. Mi smo i dežurali uz forum i pisali o Superbowlu. Kada je YouTube imao prvi Livestream kraljevskog vjenčanja, mi smo pisali o tome i dobivali posjete. Kroz neke tri ili četiri godine rada smo skužili što je popularno i što nije. Recimo, imali smo i lektire na forumu. One su bile jako popularne u nedjelju navečer. Ustvari, mi smo kroz naš interes jako puno toga naučili”, priča Hrkać.

Kada su shvatili da im je sport najpopularnija tema, odlučuju da će ljude sa sporta preusmjeravati na neko drugo mjesto, gdje će moći vidjeti i rezultate utakmica uživo. Cilj pisanja sporta im nije bio da posjetitelj samo jednom dođe, već da im se vraća svaki dan. Kupuju prvi sportski feed 1. ožujka 2010. godine, odnosno internetski modul u kojem se prikazuju rezultati utakmica uživo i na toj poddomeni foruma počinju dobivati prve posjetitelje. Ta poddomena s rezultatima uživo im je bila prva prava investicija, jer su u tom trenutku baš i imali nešto dodatnog novca koji bi mogli uložiti u nešto. Upravo zbog kupnje prvog live feeda 2010. godine, osnivači smatraju da je ova godina deseti rođendan SofaScorea.

Rebrand za EURO 2012

Sam SofaScore 2010. godine kreće s webom, a 2011. godine kreće mobilni dio priče. Te 2011. godine im se javio Google, koji ih je pozvao s još nekim europskim tvrtkama na konferenciju u Dublin. Prezentirali su im nešto za što su mislili da će biti budućnost. “Brojke su bile male, ali eksponencijalne, pa su nam svejedno rekli, ‘krenite programirati za smartphoneove’. To je bio moment kada je bio izbačen prvi dobar Android mobitel, Samsungov Galaxy SII. iPhone je tada bio ponajbolji mobitel zbog ekosustava, ali kao što vidimo, Android ih je sa svojim trudom danas nadmašio u prodajnim brojkama. No, nakon te konferencije se vraćamo u Zagreb i tražimo prve smartphone developere”, priča Bešlić.

“Te 2011. godine nešto malo radimo i onda dolazi 2012. godina kada se održavao EURO. Odlučujemo napraviti rebrand u SofaScore, jer smo tada bili nigdje. Neke ljude redirektamo na rezultate na poddomeni, ali trebalo nam je neko upečatljivo ime. Mjesec dana smo tražili slobodnu domenu. Imali smo hrpu uvjeta. Trebala se u cijelom svijetu jednako izgovarati. Ne smiju biti dva ista slova jedno za drugim. Mora se jednostavno slovkati. A uz sve to, domena mora biti slobodna. Htjeli smo napraviti nešto što će, nakon par godina, s dobrim logotipom biti prepoznatljivo”, kaže Hrkać.

Prvi veliki korak napravili su 2012. godine

Ta 2012. im je bila godina kada su napravili prvi pravi veliki korak. Odlučili su se unajmiti stan od pedesetak kvadrata, za fiksnu mjesečnu cijenu, što je za njih značilo da čvrsto vjeruju u svoj proizvod, jer ipak, to je trošak od parsto eura mjesečno. S nekoliko studenata su dogovorili da već ozbiljnije rade s njima, što im je naravno donijelo fiksne mjesečne troškove koje moraju podmiriti. Cijelo to vrijeme nisu smatrali da imaju privatan novac i tvrtkin novac. Jednostavno im je sve bilo isto. Sve što su imali, ulagali su u svoj proizvod. Ako dugoročno ima smisla, investirat će.

“Bili smo već pred kraj faksa i onda smo skužili da je ova priča nešto što možemo gurati i dalje, a od tada, konstantno radimo. U početku nismo ulagali u marketing, već smo korisnike dobivali samo preko Googlea. Jedini fokus nam je bio na našem proizvodu, a do 2014. smo doista puno toga napravili. No, tada smo skužili da ustvari nemamo ništa revolucionarno u odnosu na konkurenciju, pa da moramo napraviti nešto drugačije. Mi smo imali samo prikaz sportskih rezultata, ali to imaju i drugi”, priča Hrkać. U tom trenu, Bešlić i Hrkać su shvatili da s tim podacima možda mogu napraviti nešto novo, live ocjenu igrača.

“Unutar firme razvijamo algoritam koji od svih tih silnih podataka kreira live ocjenu igrača. Tu se ustvari profiliramo u smjeru sportskih rezultata, ali s dodatkom statistika. Mi uopće nismo lovili korisnike koje zanima kako je završila utakmica, već smo lovili korisnike koji žele još neke dodatne statistike i podatke. I to je zapravo neka priča koja traje i danas. Taj smjer je tada bio jako skup, jako je skup i danas, ali nam daje jednu jedinstvenu poziciju na tržištu”, nastavlja Hrkać.

Od 2014. godine kreće novi val investicija

U 2014. kreće val investicija. Sve što zarade, investiraju nazad u firmu. U toj godini također kreću i prve ponude za prodaju, jer su ljudi shvatili kako se SofaScore odvojio od drugih. Ponude su im bile značajne, ali su jednostavno od njih odustali. Upravo to smatraju jednom od stvari s kojom su se izdvojili od ostalih i pozicionirali se tamo gdje su danas. Radili su i bili su fokusirani na jedan proizvod.

U jednom trenu, javio im se i ured Googlea u Hrvatskoj, odnosno ured koji je zadužen za Hrvatsku i neke zemlje u okolici. Do tada su s njima su već surađivali intenzivno dvije ili tri godine. Pozivaju ih u Kaliforniju i u Dublin na konferencije, a počinju intenzivno surađivati na izradi raznih case studyja. U principu, kada Google radi na nekom novom proizvodu, javlja se nekim developerima i tvrtkama s kojima dobro surađuje, kako bi mogli taj proizvod testirati. Tako surađuju već nekoliko godina, a neke stvari je Google implementirao, a za neke su procijenili da jednostavno nisu uspjele.

Za ovakvu kompaniju, linearni rast je isto kao i pad

“Zadnjih pet godina napravili smo jako puno kvalitetnih stvari. S naše strane je bilo puno odluka da idemo u nekom smjeru. Cijelo to vrijeme smo marketing držali sa strane, kao neki sporedni dio. Radili smo ga, ali nismo se fokusirali na njega dok nemamo neki vrhunski proizvod. Negdje 2018. i 2019. smo krenuli s našim prvim medijskim suradnjama. Kojoj god medijskoj kući smo se javili, uspjeli smo dogovoriti suradnju. Svi žele raditi s nama, od Ujedinjenog Kraljevstva na dalje. Trenutno imamo preko 20 medijskih suradnji, a kroz idućih godinu i pol dana očekujemo da ćemo raditi ekskluzivni sadržaj za preko 80 zemalja”, kaže Hrkać.

“Nas dvojica moramo osigurati preduvjete za rast deset puta. Znači bilo koji lagani ili linearni rast u ovoj industriji je ustvari pad. Zato moramo osigurati rast od deset puta. Tu sad nastaje jako puno novih ideja i tehničkih stvari koje se programiraju. Jedna od tih metoda je širenje na druge zemlje, gdje ćemo otvoriti urede. Ići ćemo na to da će svaki kontinent imati bar jedan ured. Evo, danas nam je došao naš prvi internacionalni kolega, čovjek iz Brazila koji je zadužen za Južnu Ameriku. Taj oblik suradnje pokušat ćemo kopirati i na ostale kontinente, jer je to jedini način na koji možeš rasti deset puta”, nadovezao se Bešlić.

Kada jedan u društvu počne koristiti SofaScore, proširi se na sve

Od samih početaka su Bešlić i Hrkać hodali po raznim konferencijama po svijetu. Godinama su ljudi na mobitelima, čak i neki njihovi partneri koristili konkurenciju koja je imala samo rezultate u aplikaciji. No, zbog brojnih statistika unutar aplikacije, ljudi su se počeli seliti na SofaScore, bez da su im to sugerirali Hrkać ili Bešlić. “Nekako se unutar godinu dana dogodilo da su naši partneri počeli imati SofaScore na homescreenu svog mobitela. To je bio neki moment u kojem smo skužili, da radimo nešto zaista dobro. Nikom nismo rekli da stave našu aplikaciju, već su nam prilazili i govorili evo, vidi vas na homescreenu‘”, ponosno je rekao Bešlić.

“Skužili smo da su i ljudi koji koriste SofaScore u svojim raspravama s prijateljima često ispadali pametniji, odnosno da im je SofaScore davao dodatne argumente u raspravi. To je taj neki simpatični dio na koji mi nismo ciljali. Gledaš utakmicu i netko ti kaže da Messi igra katastrofa, ti kažeš da nije tako jer si na SofaScoreu pogledao podatke. I tako to ide. Kada jedan u društvu počne koristiti SofaScore, svi drugi ga također počnu koristiti. Konkurencija nam kaže da kod nas gledaju što će napraviti kao svoj sljedeći feature. To je nama super, jer su onda uvijek iza nas”, nadovezao se Hrkać.

Velike stvari u budućnosti

U sljedećih pet godina, radit će na stvarima koje su trenutno zapostavljene u ovoj industriji. Na primjer niže sportske lige. “Sportovi koji nisu primarni trenutno su zapostavljeni. U top ligama praktički možeš imati podatke koliko je netko puta trepnuo na utakmici. Čim se makneš iz top liga, rezultati se šalju preko WhatsAppa. Postoje kadeti i klinci koji su jako zaljubljeni u svoj klub, ali rezultat se njima dijeli tako da jedan roditelj koji je na utakmici, natipka drugim roditeljima rezultat. Naše rješenje za taj problem je već pri kraju. Na njemu radimo već godinu dana”, kaže Bešlić.

S klubovima i savezima iz regije u sljedećih će nekoliko mjeseci usavršiti taj element koji će omogućiti da će ti rezultati, iz dosad zapostavljenih liga, također biti u SofaScoreu. Kako pričaju, jednom dnevno dobivaju e-mailove iz cijelog svijeta s upitom kako da se nečiji niželigaški klub pojavi na SofaScoreu. “Mi ćemo možda popularizirati neki manji tim koji u nekoj ligi dobiva protivnike sa šest-sedam golova razlike. Trenutno nitko ne zna njih, osim možda ograničenog broja ljudi. Tu ustvari radimo na popularizaciji niželigaških momčadi”, nadovezao se Hrkać.

Koriste ih sportaši i treneri

SofaScoreu se ipak ne javljaju samo ljudi koji prate sport, već i sportaši. Budući da im je tenis jedan od sportova koji najbolje prate, javljaju im se tenisači koji im kažu da na SofaScoreu prate rezultate, jer tamo najprije saznaju s kim će sljedeće igrati ili kako je igrao neki njihov protivnik u meču. “Tenisači nam se javljaju i kada im se ne sviđa slika koju smo im stavili na profil i onda nas mole da ju promijenimo. Dakle nemamo samo jako veliku bazu ljudi koji vole sport, već i bazu ljudi koji su u sportu. Znamo da SofaScore koriste i neki treneri, jer kuže da im dajemo nešto više”, priča Hrkać.

“Tu su i ti neki momenti kada ti se javi neki nogometaš i pošalje ti sliku svoje putovnice, pa ti kaže da mu je datum rođenja krivo naveden. To što u Sofi imaju krivi datum rođenja im čak i malo šteti pa nas mole da promijenimo”, nadovezao se Bešlić. No, ne javljaju im se samo sportaši. “Imali smo par slučajeva kada su nam se i javljale cure od tenisača i molile nas da promijenimo sliku njenog dečka jer joj se ne sviđa. Pošalju nam i tri druge fotografije pa da si biramo. To je taj neki dio koji konkurencija ne radi. Mi imamo i cijeli tim ljudi koji je zadužen samo da odgovara na mailove, a odgovorimo na svaki mail koji dobijemo”, ističe Hrkać.

Svaka zemlja ima svoje specifičnosti

Uz Hrkaća i Bešlića, imali smo priliku porazgovarati i s drugim ljudima iz SofaScorea. Tako smo sjeli s Ivanom Kovačevićem, direktorom marketinga, Davidom Mrkonjićem, marketing menadžerom za medijske suradnje i Filipom Šišićem, operativnim direktorom. “Interesantno je ustvari koliko mi možemo izvući iz podataka naših korisnika. Možemo vidjeti kako se ponašaju, koje su specifičnosti svake zemlje i temeljem toga možemo prilagoditi iskustvo korištenja aplikacije za korisnika, ali i naše komunikacije prema njima”, kaže Kovačević.

Kovačević je posebno ponosan na SofaScoreov customer journey, odnosno na to kako ljudima govore da uopće postoje, kako ih gađaju s konkretnim porukama koji odgovaraju njihovim interesima. Primjerice, ako netko pokazuje interes za sportom i sportskim rezultatima, oni mu serviraju konkretan oglas kojim saznaje za SofaScore i u kojem mu prikazuju osnovne funkcionalnosti aplikacije kroz tekst i grafike na Google tražilici i Google play storeu.

Drugima se pak prikazuju te iste ili druge funkcionalnosti na drugim platformama i kroz drugačiju komunikaciju, primjerice kroz video na youtubeu koji pokazuje neku konkretnu funkcionalnost. Ideja je da se oglasi maksimalno prilagode interesima potencijalnih korisnika što uspijevaju uz pomoć kvalitetnih kreativnih rješenja, pametnog upravljanja kampanjama i Googleovih i Facebookovih oglašivačkih alata. “Zapravo, temeljna ideja je u tome što se različiti korisnici različito ponašaju. Neke zanima samo rezultat, a neki su ipak zagriženi fanovi koji žele detaljne analize i statistike. Pristupamo i jednima i drugima, ali na različit način”, tumači Kovačević.

Ključni kanal na društvenim mrežama im je Instagram

Na specifičnosti tržišta obraćaju jako puno pažnje, pa su primjerice za Afriku razvili posebnu mobilnu verziju SofaScorea, koja troši malo podatkovnog prometa, budući da je u Africi podatkovni promet iznimno skup. Najjača tržišta su im Brazil i Italija, koji su kako kaže Kovačević, baš fanatici za nogomet. “Oni koriste SofaScore u dubljem kontekstu praćenja nogometa. Idu duboko u statistike. Zanimljivo je također to što Talijani češće prate niže lige, a Srbi su primjerice ludi za košarkom. Prate je više nego nogomet. S druge strane, Afričke zemlje jako vole informacije o klađenju. Dakle, svaka zemlja i regija ima vlastite preferencije”, nastavlja Kovačević, te dodaje da je Hrvatska tek na 19. mjestu država koje najviše koriste SofaScore.

Jedan od ključnih komunikacijskih kanala im je Instagram. “Na Instagram smo se odlučili jer je jedna od glavnih karakteristika SofaScorea vizualizacija podataka. Cilj nam je kompletno vizualizirati statistike da budu svima lako razumljive. Dakle, prosječnom korisniku je naglasak na vizualnom, a Instagram nam se činio kao logičan kanal budući da se komunikacija preko njega svodi na vizualnu komunikaciju kroz postove i storyje. Tamo izbacujemo neke zanimljive statistike, kao što je primjerice heat mapa koliko je dolazak Zlatana Ibrahimovića u Milano utjecao na to da Ante Rebić proigra. To se doista moglo vidjeti kroz dublju analizu statistika, a kada netko vidi našu objavu, kroz tri sekunde može dobiti informaciju i procesuirati je”, zaključuje Kovačević.

View this post on Instagram

Zlatan effect 🦁 Since Zlatan came to Milan, they lost only one time, with 5 wins and 3 draws. His presence obviously has a positive impact on Milan's players — after a disappointing first half of the season Ante Rebic transformed himself in one of the key Rossoneri's players. 🔴⚫ – – – – #milan #rossoneri #ibrahimovic #ibra #seriea #italy #football #fussball #soccer #futbol #sofastats #sofascore

A post shared by SofaScore (@sofascore_official) on Feb 14, 2020 at 12:54am PST

Medijske suradnje kao ključ širenja na nova tržišta

David Mrkonjić, pojasnio nam je kako funkcioniraju njihove medijske suradnje. “Razmišljali smo kako bi došli do lokalnog stanovništva, recimo u Europi, u svim zemljama pojedinačno. Došli smo do zaključka da su te medijske suradnje dobar način. Recimo, u Njemačkoj surađujemo s jednim od najpoznatijih portala, Bildom. U Španjolskoj radimo s Mundo Deportivo, u Brazilu s Globo Esporte, u Italiji uskoro krećemo raditi s La Gazzetta dello Sport, u pregovorima smo s britanskim Guardianom, a u Americi surađujemo s NBC-jem”, kaže Mrkonjić.

U sklopu suradnje, SofaScore za te portale napravi infografike, na koju se postavlja i link na njihovu stranicu, pa ako su ljudi zainteresirani, mogu saznati više. “Jednostavno, mi tu ne tražimo neki plaćeni dogovor, već je to usluga za uslugu. Mi njima dajemo sadržaj, oni nama daju prepoznatljivost, i ta suradnja nam se pokazala dobrom. Konkretan primjer je naša suradnja s medijskom kućom Wirtualna Polska u Poljskoj. Otkako smo prije tri mjeseca s njima stupili u suradnju, porasli smo za 20 posto u Poljskoj. Danas kada u Poljskoj googleaš košarku, prvo u rezultatima bude njihova stranica, pa onda SofaScore, što je dobar pokazatelj”, tumači Mrkonjić.

Kolega koji radi analize je fanatik za nogomet

Uz statistike i rezultate, u SofaScoreu imaju i jednog kolegu za kojeg Mrkonjić odlučno tvrdi da je hodajuća nogometna enciklopedija, te vrlo vjerojatno najveći stručnjak za nogomet. “On nam radi analitičke članke koje znamo objavljivati na Mediumu. Njegovi članci idu u najsitnije detalje. Napravio je nedavno analizu Premiere lige 18/19. Obradio je recimo statistike za oduzimanja lopte i tu je pronašao najbolje timove i igrače. Isto je napravio i s podacima o igračima, pa je pronašao igrače koji su imali najbolje realizacije iz prilika, poluprilika i baš velikih prilika”, kaže Mrkonjić.

Međutim, ljudi koji im pišu takve članke su kolege nisu samo zaduženi za to. Oni rade neke druge stvari unutar SofaScorea, ali su toliko zagriženi obožavatelji sporta da im je gušt napisati takvu analizu. Uspoređuju primjerice i kako igrači igraju pod raznim trenerima. Recimo, zanimljivo je bilo za analizirati kako je N’Golo Kanté igrao bolje u Chelseaju prije nego što ga je trener prebacio na drugu poziciju. “Nitko na svijetu, niti jedna aplikacija, nema ni približno toliko podataka i statistika kao SofaScore kada je u pitanju nogomet. Ali, radimo i na drugim sportovima, poput košarke koja je jako popularna u Americi. Trenutno radimo na golfu, ali i UFC je nešto na čemu ćemo raditi jer je zaista popularan”, zaključuje.

Pokrivaju 22 sporta uživo

Filip Šišić nam je pojasnio neke tehnikalije SofaScorea. “Trenutno pokrivamo 22 sporta uživo. Nisu samo rezultati u pitanju, već i uživo za vrijeme utakmice, što nas ustvari izdvaja od konkurencije. U Hrvatskoj je recimo neobično pokrivati pikado, snooker ili floorball, jer to kod nas nitko živ ne prati, ali se jako prate u Ujedinjenom Kraljevstvu. Pratimo i badminton jer je jako popularan u Aziji. Nisam siguran postoji li uopće neka zemlja u kojoj ne pokrivamo nogomet. Od treće islandske lige pa do turskih amatera. Dakle, imamo ogromnu širinu”, kaže Šišić.

Uz širinu, SofaScore također ide u dubinu. Korisnici mogu dobiti sa SofaScoreom nešto što ne mogu dobiti drugdje. Posebno su ponosni na ocjene igrača koje se stvaraju u nogometu live za vrijeme utakmice. Ocjene se pak stvaraju posve objektivno, budući da ih računa SofaScoreov sustav, odnosno algoritam. Kako tumači, postoje firme koje prikupljaju podatke za svakog igrača, pa oni raspolažu s preko 200 statistika, poput svakog mogućeg dodira s loptom, dodavanja ili presječenih lopti. Iz tih statistika potom uzimaju sve što je relevantno i stvaraju ocjenu.

Živahna i odana zajednica im je ključna

Njihov sustav za ocjenjivanje igrača je potpuno objektivan. Šišić kaže da pritom nije bitno zove li se igrač Messi ili Mislav Oršić, jer ga algoritam tretira jednako. Bitno je samo što je igrač tijekom utakmice napravio. “Znali smo da naš algoritam dobro funkcionira kada pogledaš utakmicu, vidiš ocjene i zaključiš da to ima smisla. Trebalo je puno vremena da naši korisnici prihvate sustav ocjenjivanja, ali ljudi taj sustav koriste sve više i više”, nastavlja. Uz ocjene, u aplikaciji imaju i graf pritiska igrača i momčadi, što recimo drugi konkurenti nemaju.

Uz te funkcije, SofaScore velik naglasak postavlja i na zajednicu korisnika. “Prije pet godina smo napravili test i ubacili u aplikaciju chat funkcionalnost u kojoj korisnici mogu tijekom utakmice nešto pisati i komentirati. No, to se pretvorilo u ozbiljnu stvar pa smo tu funkciju trajno ostavili u aplikaciji. Kao i kod drugih internetskih chatova, razgovor se ubrzo pretvorio u vrijeđanje, psovke i pisanje lažnih rezultata. Tada smo ubacili i prve moderatore, a sada ih imamo oko 200. Ljudi se trgaju za poziciju moderatora jer je to postala stvar prestiža. Dakle, nismo jednosmjerna aplikacija, već i aplikacija s jako živahnom zajednicom”, zaključuje Šišić.