Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.
FOTO: Dalibor Gabela

Velike priče

Mladi Splićanin otišao na Harvard kao turist, a izašao kao zaposlenik: 'Sada želim otkriti skraćuje li nesanica ljudima život'

26-godišnji Alen Juginović za Telegram govori o svom istraživanju na jednom od najprestižnijih sveučilišta u svijetu

Velike priče

Mladi Splićanin otišao na Harvard kao turist, a izašao kao zaposlenik: 'Sada želim otkriti skraćuje li nesanica ljudima život'

26-godišnji Alen Juginović za Telegram govori o svom istraživanju na jednom od najprestižnijih sveučilišta u svijetu

FOTO: Dalibor Gabela

„Znanstvenici se susreću s cijelim nizom pitanja o spavanju na koja još nema odgovora. Ponajprije uopće ne znamo koja je osnovna funkcija spavanja, nema odgovora na pitanje zašto uopće čovjek spava, zašto spava 7 sati, a ne manje ili više, zašto nekim životinjama, primjerice, slonu ili žirafi treba 2 sata, a bebama i više od 15 sati sna.“

U rujnu 2019. 26-godišnji splitski liječnik Alen Juginović, zajedno s kolegama, organizirao je u Splitu konferenciju na koju su došla četiri nobelovca i oko tisuću sudionika. Vozeći na aerodrom jednog od predavača, američkog profesora Johna de Groota, ovaj ga je, impresioniran onim što je vidio u Splitu, pozvao da dođe na nekoliko tjedana u MD Anderson Cancer Center, jednu od vodećih američkih bolnica za istraživanje i liječenje raka.

Tijekom boravka u bolnici mladi Juginović dobio je tjedan dana slobodno. Poslao je pisma na adrese četiri najbolja sveučilišta na svijetu, Harvard, Stanford, MIT, Columbia u kojima je pitao bi li mu dopustili posjetiti njihove laboratorije. I na njegovo veliko iznenađenje svi su pozitivno odgovorili.

Pa se tako našao i na Harvardu gdje ga je dočekala profesorica Dragana Rogulja koja ga je, prije obilaska laboratorija, pozvala na razgovor. Nakon gotovo 2,5 sata profesorica mu je, posve neočekivano, rekla: „Alene, stvarno sam impresionirana s onim što si do sada postigao, ostani kod nas raditi.“

Dogodila se najljepša noć

Šokirani Juginović kroz maglu je još čuo kako mu govori: “Ne sanjaš, ovo je stvarnost, javi se kad doneseš odluku.“ Kad se vratio u hotel, priča doktor Juginović, osjećao se vrlo čudno: s jedne strane bio je oduševljen, a s druge potpuno ispražnjen, kao da su mu sve lađe potonule.

Tada se Juginoviću, inače stručnjaku za probleme spavanja, dogodila najljepša noć, u kojoj jedva da je oka sklopio. Tako je mladi Splićanin, ušao u Harvard kao turist, a izašao kao zaposlenik jednog od najprestižnijih sveučilišta u svijetu. Već nakon mjesec i pol dana Juginović je prihvatio ponudu te je nakon nekoliko mjeseci preselio u Boston.

Danas doktor Juginović, postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard, radi u laboratoriju gdje se bavi istraživanjem utjecaja loše kvalitete spavanja na zdravlje miševa i vinskih mušica.

Uči studente na Harvardu

Uz to je glavni mentor na kolegiju “Neurobiologija emocija i poremećaja raspoloženja”, koji je sam koncipirao. Poučava studente Harvard Collegea o tome kako evaluirati, pregledati i prezentirati znanstvena otkrića s fokusom na polje neuroznanosti vezano uz neuroznanost emocija.

„To predajem od ove godine, a predmet je koncipiran tako da studente na Harvardu učim kako prepoznati kvalitetan znanstveni rad. Ne znači ako je neki znanstveni rad objavljen da je automatski vrhunski ili da je istraživanje točno.“ Također, autor je knjige “Uvod u medicinu spavanja”, u kojoj piše o fiziologiji i patofiziologiji spavanja.

Doktor Juginović ponajprije se bavi laboratorijskim istraživanjima. „Zajedno s timom od četiri suradnika proučavam kako nespavanje djeluje na zdravlje miševa kako bi saznanja do kojih dolazimo mogli primijeniti na ljudima. Dio mojih kolega to radi s vinskim mušicama.“

Oksidativni stres skraćuje život

Istraživanja su pokazala da se u miševima ili vinskim mušicama, kojim se ne dopušta spavati 2, 5 ili 10 dana, razvija proces koji se zove oksidativni stres. To je stanje kad se slobodni kisikovi radikali ne mogu ukloniti pa oštećuju stanice i uzrokuju brojne bolesti. Velika koncentracija tih molekula štetno utječe na životni vijek.

„Utvrdili smo da taj oksidativni stres skraćuje život vinskim mušicama. Također, on ne ugrožava funkcioniranje mozga i jetre već se isključivo javlja u crijevima životinje koje malo spavaju. Stoga želim utvrditi razvija li se taj oksidativni stres i u ljudi koji pate od nesanice i uzrokuje li neka njihova oboljenja.“

Uz istraživanje utjecaja loše kvalitete sna na cjelokupno zdravlje na životinjskim modelima, doktor Juginović u krvi, urinu i fecesu traži relevantne biomarkere za pravovremeno otkrivanje štetne oksidacije crijeva uzrokovane nedostatkom sna. Također želi utvrditi koje su razlike između mikroorganizmima u crijevima, između miševa koji spavaju normalno i onih koji ne spavaju.

Štetne posljedice nesanice

Isto tako ima li razlika u krvnim parametrima, upalnim čimbenicima, markerima stresa te propusnosti krvno-moždane barijere čija značajna propusnost može igrati ulogu u povećavanju rizika za Alzheimerovu bolest. I naravno, a to je translacijska medicine, odgovoriti na pitanje kako razviti molekule za liječenje štetnih posljedica nesanice kod životinja i ljudi.

Pred doktorom Juginovićem zadaća je također utvrditi skraćuje li nesanica životni vijek ljudi i povećava li dramatično rizik od određenih bolesti. Za sada je na vinskim mušicama otkriveno da se davanjem vitamina C ili aktiviranjem antioksidativnih enzima uklanjanju slobodni radikali u crijevima te da se tako u velikoj mjeri smanjuje razina oksidativnog stresa. I dakako, produljuje životni vijek.

„Sada utvrđujemo kako se to može odraziti na ljude, „objašnjava doktor Juginović. Istraživanja su pokazala da životinje koje jedu proteinsku hranu spavaju značajno duže i imaju dublji san od životinja koje uzimaju hranu bogatom šećerom. Njih je puno teže probuditi od životinja koje nisu uzimale proteinsku hranu.

Utjecaj spavanja na vrste raka

„Kolegica je otkrila da u životinja koje uzimaju proteinsku hranu dolazi do lučenja molekule naziva CCHa1, koja putuje od crijeva do mozga nedefiniranim načinom. Ne znamo je li kroz krvni ili živčani sustav i tu modulira određenu neuronsku aktivnost koja suprimira i produbljuje spavanje.“ Uz to doktor Juginović istražuje kako utjecaj spavanja djeluje na razne vrste raka. „Sva ta istraživanja i saznanja pokušavamo potom translatirati iz laboratorija u kliničku praksu“.

Na pitanje je li bilo protesta zbog toga što eksperimentira na miševima, doktor Juginović kaže da se možda jednom godišnje okupi manja skupina ljudi koji osuđuju takav rad. „Nažalost mi smo prisiljeni koristiti životinje pri istraživanju jer je nemoguće ljudima ne dati spavati 5 ili 10 dana. Zato radimo na životinjskim modelima, pogotovo stoga što moramo analizirati i njihove unutarnje organe.“

Na Harvardu su ipak prije nekoliko godina morali zatvoriti cijelu jednu zgradu u kojoj su se izvodili eksperimenti na majmunima, jer se tomu usprotivio veći dio javnosti. Juginović je završio Medicinski fakultet u Splitu, tijekom studija bio je studentski asistent na Zavodu za neuroznanosti na Medicinskom fakultetu, a poslije toga radio je u Centru za medicinu spavanja.

Impresivna biografija

Bio je predsjednik Organizacijskog odbora dviju međunarodnih biomedicinskih konferencija na kojima je bilo više od 2000 gostiju iz 27 zemalja, a među njima i 6 nobelovaca. Dobitnik je Nagrade europski građani Europskog parlamenta i član je uredničkog odbora za The Journal of Clinical Sleep Medicine, službenog časopisa Američke akademije za medicinu spavanja. Postao je postdoktorski stipendist američkog fonda Alice i Joseph Brooks na prijedlog Harvard Medical Schoola za istraživanje koje se odnosi na pronalaženje biomarkera oksidacije crijeva izazvane lošim spavanjem.

Također je nedavno u Zagrebu sudjelovao na Back Together konferenciji čiji je cilj na jednostavan način prenijeti javnosti važne medicinske teme gdje je pričao u utjecaju loše kvalitete spavanja na zdravlje.

Doktor Juginović također je organizirao međunarodnu konferenciju Plexus koja se održala u rujnu održala u Splitu, a čiji je cilj povezivanje i inspiriranje mladih biomedicinskih profesionalaca, liječnika i znanstvenika diljem svijeta.

Na konferenciji je sudjelovalo gotovo 30 zemalja te brojni lideri u području znanosti i medicine kao što su tri nobelovca, glavna znanstvenica Svjetske zdravstvene organizacije Soumya Swaminathan, glavni medicinski direktor Microsofta David Rhew te brojni hrvatski znanstvenici i ostali ugledni gosti.

Neodgovorena pitanja o spavanju

Svi ti uspjesi mladog Juginovića rezultat su golemog truda i rada. Svaki dan budi se u 6.15, počinje raditi na laptopu u 7 sati i u pogonu je do ponoći. „I tako subotom i nedjeljom. Uživam raditi u laboratoriju, to me mentalno ne umara, ali fizički da, no ne žalim se.“

Doktor Juginović bavi se i proučavanjem utjecaja loše kvalitete spavanja na zdravlje. „S obzirom da ljudi u prosjeku spavaju trećinu života, od 7 do 9 sati dnevno za odrasle osobe, proučavamo učinke lošeg i kratkog spavanja. Smatramo da podiže rizik za brojne kardiovaskularne, metaboličke, neurološke i druge bolesti.“

Znanstvenici se, kaže doktor Juginović, pri tomu susreću s cijelim nizom pitanja o spavanju na koja još nema odgovora. „Ponajprije uopće ne znamo koja je osnovna funkcija spavanja, nema odgovora na pitanje zašto uopće čovjek spava, zašto spava 7 sati, a ne manje ili više, zašto nekim životinjama, primjerice, slonu ili žirafi treba 2 sata, a bebama i više od 15 sati sna.

Potraga za novim terapijama

Za sada se pretpostavlja da je spavanje korisno kako bi se održao imuni sustav te da bi se smanjio rizik od raznih bolesti. To je i razlog zašto posljednjih desetak godina nema značajnijeg pomaka u lijekovima i terapijama protiv nespavanja. „ Neke nove terapije u kliničkom pogledu bazirane su na već postojećim temeljima, dok su terapije s potpuno novi mehanizmima djelovanja rijetke. Za nesanicu se propisuju najčešće lijekovi, primjerice, benzodiazepini, koji utječu i na druge funkcije osim spavanja.“

Za liječenje apneje koristi se aparat koji čovjek nosi preko noći i koji upuhuje zrak u njegova pluća. Problem je što te terapije ne djeluju jednako kvalitetno na sve pacijente. Zbog toga se, kaže, nastoje otkriti nove terapije. „A to zahtijeva dosta vremena jer je vrlo teško spriječiti negativne posljedice slabog spavanja za zdravlje.“

Što se pak tiče fundamentalnih otkrića tu se stvari ipak pokreću, a istraživanja doktora Juginovića o oksidativnom stresu pokazuju da ima napretka. Kvaliteta sna, napominje doktor Juginović, ne osjeća se samo u dužini nego i u njegovoj kvaliteti. „Arhitektura spavanja sastoji se od nekoliko stadija: prvi je plitko spavanje, drugi je srednje, a ne duboko spavanje, treći je duboki san nakon čega osoba ulazi u takozvani REM stadij u kojem se događa najviše snova.“

Trećina odraslih pati od nesanice

Ti stadiji ukupno traju oko 100 minuta, i potom se ciklus ponavlja. „Pri tomu je važna i kvaliteta tih ciklusa: nije zdravo ako čovjek ima previše dubokog sna kao što nije dobro da ima više plitkog spavanja.“

Istraživanja su pokazala da 1/3 odraslih ljudi pati od jednog poremećaja spavanja, bilo to nesanica, apneja ili nešto treće. Oboje, ako su dugoročan problem, mogu biti opasni po zdravlje. Ljudi s poremećajem spavanja pate od nedostatka koncentracije, energije, imaju povećan rizik za prometne nesreće…

„Kod njih je također povećan rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara, povišenog tlaka, dijabetesa…Tu se javljaju i psihijatarski poremećaji, poput depresije, anksioznosti ali i razvoja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti,“ upozorava doktor Juginović.

Najčešći uzroci poremećaja spavanja

Primarni i najčešći uzrok nesanice je, kaže, stres, bilo akutni ili kronični, problemi u obitelji ili na poslu te neki traumatski događaji. Ako nesanica traje mjesecima ili godinama, a pri tomu nema stresa, onda to može biti znak neke neurološke ili druge bolesti.

„Depresija vrlo često dovodi do poremećaja sna, a može biti i obrnuto da ljudi koji ne mogu spavati zapadnu u depresiju ili anksioznost. Depresija je poremećaj u metabolizmu kemijskih molekula neuroprijenosnika, od kojih su najčešći serotonina, noradrenalin ili dopamin. A upravo oni imaju iznimno važnu funkciju tijekom spavanja.“

U dobi od 18 do 65 godina prosječno je potrebno između 7 do 9 sati spavanja. Adolescenti ispod 18 godina mogu spavati i po 10 sati dnevno, jako mala djeca do 15 sati, a oni iznad 65 godina života između 7 i 8 sati. Nije zdravo spavati manje od 6 sati dnevno.

Ljudi s mutacijom gena

Međutim, ističe doktor Juginović, postoji iznimno mali postotak populacije, 1 na 4 milijuna osoba, koji nemaju potrebe za dugim snom. „Oni imaju mutaciju na genu koji se od milja zove Thatcher, po bivšoj britanskoj premijerki Margaret Thatcher. Ona je, naime, tvrdila da joj je dnevno potrebno svega 4 sata sna. Takvi ljudi nemaju akutnih posljedica zbog kratkog sna.“

S druge strane hipersomnija ili duže spavanje simptom je koji često ukazuje na mogućnost ozbiljnije bolesti, pogotovo ako traje više od nekoliko dana. To može izazvati psihološke poremećaje poput teške tjeskobe ili depresija, prekomjerne uporabe hipnotičkih lijekova…

Doktor Juginović upozorava da je pogrešno ljudima koji se počnu žaliti na nesanicu odmah počnu davati lijekove za spavanje. „Najlakše je propisati lijek, ali to nije rješenje. Valja najprije otkriti uzrok nesanice i njega otkloniti. Ako se to ne učini takva će se osoba vratiti i tražiti lijek jer uzrok nije riješen,“ ističe.

Ne jesti prije spavanja

Prije lijekova valja pokušati s poboljšanjem takozvane higijene spavanja te kognitivno bihevioralnom terapijom čija je učinkovitost znanstveno dokazana.

„Ona se bazira se na otklanjanju negativnih misli ili aktivnosti i stresa koji mogu jako poremetiti spavanje. Higijena spavanje podrazumijeva da valja nastojati ići na spavanje i ustajati u isto vrijeme, ne uzimati hranu neposredno prije spavanja i ne baviti se fizičkom aktivnošću odmah pred spavanje. Dakako, isključeni su alkohol, pušenje, jako svjetlo ili laptop. Tek ako ništa od toga ne pomogne može se krenuti s uzimanjem lijekova,“ napominje doktor Juginović te dodaje:

“Postoji nekoliko kategorije lijekova koji se koriste protiv nesanice. Jedna od prvih skupina koje se propisuju su benzodiazepini kao što su diazepam, flurazepam. Još jedna skupina lijekova koja se često daje osobama s nesanicom su ne-benzodiazepinski lijekovi kao zolpidem. Ako uz njih osoba još uvijek loše spava, postoje i druge opcije. Ramelteon, odnosno agonist melatoninskih receptora, melatonin je jako važan za spavanje, može se dati ljudima koji imaju problema s usnivanjem. Nadalje, opcija su i antagonisti oreksinskih receptora, oreksin je molekula koja potiče budnost, te isuvoreksant“, zaključuje.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više