‘Ironija je da Trump, kojega podupire Republikanska stranka, uopće ne vjeruje u tržište. Ovo što on sad radi zahtijevajući da mu Intel preda 10 posto svojih dionica i da mu Nvidia ustupi 15 posto profita od prodaje u Kini – to je iznuda. To je mafijaška metoda. To je podrivanje tržišne ekonomije. Ovo je neki post-neoliberalizam koji je gori od neoliberalizma i koji ide protiv vrijednosti neoliberala’
Uoči američkih predsjedničkih izbora, nobelovac Joseph Stiglitz oštro je istupio protiv ponovnog izbora Donalda Trumpa. Njegovu najavu globalnog trgovinskog rata nazvao je “pristupom koji potpuno ignorira 250 godina ekonomske teorije”. Upozorio je na kobne posljedice Trumpova odnosa prema znanosti i sveučilištima, koji su upravo ono što je Ameriku učinilo velikom jer su znanje i institucije donijeli globalnu prednost američkoj ekonomiji.
Stiglitz je jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih ekonomista dvadesetog i dvadeset i prvog stoljeća. Bio je glavni ekonomski savjetnik američkog predsjednika Billa Clintona, glavni ekonomist Svjetske banke, dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2001. godine, a desetljećima predaje i vodi svoj think-tank na Sveučilištu Columbia u New Yorku, gdje je jedan od tek šesnaestero nastavnika s najprestižnijom titulom “profesor Sveučilišta”.
Iako vitalan 82-godišnjak, Stiglitz je danas ozbiljno ljut na sve čemu svjedočimo od početka drugog Trumpova mandata. Njegova nova knjiga Porijeklo nejednakosti i politike koje je mogu obuzdati povezala je njegova ranija kapitalna djela o nejednakosti s poviješću nejednakosti i ponudila rješenja za borbu protiv tog najgoreg od svih ekonomskih i političkih problema.
Oboje smo koncem kolovoza sudjelovali na Forumu Alpbach u Tirolu, gdje sam s njim razgovarala za Telegram. Živo mi je objašnjavao koje nove varijable vidi kao rizike, od big-techa do umjetne inteligencije. U posljednjem desetljeću, smatra Stiglitz, dezinformacije su prodrle nevjerojatno duboko u društvo. Tome pomaže fenomen o kojem mnogi pišu, ali ga nitko osim Trumpa i njemu sličnih nije pokušao riješiti, a to je čovjekov osjećaj zaboravljenosti.
TELEGRAM: Kako biste opisali ovo što se događa u Americi otkad je Trump inauguriran u siječnju?
STIGLITZ: Kao nešto iznimno traumatično. Mislili smo da su nam institucije snažnije, ponosili smo se našim sistemom podjele vlasti (checks & balances). Sad posvuda vidimo da se taj sistem ne drži ni približno dobro, svakako ne onako kako smo se nadali.
To je ono što je bitno, prije svega nama interno. Od početka godine vidimo nebrojene nasrtaje na vladavinu prava, na neovisno sudstvo, na akademske slobode, na pravnu profesiju, na državne službenike.
Globalno vidimo nasrtaj na multilateralizam. Osamdeset godina gradimo svijet temeljen na vladavini prava, ekonomskim pravilima, svjetskim institucijama poput Svjetske trgovinske organizacije, tražimo oko čega se sve države mogu složiti.
Ja sam godinama bio kritičan prema nesavršenostima tog sustava, ali iz pozicije da on postane pravedniji prema nerazvijenijima. I to se sve rasturilo preko noći. Donald Trump nam kaže da je jedino bitna moć: Ja imam moć, imam nešto što tebi treba, a ti ćeš za to masno platiti.
TELEGRAM: Mislite li da je ovo što se događa u Sjedinjenim Državama nepovratan proces?
STIGLITZ: Dugoročno, ovakav smjer bit će užasan za Sjedinjene Države i naše građane, ali i za svijet. Razlog zbog kojeg imamo životni standard viši nego prije 250 godina su prosvjetiteljske ideje. Znanost koja poštuje istinu, promišljanje o konceptu organizacija, vladavine prava, demokratskih procesa. Od prosvjetiteljstva uživamo, ako hoćete, plodove toga. Od produljenja životnog vijeka nadalje.
On je smjesta napao znanost, sveučilišta, institucije koje su sve to stvarale. Već sad je jasno da je to dugoročno katastrofa, pitanje je što će se događati kratkoročno. Mislim da većina Amerikanaca razumije o čemu govorim, da cijene značenje demokracije i vladavine prava. Ponavljam, jer je to iznimno bitno: Trump u to ne vjeruje i koristi golu moć da to potkopa.
To znači da i našem pravu na slobodne izbore prijeti veliki rizik. Sjetite se, on je tvrdio da je pobijedio na izborima 2020. godine, a izgubio je za sedam milijuna glasova. Sud za sudom presuđivao je da je u krivu, no on i danas ustraje na tome. Problem je što sad na svojoj strani ima i Republikansku stranku, koja to ponavlja za njim.
Odnos između informacija i moći tržišta posebno je važan kad društvene mreže mogu pojačati i održavati štetne fikcije, koje dovode do polarizacije i potkopavaju ne samo tržišta, već i demokratski diskurs.
TELEGRAM: Iznimno ste kritični i oko Trumpovih ekonomskih poteza, od carinskog rata do tzv. ugovora iz Mar-a-Laga, opasne ideje o drastičnom restrukturiranju američkog duga. Kako uopće nazvati njegov pristup, je li to post-neoliberalizam ili samo nova verzija neoliberalizma, za koji ste već ocijenili da je neslavno propao?
STIGLITZ:Neoliberalizam je pomogao stvoriti današnje probleme jer je njegova mantra bila: Ne brinite za nejednakost, idemo u trickle-down ekonomiju koja će svima pomoći i sve nas podići. To se naravno nije dogodilo. Nakon svega, ironija je da Trump, kojega podupire upravo Republikanska stranka, uopće ne vjeruje u tržište.
Ovo što on sad radi, primjerice zahtijevajući da mu Intel preda 10 posto svojih dionica i da mu Nvidia ustupi 15 posto profita koji ostvari od prodaje u Kini – to je iznuda. To je mafijaška metoda. To je podrivanje tržišne ekonomije.
Dakle, očito sam jako zabrinut jer ovo je, dobro ste rekli, neki post-neoliberalizam koji je gori od neoliberalizma i koji ide čak protiv vrijednosti samih neoliberala, koji su tvrdili da će njihova strategija povećati slobodu. U stvarnosti, ovo jasno smanjuje slobodu.
AFP
TELEGRAM: U lani objavljenoj knjizi Put prema slobodi: Ekonomija i dobro društvo pišete o modelima za povratak slobode. Je li to lako s obzirom na geopolitičke okolnosti, Kinu, Rusiju, nepostojanje odgovornosti u međunarodnim pravilima igre?
STIGLITZ: Najveća opasnost za našu ekonomiju i demokraciju je big-tech. U Americi smo dulje od stotinu godina imali snažne zakone protiv monopola.
No, iako smo imali i akcije protiv monopola velikih tehnoloških korporacija, taj dio ekonomije razvio se brže od pravne regulative. Nismo išli ukorak s njim. I danas oni pobjeđuju u tom, ako hoćete, ratu. To doprinosi i ogromnoj nejednakosti koja je, mislim, i dalje srž svih naših problema.
TELEGRAM: Što je sad najopasnije?
STIGLITZ: Sad je iznimno opasno ono na što sam upozoravao još u mojoj knjizi Cijena nejednakosti. Dakle, kad ekonomija nejednakosti dođe do ekstrema, poput ovoga što sad vidimo, ona će neizbježno biti prevedena u političku nejednakost. To se moglo vidjeti već na Trumpovoj inauguraciji sa svim onim tehnološkim oligarsima koji su se došli pokloniti Trumpu.
TELEGRAM: “Pokažite poštovanje prema Sjedinjenim Državama i našim veličanstvenim tehnološkim tvrtkama, ili trpite posljedice”, objavio je Trump kad je uveo carine i izvozna ograničenja na poluvodiče, čime je zaštitio upravo one koji su mu se ulagivali na inauguraciji. Spomenuli ste njegove mafijaške metode. Kako se Europa treba postaviti prema Trumpovim ucjenama?
STIGLITZ: Aktualna kretanja na tržištu mogu biti i rezultat pretjerane buke, ne nužno sustavne analize. No, jasno je da se krećemo prema svijetu monopola umjetne inteligencije. Ponavljam, to što postoje kompanije vrijedne bilijune dolara nije uspjeh, nego indikator da nešto nije u redu i da će to, osim ekonomskih, imati i političke posljedice.
Čujemo od onih koji u vlasništvu imaju društvene mreže da će odustati od moderacije sadržaja i da će tako pridobiti američku vladu u borbi protiv protiv digitalnih poreza i regulacije.
Odgovor na to mora biti vrlo jasan. Europa, i ostatak svijeta, moraju ustati i reći: Nećemo dozvoliti tim monopolima da svoju monopolističku moć primjenjuju u našoj zemlji. Nećemo im dopustiti da nam nameću svoja pravila igre, za koja je dokazano da mogu imati strašne društvene posljedice.
Što se tiče Europe, jasno je da je ona pristala na nepovoljniji trgovinski sporazum zbog pitanja svoje obrambene sigurnosti i uloge koju u njoj igra Amerika. No, vidjeli ste da je i to bilo kratkog daha. Zato mu morate jasno reći: Imat ćemo Zakon o digitalnim uslugama u Europi, imat ćemo digitalni porez, imat ćemo Zakon o digitalnom tržištu, sačuvat ćemo i štititi privatnost. Europa mora ustati i reći: Nećemo klečati pred vama.
Telegram
TELEGRAM: Koga danas vidite kao nositelje stabilnosti, povratka povjerenja u društvu i moralnih vrijednosti?
STIGLITZ: Sve koji vjeruju u demokratske vrijednosti i napredak. Stalno spominjem prosvjetiteljstvo, no to mora ići na sve strane. Odozdo prema gore, iz sredine prema van, pa i odozgo prema dolje, u svim zemljama koje još vjeruju u demokraciju. A ima ih.
Oni moraju podići svoj glas. Glas njihovih lidera mora se glasnije čuti. I nemojte zanemariti ulogu običnih ljudi u demokraciji. To mora biti zajednički napor.
TELEGRAM: Koja bi bila vaša poruka mladima, budućim generacijama?
STIGLITZ: Uključite se! Jer ako to ne učinite, fašisti će opet sve preuzeti.
Nobelovac Stiglitz za Telegram: ‘Probudite se, fašisti opet sve preuzimaju!’
Europa mora ustati i reći Trumpu: Nećemo klečati pred tobom, rekao je slavni ekonomist Ivani Dragičević
‘Ironija je da Trump, kojega podupire Republikanska stranka, uopće ne vjeruje u tržište. Ovo što on sad radi zahtijevajući da mu Intel preda 10 posto svojih dionica i da mu Nvidia ustupi 15 posto profita od prodaje u Kini – to je iznuda. To je mafijaška metoda. To je podrivanje tržišne ekonomije. Ovo je neki post-neoliberalizam koji je gori od neoliberalizma i koji ide protiv vrijednosti neoliberala’
Uoči američkih predsjedničkih izbora, nobelovac Joseph Stiglitz oštro je istupio protiv ponovnog izbora Donalda Trumpa. Njegovu najavu globalnog trgovinskog rata nazvao je “pristupom koji potpuno ignorira 250 godina ekonomske teorije”. Upozorio je na kobne posljedice Trumpova odnosa prema znanosti i sveučilištima, koji su upravo ono što je Ameriku učinilo velikom jer su znanje i institucije donijeli globalnu prednost američkoj ekonomiji.
Stiglitz je jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih ekonomista dvadesetog i dvadeset i prvog stoljeća. Bio je glavni ekonomski savjetnik američkog predsjednika Billa Clintona, glavni ekonomist Svjetske banke, dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2001. godine, a desetljećima predaje i vodi svoj think-tank na Sveučilištu Columbia u New Yorku, gdje je jedan od tek šesnaestero nastavnika s najprestižnijom titulom “profesor Sveučilišta”.
Iako vitalan 82-godišnjak, Stiglitz je danas ozbiljno ljut na sve čemu svjedočimo od početka drugog Trumpova mandata. Njegova nova knjiga Porijeklo nejednakosti i politike koje je mogu obuzdati povezala je njegova ranija kapitalna djela o nejednakosti s poviješću nejednakosti i ponudila rješenja za borbu protiv tog najgoreg od svih ekonomskih i političkih problema.
Oboje smo koncem kolovoza sudjelovali na Forumu Alpbach u Tirolu, gdje sam s njim razgovarala za Telegram. Živo mi je objašnjavao koje nove varijable vidi kao rizike, od big-techa do umjetne inteligencije. U posljednjem desetljeću, smatra Stiglitz, dezinformacije su prodrle nevjerojatno duboko u društvo. Tome pomaže fenomen o kojem mnogi pišu, ali ga nitko osim Trumpa i njemu sličnih nije pokušao riješiti, a to je čovjekov osjećaj zaboravljenosti.
TELEGRAM: Kako biste opisali ovo što se događa u Americi otkad je Trump inauguriran u siječnju?
STIGLITZ: Kao nešto iznimno traumatično. Mislili smo da su nam institucije snažnije, ponosili smo se našim sistemom podjele vlasti (checks & balances). Sad posvuda vidimo da se taj sistem ne drži ni približno dobro, svakako ne onako kako smo se nadali.
To je ono što je bitno, prije svega nama interno. Od početka godine vidimo nebrojene nasrtaje na vladavinu prava, na neovisno sudstvo, na akademske slobode, na pravnu profesiju, na državne službenike.
Globalno vidimo nasrtaj na multilateralizam. Osamdeset godina gradimo svijet temeljen na vladavini prava, ekonomskim pravilima, svjetskim institucijama poput Svjetske trgovinske organizacije, tražimo oko čega se sve države mogu složiti.
Ja sam godinama bio kritičan prema nesavršenostima tog sustava, ali iz pozicije da on postane pravedniji prema nerazvijenijima. I to se sve rasturilo preko noći. Donald Trump nam kaže da je jedino bitna moć: Ja imam moć, imam nešto što tebi treba, a ti ćeš za to masno platiti.
TELEGRAM: Mislite li da je ovo što se događa u Sjedinjenim Državama nepovratan proces?
STIGLITZ: Dugoročno, ovakav smjer bit će užasan za Sjedinjene Države i naše građane, ali i za svijet. Razlog zbog kojeg imamo životni standard viši nego prije 250 godina su prosvjetiteljske ideje. Znanost koja poštuje istinu, promišljanje o konceptu organizacija, vladavine prava, demokratskih procesa. Od prosvjetiteljstva uživamo, ako hoćete, plodove toga. Od produljenja životnog vijeka nadalje.
On je smjesta napao znanost, sveučilišta, institucije koje su sve to stvarale. Već sad je jasno da je to dugoročno katastrofa, pitanje je što će se događati kratkoročno. Mislim da većina Amerikanaca razumije o čemu govorim, da cijene značenje demokracije i vladavine prava. Ponavljam, jer je to iznimno bitno: Trump u to ne vjeruje i koristi golu moć da to potkopa.
To znači da i našem pravu na slobodne izbore prijeti veliki rizik. Sjetite se, on je tvrdio da je pobijedio na izborima 2020. godine, a izgubio je za sedam milijuna glasova. Sud za sudom presuđivao je da je u krivu, no on i danas ustraje na tome. Problem je što sad na svojoj strani ima i Republikansku stranku, koja to ponavlja za njim.
Odnos između informacija i moći tržišta posebno je važan kad društvene mreže mogu pojačati i održavati štetne fikcije, koje dovode do polarizacije i potkopavaju ne samo tržišta, već i demokratski diskurs.
TELEGRAM: Iznimno ste kritični i oko Trumpovih ekonomskih poteza, od carinskog rata do tzv. ugovora iz Mar-a-Laga, opasne ideje o drastičnom restrukturiranju američkog duga. Kako uopće nazvati njegov pristup, je li to post-neoliberalizam ili samo nova verzija neoliberalizma, za koji ste već ocijenili da je neslavno propao?
STIGLITZ: Neoliberalizam je pomogao stvoriti današnje probleme jer je njegova mantra bila: Ne brinite za nejednakost, idemo u trickle-down ekonomiju koja će svima pomoći i sve nas podići. To se naravno nije dogodilo. Nakon svega, ironija je da Trump, kojega podupire upravo Republikanska stranka, uopće ne vjeruje u tržište.
Ovo što on sad radi, primjerice zahtijevajući da mu Intel preda 10 posto svojih dionica i da mu Nvidia ustupi 15 posto profita koji ostvari od prodaje u Kini – to je iznuda. To je mafijaška metoda. To je podrivanje tržišne ekonomije.
Dakle, očito sam jako zabrinut jer ovo je, dobro ste rekli, neki post-neoliberalizam koji je gori od neoliberalizma i koji ide čak protiv vrijednosti samih neoliberala, koji su tvrdili da će njihova strategija povećati slobodu. U stvarnosti, ovo jasno smanjuje slobodu.
TELEGRAM: U lani objavljenoj knjizi Put prema slobodi: Ekonomija i dobro društvo pišete o modelima za povratak slobode. Je li to lako s obzirom na geopolitičke okolnosti, Kinu, Rusiju, nepostojanje odgovornosti u međunarodnim pravilima igre?
STIGLITZ: Najveća opasnost za našu ekonomiju i demokraciju je big-tech. U Americi smo dulje od stotinu godina imali snažne zakone protiv monopola.
No, iako smo imali i akcije protiv monopola velikih tehnoloških korporacija, taj dio ekonomije razvio se brže od pravne regulative. Nismo išli ukorak s njim. I danas oni pobjeđuju u tom, ako hoćete, ratu. To doprinosi i ogromnoj nejednakosti koja je, mislim, i dalje srž svih naših problema.
TELEGRAM: Što je sad najopasnije?
STIGLITZ: Sad je iznimno opasno ono na što sam upozoravao još u mojoj knjizi Cijena nejednakosti. Dakle, kad ekonomija nejednakosti dođe do ekstrema, poput ovoga što sad vidimo, ona će neizbježno biti prevedena u političku nejednakost. To se moglo vidjeti već na Trumpovoj inauguraciji sa svim onim tehnološkim oligarsima koji su se došli pokloniti Trumpu.
TELEGRAM: “Pokažite poštovanje prema Sjedinjenim Državama i našim veličanstvenim tehnološkim tvrtkama, ili trpite posljedice”, objavio je Trump kad je uveo carine i izvozna ograničenja na poluvodiče, čime je zaštitio upravo one koji su mu se ulagivali na inauguraciji. Spomenuli ste njegove mafijaške metode. Kako se Europa treba postaviti prema Trumpovim ucjenama?
STIGLITZ: Aktualna kretanja na tržištu mogu biti i rezultat pretjerane buke, ne nužno sustavne analize. No, jasno je da se krećemo prema svijetu monopola umjetne inteligencije. Ponavljam, to što postoje kompanije vrijedne bilijune dolara nije uspjeh, nego indikator da nešto nije u redu i da će to, osim ekonomskih, imati i političke posljedice.
Čujemo od onih koji u vlasništvu imaju društvene mreže da će odustati od moderacije sadržaja i da će tako pridobiti američku vladu u borbi protiv protiv digitalnih poreza i regulacije.
Odgovor na to mora biti vrlo jasan. Europa, i ostatak svijeta, moraju ustati i reći: Nećemo dozvoliti tim monopolima da svoju monopolističku moć primjenjuju u našoj zemlji. Nećemo im dopustiti da nam nameću svoja pravila igre, za koja je dokazano da mogu imati strašne društvene posljedice.
Što se tiče Europe, jasno je da je ona pristala na nepovoljniji trgovinski sporazum zbog pitanja svoje obrambene sigurnosti i uloge koju u njoj igra Amerika. No, vidjeli ste da je i to bilo kratkog daha. Zato mu morate jasno reći: Imat ćemo Zakon o digitalnim uslugama u Europi, imat ćemo digitalni porez, imat ćemo Zakon o digitalnom tržištu, sačuvat ćemo i štititi privatnost. Europa mora ustati i reći: Nećemo klečati pred vama.
TELEGRAM: Koga danas vidite kao nositelje stabilnosti, povratka povjerenja u društvu i moralnih vrijednosti?
STIGLITZ: Sve koji vjeruju u demokratske vrijednosti i napredak. Stalno spominjem prosvjetiteljstvo, no to mora ići na sve strane. Odozdo prema gore, iz sredine prema van, pa i odozgo prema dolje, u svim zemljama koje još vjeruju u demokraciju. A ima ih.
Oni moraju podići svoj glas. Glas njihovih lidera mora se glasnije čuti. I nemojte zanemariti ulogu običnih ljudi u demokraciji. To mora biti zajednički napor.
TELEGRAM: Koja bi bila vaša poruka mladima, budućim generacijama?
STIGLITZ: Uključite se! Jer ako to ne učinite, fašisti će opet sve preuzeti.
Možda ste propustili
Potreseni vlasnik radija Laganini FM, koji ima prostore u Vjesniku: 'Plamen je sukljao... To je bilo strašno'
Novi incident u Crnoj Gori: Hrvatski navijači napadnuti pri povratku iz Podgorice
Stručnjaci podijeljeni: jesu li zdraviji punomasni mliječni proizvodi ili oni s niskim udjelom masti?
Nova studija povezala je pojavu predkancerogenih polipa debelog crijeva kod mladih žena s unosom ultraprerađene hrane
Vjesnikov neboder bio je simbol Zagreba i medija. Sad je uništen u golemom požaru