Otkrivamo: osim luksuznih automobila, Geodetski fakultet kupio je i ovu jahtu. Tvrde da im je nužna za istraživanja

Kao i skupi Land Rover koji je redovito parkiran u privatnoj garaži jednog profesora, i brod Mirakul 30 kupljen je novcem iz EU fonda

Otkrivamo: osim luksuznih automobila, Geodetski fakultet kupio je i ovu jahtu. Tvrde da im je nužna za istraživanja

Kao i skupi Land Rover koji je redovito parkiran u privatnoj garaži jednog profesora, i brod Mirakul 30 kupljen je novcem iz EU fonda

Proizvođač ovu jahtu reklamira kao, citiramo, 'jednu od najboljih u klasi plovila za višednevna obiteljska krstarenja, sport i rekreaciju'. Ima četiri ležaja, kuhinju, platformu za kupanje… No, dekan kaže da je oni koriste za 'hidrografska istraživanja'

Geodetski fakultet, doznaje Telegram, novcem iz EU fondova kupio je jahtu. Riječ je o istom fakultetu koji je nabavio Land Rover Discovery “za terenska istraživanja”, no kako je otkrio Telegramov istraživački specijal objavljen krajem prošlog tjedna, sada taj luksuzni automobil privatno vozi profesor Boško Pribičević.

Brod Mirakul 30, renomiranog hrvatskog brodograditelja Grginich jahte d.o.o., Fakultet je 2021. godine za 598.750 kuna kupio u sklopu Europskog projekta koji vodi isti profesor. A onda su naknadno, za dodatnih 195.000 kuna, izvršili preinake kako bi dodali mobilnu opremu.

Proizvođač ovaj brod oglašava kao “jedan od najboljih u klasi plovila za višednevna obiteljska krstarenja, charter, sport i rekreaciju”, no dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo za Telegram je kazao da ga oni koriste za “terenske mjerne kampanje diljem Jadrana”.

Jahta za, kako se reklamira, ‘idealan odmor’ ima i četiri ležaja za spavanje (Foto: www.grginic-mirakul.hr)

Brod se u milimetar poklapa s natječajem

Kao i za automobile koje su kupovali 2020., i na javnu nabavu za brod otvorenu u svibnju 2021., javio im se samo jedan ponuđač. Ni to ne treba čuditi, jer su i za plovilo propisali iznimno detaljne uvjete. Tražili su, kako točno piše u natječaju, “radno plovilo – platformu”.

“Radno plovilo – platforma” moralo je biti novo, nekorišteno, obavezno u bijeloj boji te imati “hardtop s pomičnim krovom”. Također, tražili su vrlo precizno, da bude dugačko 9,20 metara, široko 3,03 metra te visoko 3,25 metra. Vrijednost nabave propisali su na 480.000 kuna bez PDV-a.

Grginich jahte d.o.o., jedina tvrtka koja se javila na natječaj, nudi im svoj Mirakul 30 koji dimenzijama u milimetar odgovara zahtjevima Fakulteta: dugačak je baš 9,20 metara i širok 3,03 metra te se savršeno poklapa i sa svim ostalim traženim detaljima. Upravo je detaljima na ovom brodu, kako reklamira tvrtka Grginich, posvećena posebna pažnja, “a visoka kvaliteta izvedbe i originalni projekt osiguravaju skladan boravak na brodu s bogatom standardnom opremom”.

Grginich jahte d.o.o. daju ponudu tek 1000 kuna nižu od propisanog maksimuma, Fakultet je prihvaća, te za ukupno 598.750 kuna s PDV-om pod “radno plovilo – platformu” za istraživanje, kupuje jahtu koja se reklamira kao idealna za obiteljska krstarenja i rekreaciju.

Fotografija jahte iz kataloga www.grginic-mirakul.hr

Zašto je za projekt trebao još jedan brod?

Geodetski fakultet ovu je “radnu platformu” nabavio u okviru EU projekta “HIDROLAB – Integrirani hidrografski sustav za održivi razvoj morskog ekosustava” koji je ukupno vrijedan 7,5 milijuna kuna, financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a osvojili su ga na natječaju Ulaganje u znanost i inovacije Ministarstva znanosti još 2019. godine.

Na navedenom projektu Fakultetu je partner splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo, s kojim zajedno kartira “obalna i pridnena morska staništa na području Jadranskog mora kako bi povećali dostupnost podataka o morskoj bioraznolikosti”. U kontekstu partnerstva na projektu, zanimljiv je podatak kako splitski Institut već posjeduje dva istraživačka broda – Bios Dva i Naviculu.

Postavlja se stoga pitanje zašto je bilo potrebno kupiti još jedno “radno plovilo – platformu”, u stvarnosti jahtu za krstarenja, no dekan Almin Đapo u odgovoru za Telegram konstatira kako je to bilo nužno. Treba im, kazao nam je, zbog “čestog korištenja u sklopu istraživanja na projektu HIDROLAB” te na još jednom sličnom EU projektu.

Prošli tjedan objavili smo kako profesor Pribićević, koji je zadužen i za projekt zbog kojeg je kupljena jahta, privatno koristi skupi fakultetski auto

Fakultet nije objavio ugovor za preinake

Dekan je također ustvrdio kako brod koriste djelatnici Katedre za hidrografiju te su njime, kaže, “provedena terenska mjerenja na više lokacija po Jadranu, od otoka Kaprije i Žuta, sve do ušća Neretve i poluotoka Pelješca”. Brod se, dodao je dekan, koristio i za prikupljanje podataka za potrebe diplomskih radova njihovih studenata.

Pripremajući ovaj tekst, Telegram je razgovarao s četvero stručnjaka iz područja pomorstva i brodogradnje. Bili su unisoni u stavu kako je neobično da se za navedena istraživanja kupuje jahta. Nabavljeni Mirakul 30 opisali su više kao “igračku za zabavu”.

Jahta, evidentno je također, nema opremu za hidrografska istraživanja. Stoga je Fakultet tijekom 2021. za dodatnih 195.000 kuna nabavio “usluge preinake broda”. Iako finalno sklopljen posao za ove usluge nije vidljiv u javnom registru ugovora Fakulteta, dekan nam je potvrdio kako je nabava preinake broda izvršena. Kazao nam je kako brod “ima ulogu mjerne platforme za integraciju različitih senzora za mjerenja na moru i podmorju”. Riječ je o, doznajemo, montažnoj opremi koja se s jahte lako može skinuti, a brod je na vezu u biogradskoj marini.

Zašto je brod prodan toliko ispod cijene?

Dekana smo zamolili da odgovori s kime su u konačnici sklopili ugovor za uslugu preinake broda, na koji točno iznos te zašto ga nema u javnom registru ugovora. Na ova pitanja nikada nismo dobili odgovore.

Dekan nije odgovorio ni kako je Fakultet za 598.750 kuna, odnosno 79.400 eura, uspio nabaviti Mirakul 30, s obzirom na to da prema cijenama u oglasnicima takav novi brod nije moguće kupiti za iznos niži od 120.000 eura.

Dapače, cijene rabljenih Mirakula 30 kreću se između 70.000 i 100.000 eura. Isto pitanje postavili smo i tvrtki Grginich jahte; zanimalo nas je zašto su u ovom slučaju prodali brod toliko ispod oglašavane cijene te je li možda između Fakulteta i brodograditelja dogovoren kakav naknadni angažman ili slično. No, niti s njihove adrese nismo uspjeli dobiti odgovor.


*Geodetski fakultet naknadno je reagirao na ovaj tekst