Zdušna Pavićeva obrana protiv ”bacanja ljage” odnosila se na ”drugare iz SDP-a i Domovinskog pokreta”, kritičare spomenutog projekta, projekta za kojeg je 8. ožujka 2017. na osnivačkoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem premijer ponosno rekao da ”spada među ključne ciljeve Vlade”. A ciljevi toga projekta su, rečeno je tada, ”odrediti razvojne prioritete te spriječiti iseljavanje iz tog dijela zemlje”.

Dramatičan pad broja stanovnika

U međuvremenu su objavljeni rezultati popisa stanovništva koji pokazuju dramatičan pad broja stanovnika u svih pet slavonskih županija. Postotak pada broja stanovnika kreće se od 15,41 posto u Osječko-baranjskoj županiji do kataklizmičkih 20,28 u Vukovarsko-srijemskoj.

Koliko je pogubna demografska slika Slavonije dâ se iščitati iz podatka da je prosjek smanjenja stanovnika u svih pet županija 17,69 posto i taj prosjek jedino nadmašuje Sisačko-moslavačka županija i nijedna druga. A još je tragičnije kada se to usporedi s prosječnim brojem pada stanovnika u Hrvatskoj, u posljednjih 10 godina, koji iznosi 9,64 posto.

Dakle, pet slavonskih županija, unatoč Projektu Slavonija, Baranja i Srijem, koji ”spada među ključne ciljeve Vlade”, a koji traje već šestu godinu, izgubilo je u prosjeku gotovo dvostruko više stanovnika nego ostale županije. Ili još slikovitije, na ljestvici svih 20 županija (plus Grad Zagreb), pet slavonskih županija zauzimaju sam vrh po broju pada stanovnika: drže prvo, treće, četvrto, peto i sedmo mjesto!

Što se krije iza brojke projekata?

Telegramovi reporteri početkom listopada proputovali su više od 800 kilometara kroz svih pet slavonskih županija. Nekoliko tisuća praznih, ruševnih i posve napuštenih kuća ili onih koje se budzašto nude na prodaju, oslikavaju pravo stanje Slavonije na još tragičniji način od onog iskazanog u poražavajućim statističkim pokazateljima.

Ne može se doduše reći da od onih 33.000 projekata, što realiziranih što planiranih ulaganja u ono što Plenkovićeva Vlada smatra jednim od svojih ključnih ciljeva – a koji bi trebao preporoditi istok Hrvatske – nije dotaknuta gotovo svaka općina i u njoj svako veće selo.

Ali kad se odbiju silni kružni tokovi na prometnicama, pješačke i biciklističke staze, društveni domovi (koji mahom služe za karmine i tek poneko vjenčanje), razni turistički interaktivni info-pultovi, led rasvjeta ili energetska obnova općinskih zgrada (da ne govorimo ovdje o besmislenom broju silnih, nepotrebnih općina), što sve ulazi u onu grandioznu brojku od 33.000 projekata, pravih ozbiljnih projekata, onih kojih su preporodili svoju sredinu, ima toliko da bi se glatko mogle oduzeti dvije nule.

Novac za Slavoniju otišao za hotel na Rabu

Kakve, primjerice, koristi istok Hrvatske ima od vinarija u koje je uložen ozbiljan europski novac (recimo vinarija Josipa Galića u Kutjevu, ili Tomislava Tolušića, u Rezovcu) osim što je pomogao toj dvojici HDZ-u bliskih osoba, da s malo vlastita novca sagrade vinarije o kakvima ne mogu sanjati ni oni čije se generacije i generacije bave proizvodnjom vina. A da ne govorimo da su oba ta poduzetnička pothvata iz Projekta Slavonija završila kao predmet europskih i hrvatskih istražitelja.

Ili, kakve primjerice ima smisla ulagati ozbiljan novac u obnovu hotela na otoku Rabu (!), samo zato što se na natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, javila slavonska tvrtka Arbiana iz Pleternice i u sklopu podrške razvoju malog i srednjeg poduzetništva, bespovratno dobila sedam milijun kuna. Naravno i taj je projekt bio ubrojen među one 33.000 koje spominje premijer i ondje bi vjerojatno i ostao da nakon Telegramovog otkrića (o tome smo pisali u srpnju 2019.) nije maknut s popisa, jer, rečeno je, onamo je stavljen greškom.

Otvoren Centar za mljekarstvo, a nigdje mlijeka

Nedavno, pisali smo kako je u Virovitici sredinom ožujka ove godine svečano otvoren Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu (uloženo je 41 milijun kuna što europskog što domaćeg novca), koji je nakon izgradnje trebao prerasti u buduću virovitičku mljekaru i siranu, ali i danas stoji zatvoren jer – nema mlijeka. Jedan od najvećih proizvođača mlijeka iz tog kraja, Branko Karamarković, iz Čađavice prije mjesec dana rasprodao je stado, a o tome razmišlja i Ivica Bosak (zajedno su imali oko 130 muznih krava), jer je proizvodnja mlijeka neisplativa.

A što tek reći o ”projektima radi projekata” kakav je primjerice Muzej bećarca u Pleternici koji će zajedno s projektom Svijet graševine u Pakracu te uređenjem Spahijskog podruma u tom gradu stajati više od 66 milijuna kuna. Možda bolje od svega o smislu projekta Muzeja bećarca govori javno objavljeno apel gradonačelnice Pleternice Marije Šarić početkom svibnja ove godine. Tada je doslovno rekla:

”Iako se već uređenje unutarnjeg dijela [Muzeja bećarca] dosta odužilo sretni smo što smo napokon u ovoj fazi kada svi koji imaju određene starine, predmete koje su dugi niz godina čuvali te iste mogu staviti u stalni postav Muzeja bećarca. Vjerujem kako svi po svojim tavanima, spremištima, šupama još uvijek imamo puno tih predmeta koji čine dio naše povijesti, a voljni su ih ustupiti našem i vašem Muzeju. Izvucimo predmete iz starina i čuvajmo ih trajno u Muzeju bećarca i na taj način ih spasimo zuba vremena”. Dakle, prvo se potroši više od 30 milijuna kuna za zgradu Muzeju bećarca, a potom se počnu skupljati izlošci.

Posao za pomoćnika glavnog tajnika HDZ-a

Pored Grada Otoka, u Vukovarsko-srijemskoj županiji niknuo je još jedan od dragulja Projekta Slavonija vrijedan 25 milijuna kuna. Proglašen je najvećim projektom u povijesti Grada Otoka. Otvoren je prigodno, pred lanjske lokalne izbore. Radi se o Bioekološko-edukacijskom centru Virovi, gdje se planiraju održavati radionice za stjecanje teoretskih i praktičnih znanja o prirodnim i kulturnim znamenitostima tog područja, osnovama eko i cikloturizma, veslanja i drugih aktivnosti.

Ali zgrada, kao da je pala s neba; moguće joj je prići ili iz Otoka, ili iz Bošnjaka i to 10-ak kilometara prašnjavom makadamskom cestom. U svibnju prošle godine, desetak dana nakon svečanog otvorenja, kad su Telegramovi novinari došli pogledati najveću investiciju u povijesti Grada Otoka zapuhnuo ih je užasan smrad jer se 20-ak metara od ugostiteljske terase, u sastavu Bioekološkog-edukacijskog centra u šumu ispumpavao sadržaj septičke jame.

Ipak ne može se reći da taj projekt nije pomogla lokalnom zapošljavanju, što se često ističe kada se govori o Projektu Slavonija: na mjesto voditelja službe za marketing i financije došao je Tomislav Šarić, nećak saborskog zastupnika, pomoćnika glavnog tajnika HDZ-a i gradonačelnika Otoka, Josipa Šarić.

Čudnovati Penavini projekti u Vukovaru

Takvih ludosti je napretek: Telegram je svojedobno pisao o čudima koja je planirao u Vukovaru izgraditi tamošnji gradonačelnik, predsjednik Domovinskog pokreta i saborski zastupnik Ivan Penava, čudima poput osvjetljavanja šume Adica, ili dekorativne rasvjete dizalica u Luci Vukovar.

Prvi projekt Čarobne šume, za što je prije dvije godine raspisan natječaj, koji je trebao koštati 32 milijun kuna, kako bi se izradilo jato od 45 inoks-lastavica, brojnih ježeva, lisica, medvjedića, zečeva, sova i labudovi, koji bi po noći svijetlili i mijenjali boje, za sada je zaustavljen kao i dekorativno osvjetljenje dizalica (5 milijuna kuna). Razlog je vjerojatno u tome što se Penava posvadio sa svojom bivšom stankom, Hrvatskom demokratskom zajednicom, pa ga je Projekt Slavonija u širokom luku počeo obilaziti.

Nadstrešnica od 600.000 kuna pod koju stane 10 ljudi

Telegramovo otkriće kako su se dijelili mnogi poslovi iz projekta Slavonija – zbog čega se trenutačno sudi bivšem HDZ-ovom saborskom zastupniku i bivšem gradonačelniku Požege Darku Puljašiću, te njegovu zamjeniku Mariu Pilonu – i kako se izbor izvođača radova dogovara tako da se uvijek prvo riješi ključno pitanje ”a gdje sam tu ja?”, govori o prenapuhavaju cijena i dodjeli poslova tvrtkama od povjerenja.

O takvom jednom slučaju također smo pisali – jednom od sitnijih iz Projekta Slavonija – autobusnoj nadstrešnici u selu Čađavica, u Virovitičko-podravskoj županiji, pod koju stane desetak putnika, a koja je plaćena nevjerojatnih 600.000 kuna, mada su temelji za nadstrešnicu već postojali.

Pranje novca i zapošljavanje stranačkih uhljeba

Nekoliko slavonskih gradonačelnika, saborskih zastupnika i općinskih načelnika, dakako izvan redova HDZ-a, kažu kako je cijeli Projekt Slavonija (koji bivši ministar Pavić s početka ovog teksta tako zdušno brani) zapravo šarena laž. Milijarde koje spominje premijer ionako bi trebale doći u Slavoniju i bez Projekta Slavonija, Baranja i Srijem i država istoku Hrvatske nije ”poklanjala” ništa više od onoga što ”poklanja” drugim hrvatskim regijama.

Kada bi se napravila usporedba s ulaganjem a druge regije – kažu naši sugovornici – ispalo bi da Slavonija čak dobiva i manje nego što joj pripada. I dodaju: a svi ti silni projekti, u najvećoj mjeri, služe za pranje novca, o čemu svjedoče istrage i već podignute optužnice, kao i zapošljavanju stranačkih uhljeba u kojekakve Muzeje bećarca, Bioekološke-edukacijske centre ili društvene domove za pogrebe i vjenčanja po bespućima istoka Hrvatske.

---

Svih pet nastavaka Hedlovog serijala možete pročitati na ovim poveznicama:

1. Rezultati Plenkovićevog projekta Slavonija: u školu ide 7 učenika, nadstrešnica za autobus plaćena 600.000 kuna

2. Izvještaj iz devastirane HDZ-ove županije: ’Ovdje nema ničega, ni javne rasvjete. Čim se spusti sumrak, zaključam se u kuću’

3. ‘Od Vladinog Projekta Slavonija nismo dobili ništa. Ovako izgledaju pusta sela u kojima se kuće prodaju za 13.000 eura’

4. Izvještaj iz županije koja je u postotku izgubila najviše ljudi: voda iz pipe smrdi po ustajalosti, župan pijan autom slijeće u jarak

5. Izvještaj iz prazne regije za koju je više napravio Viktor Orbán nego HDZ-ov Projekt Slavonija