Profesorica iz Zagreba učinila ono što država nije. Sama je osmislila novi predmet pa djecu u školi uči o štednji i biznisu
Razgovarali smo sa Zlatom Paštar, profesoricom u zagrebačkoj I. gimnaziji
"Nakon što smo proučavali Zakon o zaštiti potrošača, prišla mi je jedna učenica i rekla: 'Danas sam upotrijebila svoje znanje'. Bila je u trgovini na nekom velikom sniženju i na haljini koju je htjela, pisalo je da košta 100 kuna. Kada je došla na kasu, prodavači su joj rekli da taj proizvod ipak nije snižen. No, ona se pozvala na Zakon i na kraju je haljinu doista platila samo 100 kuna" / Snima Vjekoslav Skledar
Zlata Paštar, profesorica Sociologije te Politike i gospodarstva u zagrebačkoj I. gimnaziji, odlučila je pokrenuti pilot projekt u kojem je osmislila program za fakultativni predmet Financijska pismenost. Na ideju je došla tijekom jednog stručnog skupa za nastavnike Politike i gospodarstva na kojem im je predstavljen udžbenik o financijskoj pismenosti namijenjen učenicima srednjih škola.
“Udžbenik su nam predstavili iz Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje, a pisale su ga profesorice s ekonomskog fakulteta, s idejom da pokrijemo i taj segment na nastavi Politike i gospodarstva. Međutim, meni se taj udžbenik toliko svidio da sam predložila da ću prema njemu napisati program za fakultativnu nastavu u svojoj školi i tako sam krenula u sve to”, govori profesorica koja je svoju prvu grupu iz Financijske pismenosti okupila prije sedam godina.
Odlaze na radionice u centar za mlade u Beču
Na početku je o novom predmetu informirala učenike dolaskom u razred ili putem društvenih mreža u školi i uvijek je, kaže, bilo zainteresiranih. “No, sada se učenici sami javljaju. Nažalost nemam vremena za nekoliko grupa, pa nam se svake godine u već postojeće priključi netko novi”, objašnjava profesorica.
Program se, kaže, sastoji od upoznavanja s osnovama financija, novcem, potrošnjom i pravima potrošača. “Takve se teme provlače kroz sve četiri godine, ali se produbljuju tako da nije problem kada nam se pridruži netko novi”, govor Paštar i dodaje da i ove godine planiraju odvesti učenike na jednodnevni izlet u FLIP, veliki financijski centar za mlade u Beču.
“Zadnji put smo ondje bili 2019. i to se djeci jako svidjelo. Podijelili su ih u male grupe i naučili su kako mogu štedjeti, gdje ulagati novac ili zašto služe sefovi. Centar se prostire na nekoliko katova, pa su prošli razne odjele. Primjerice, cijeli poduzetnički niz; od toga kako dolazi do sadnje kave, pa sve do konačne distribucije i prodaje na tržištu. Dakle, upoznali su se sa stvarima vezanim za poduzetništvo, novac i štednju”, opisuje profesorica, te dodaje da je izlet bio besplatan jer su uspjeli pronaći donatore koji su im osigurali besplatan prijevoz autobusom.
U goste im dolaze i direktori startupova
Zadnjih nekoliko godina, kaže, javile su joj se nastavnice iz nekoliko zagrebačkih osnovnih škola, pa je i njima proslijedila svoj kurikulum. “Prošle godine me molila i kolegica iz XVI. gimnazije da joj pošaljem program za prve razrede tako da je i ona krenula s financijskom pismenosti kao fakultativnim predmetom. Evo, baš neki dan sam dobila i mail od psihologinje iz jedne riječke škole jer je čula što radimo”, govori Paštar i dodaje da uvijek rado pošalje svoj kurikulum koji se može prilagođavati.
I sama ga, kaže, svake godine prilagođava ovisno o količini terenske nastave i gostujućim predavačima. Često, kaže, surađuju i s ekonomskim fakultetom. “Javljaju se moji bivši učenici, mahom studenti na ekonomiji koji se bave financijskom pismenošću, pa znaju doći u školu i odraditi neke radionice s djecom”, govori profesorica. Do sada su, kaže, imali i gostovanja iz raznih banaka, a predavanje im je održao i bivši učenik koji je jedno vrijeme radio u HNB- u.
“Nedavno nas je posjetio i Ivan Žuna, direktor Agilos IT-a, a dolaze nam i mladi poduzetnici iz raznih Startupa, pa govore o uspješnosti financiranja i kako pokrenuti svoj biznis”, govori Paštar i dodaje da klinci jako dobro reagiraju pogotovo kada im netko priča o svojem iskustvu. “Uvijek poslije postavljaju bezbroj pitanja jer ih zanima kako je netko uspio. Drago mi je da su mnogi čuli za nas i da nam se gostujući predavači javljaju sami, pa ih više ne moram sama tražiti. Uglavnom nas promoviraju moji bivši učenici i tako dolazimo do zanimljivih gostovanja”, objašnjava Paštar.
Uče o zaštiti potrošača, uče napisati žalbu
Krajem trećeg mjeseca obilježit će svjetski tjedan novca, pa imaju u planu napraviti školsku izložbu. “Krenut ćemo od povijesti hrvatskog novca, do prelaska na euro i ulaska u eurozonu. Trenutno smo i u dogovorima oko organiziranja tribine ili okruglog stola s nekim od gostujućih predavača”, najavljuje profesorica i dodaje da se njezin predmet sviđa učenicima jer nije klasična nastava.
“Mislim da je važno naglasiti da na Financijskoj pismenosti ne govorimo samo o poduzetništvu i štednji. Govorimo i o kapitalizmu, materijalizmu, zatim o bojkotu nekih firmi i proizvođača. Informiraju se kako online kupovina funkcionira i što utječe na potrošnju. Pričamo o tome da ćemo više trošiti kada nismo dobre volje, da ćemo brže pobjeći iz trgovine ako nam je hladno ili prevruće…”, govori Paštar i dodaje da svojim učenicima pokazuje kako da ispune uplatnicu, kako se piše žalba, te koja sve prava imaju potrošači, a da toga možda nisu svjesni.
“Uvijek pamtim primjer nakon što smo proučavali zakon o zaštiti potrošača. Prišla mi je jedna učenica i rekla Profesorice, znajte da sam danas upotrijebila svoje znanje. Naime, bila je u trgovini na nekom velikom sniženju i na haljini je bila nalijepljena cijena od sto kuna. Kada je došla na kasu prodavači su joj rekli da taj proizvod nije snižen, a ona im je odgovorila Ne, ne prema tom i tom članku zakona o zaštiti potrošača cijena koja je istaknuta na proizvodu se plaća. I na kraju su joj zaista naplatili prema toj cijeni”, govori Paštar i dodaje kako joj je najbitnije da učenici nauče ili naprave nešto korisno.
Njezin predmet potaknuo učenike na štednju
Ovog su proljeća zato odlučili u školi napraviti buvljak kako bi se riješili stvari koje više ne koriste. “Učenici će donijeti svoje knjige, odjeću ili neke druge predmete. Dogovor je da stvari budu uščuvane i da se prodaju po cijeni od euro ili dva, a sav prikupljeni novac će ići za financiranje nekog dijela putovanja ili za nekog potrebitog učenika”, govori profesorica.
Nedavno je provela i istraživanje po razredima, pa je shvatila da gotovo nitko nema informacije o učeničkim stipendijama ili gdje mogu potražiti posao preko učeničkog servisa. “I zato smo izradili brošuru sa svim osnovnim informacijama; o tome što je financijska pismenost, što je novac, što je kamata, gdje se informirati o štednji. Skinuli smo i web adrese učeničkih servisa, te udruga i institucija gdje se mogu pronaći podaci o učeničkim stipendijama”, govori profesorica i objašnjava da će njezini učenici uskoro provesti kratke radionice po razredima i obližnjim osnovnim školama i podijeliti brošure koje su napravili.
Kroz sve ove godine rada s djecom profesorica Paštar je primijetila da je nastava iz financijske pismenosti potaknula mnogo učenika na štednju. “Na početku svake godine radimo kratkoročni i dugoročni plan štednje. U drugom razredu ih pitam što bi si htjeli priuštiti nakon mature i gotovo svima je želja polaganje vozačkog ispita ili nekakvo putovanje. I onda krenemo od toga da izračunaju koliko će uštedjeti u dvije godine, ako će na tjednoj ili mjesečnoj bazi stavljati sa strane minimum od svojeg džeparca ili posla kojeg rade za vrijeme praznika. I to ih prilično motivira”, govori.
Danas je Ekonomija puno manje privlačna
Kroz nastavu je primijetila i da su njezini učenici postali puno financijski pismeniji nego prije, a naglašava i da im je jedno predavanje o vrijednosti novca i raznim oblicima ulaganjima održala i profesorica sa ZŠEM-a.
Na pitanje jesu li neki učenici zbog njezinog predmeta odlučili upisati Ekonomiju, odgovara da ima i takvih primjera, ali da ih se danas puno manje odlučuje za taj faks. “Nekada je na Ekonomiju odlazilo pola razreda, a prošle godine ga je od 150 maturanata upisalo petnaestak. Sada su im puno privlačniji FER, Strojarstvo, Građevina i općenito sve iz STEM područja”, govori.
Iako je Prva gimnazija opća, svake godine upisuju jedan matematički razred, a zanimljivo je da u prosjeku svega dvoje učenika u razredu odabere neki društveno humanistički smjer. “Mijenjaju se interesi i danas se u društvu puno priča o STEM-u. Ja kao društvenjak stalno vičem da je budućnost u humanističkim znanostima, ali trenutno je takvo stanje u društvu da se djeca odlučuju za prirodoslovne fakultete jer vjeruju da poslije neće imati problema s pronalaskom posla”.