Svi pričaju o kurikulumu, a mi smo, uz pomoć profesora, istražili krive činjenice koje pišu u udžbenicima
Svi pričaju o velikoj reformi kurikuluma, a mi smo malo, uz pomoć profesora srednjih i osnovnih škola, istražili krive činjenice koje pišu u školskim knjigama iz kojih uče učenici u hrvatskim školama
Dok svi pričaju o sudbini reforme kurikuluma, koja se ipak dalje provodi, mi smo istražili kakvo je trenutačno stanje u hrvatskim školskim udžbenicima. Uz pomoć velikog broja profesora iz osnovnih i srednjih škola pronašli smo pogreške koje se ponavljaju iz izdanja u izdanje. Sve prijavljene pogreške smo sami potražili u najnovijim verzijama udžbenika, koji su izdani 2015. ili 2014. godine. Najviše pogrešaka pronašli smo, očekivano, u udžbenicima povijesti. Profesor povijesti u zagrebačkoj Privatnoj klasičnoj gimnaziji mr. sc. Vladimir Posavec greške u povijesnim školskim knjigama podijelio je na dvije kategorije: one iz razdoblja davnih civilizacija i one iz nacionalne povijesti.
“Moja pretpostavka je da autori polaze od gotove teze, za nešto što se ne može sa sigurnošću tvrditi, da se gradivo pojednostavi. S druge strane, jedino kako to mogu protumačiti, jest da se ne prati najnovija znanstvena literatura, pa autori pišu na temelju onoga kako su učili na fakultetu prije 10, možda 15 godina. Jednostavno ne čitaju, trećeg objašnjenja baš nema”, rekao je Vladimir Posavec, koji je i sam koautor i autor mnogih udžbenika iz povijesti za osnovne i srednje škole kao i koautor priručnika za nastavnike za sve navedene razrede, te priručnika za polaganje državne mature iz povijesti.
“Neke mitove iznimno je teško iskorijeniti. Poput, recimo, priče o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju, do legende o smrti kralja Zvonimira”, kaže povjesničar mr. sc. Vladimir Posavec
Autori nemaju mnogo slobode
Autori udžbenika nemaju mnogo slobode u pisanju sadržaja, moraju poštivati zadani nastavni program. I Posavec, kao i mnogi njegovi kolege, naglašava kako je Hrvatskoj potrebna revizija tog programa. “Što se dogodilo kod nas? Mi još uvijek radimo prema nastavnom programu iz 1995. godine koji je imao privremeno obilježje, a onda se iznenada preko noći pretvorio u trajno”, kaže Posavec. S tim se slaže i Snježana Koren, povjesničarka s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Okvir koji je zadan programom može biti više ili manje krut, a ne nudi samo faktografske podatke koje treba uvrstiti, nego i takozvane pravilne interpretacije.
“Kada bismo se više mogli fokusirati na metodiku, na ono kako ćemo djeci prikazati taj sadržaj, kad bismo se mogli pitati dajemo li materijale koji su zapravo prikladni za njihovu dob ili dajemo materijale koje politika smatra da bi trebali biti uvršteni, onda bismo imali bolju nastavu povijesti”, rekla je za Telegram Snježana Koren, koja je i sama autorica udžbenika iz povijesti za osmi razred. Kada se razgovara o nacionalnoj povijesti, oboje profesora kažu da se kod nas svakodnevna rasprava preslikava i na udžbenike. Osim nedavne povijesti utječe se i na tumačenje davne nacionalne povijesti, inzistira se na nedokazanim događajima koje se u udžbenicima prikazuje kao da su povijesne činjenice.
“Neke tvrdnje, koje su recimo uvjetno suvremeni mit, je vrlo teško iskorijeniti. To je priča o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju, do legende o smrti kralja Zvonimira, pa do pridavanja neke neopisivo važne uloge urotnicima Petru Zrinskom i Krsti Frankopanu“, objašnjava Vladimir Posavec i dodaje da su “i kralj Tomislav i Petar Zrinski, baš kao i Krsto Frankopan i Josip Jelačić, bili ljudi s vlastitim vrlinama i manama, koji su djelovali u okviru mogućnosti svoga vremena pod pritiskom povijesnih okolnosti na koje najčešće nisu mogli imati mnogo utjecaja”.
“Kada bismo se više mogli fokusirati na metodiku, na ono kako ćemo djeci prikazati taj sadržaj, na to dajemo li materijale koji su zapravo prikladni za njihovu dob ili dajemo materijale koje politika smatra da bi trebali biti uvršteni”, Snježana Koren s Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Sumnje oko Pacte Convente
Nenad Mudrinić, profesor geografije i povijesti u Zrakoplovnoj tehničkoj školi Rudolfa Perešina iz Velike Gorice, navodi kao pogrešku u udžbenicima povijesti i inzistiranje na Pacti conventi. “Pacta conventa se nekritički koristi kao autentičan i vjerodostojan dokument, iako to nije. Na primjer, jezik i stil kojim je pisana ne odgovara onom s početka 12. stoljeća, a onaj tko ju je pisao pogriješio je i navodeći Kolomana kao sina ugarskog vladara Ladislava”, objašnjava profesor Nenadić. Stalna uplitanja u školski program imaju dugotrajno loše posljedice i za učenike i za profesore. Istaknuo je i preopširnost programa, pogotovo za gimnazije. Svaki predmet se jako detaljno obrađuje, a učenici uz svaki imaju još 16 po nastavnom programu što ih, prema profesorovim riječima, zasipa masovnim podacima.
Mediji su 2014. godine uvelike pisali i o tadašnjoj odluci kako učenici za školsku godinu 2014./2015. moraju kupiti nove udžbenike. Prema nekim procjenama, roditelji, gradovi i općine koji kupuju udžbenike te su godine potrošili oko 500 milijuna kuna. No pokazalo se kako tadašnji novi udžbenici nisu imali prevelikih noviteta. Osim ušminkanih grafičkih rješenja, nastavni program i činjenice, a čini se i pogreške, ostali su isti.
Mit o hrvatskim Indijancima
U udžbeniku za 1. razinu hrvatske nastave u inozemstvu, Domovina na dlanu 2, pronašli smo jedan, naoko prilično neobičan podatak o podrijetlu američkih Indijanaca iz države Sjeverne Karoline. U pasusu naslovljenom Upoznajmo Hrvatsku autori udžbenika napisali su sljedeći tekst: “Postoji teorija da su hrvatski pomorci naselili Sjevernu Ameriku još prije Engleza. Kad su 1584. godine Englezi došli u Sjevernu Karolinu našli su na Indijance hrvatskog porijekla (Croatan Indians)”. U impressumu je, pod autorima ovog udžbenika, navedeno troje učitelja razredne nastave. No zanimljivo je kako, uz urednike, Domovina na dlanu ima i recenzenta za povijest. Riječ je o dr. sc. Tomislavu Galoviću, docentu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
“Mnoga su indijanska djeca”, nastavljaju autori u istom pasusu, “imala svijetlu kožu i smeđu kosu, jedino su oni uzgajali vinovu lozu”, a poneke njihove riječi bile su slične hrvatskim. “Kada su se Englezi nakon nekoliko godina vratili, svi su Indijanci hrvatskog podrijetla nestali”. Pasus je ilustriran crtežom skupine ljudi oko stabla na kojem je urezana riječ Croatoan. Riječ je inače o, dodatno raspisanoj, staroj legendi koja govori da su u 16. stoljeću iz Dubrovnika isplovila dva broda čija je posada naselila američki otok Roanoak, pred obalom Sjeverne Karoline. Ovu su legendu, osobito posljednjih dvadesetak godina, razrađivali mnogi povijesni entuzijasti, no do ovog izdanja, tiskanog 2014. pod okriljem Alka scripta, još nije u povijesnim udžbenicima predstavljena kao činjenično stanje.
Pogreške u udžbenicima
1. Filozofija, Uvod i povijest, ŠK 2014.
U poglavlju Struktura znanstvenih revolucija navedeno je jedno krivo ime. Na stranici 17 piše Theodor Kuhn, a ispravno je Thomas Kuhn
2. Koraci kroz vrijeme, udžbenik povijesti u prvom razredu gimnazije, ŠK 2014.
U udžbeniku povijesti za prvi razred gimnazije, autorice Karolina Ujaković i Svjetlana Vorel navele su Humanitarno carstvo koje ne postoji
3. Povijest, udžbenik za 1. razred gimnazije, Alfa 2014.
Pogrešno piše da su Etrurci indoeuropski narod, navodi se da su Veneti na Apeninu, a nisu, i krivo je doba dolaska Gala
4. Udžbenik povijesti za 2. razred gimnazije, Meridijani 2014.
Pacta conventa se u ovom, kao i u mnogim hrvatskim udžbenicima, nekritički koristi kao autentičan i vjerodostojan dokument
5. Matematika, Nastavni listići za prvi razred osnovne škole, Alfa, 2015.
Pod brojem 5 je greška u pokaznom zadatku izračunaj i usporedi rezultate: 18 nije manje od 15. A u idućem je zadatku nemoguća jednadžba
6. Vremeplov 5, udžbenik povijesti za 5. razred osnovne škole, Profil, 2014.
Poznata Zlatna vrata nazvana su Sergijev slavoluk, a ispravno jer Slavoluk Sergijevaca. Jer je nazvan po braći Sergije.
7. Vremeplov 5, udžbenik povijesti za 5. razred osnovne škole, Profil, 2014.
Na lenti vremena u poglavlju koje obrađuje uvod u Grčko carstvo, pogrešno je kao ilustracija prikazan crtež rimskog foruma, na 88. stranici
8. Vremeplov 5, udžbenik povijesti za 5. razred osnovne škole, Profil, 2014.
Udžbenik iz povijesti za peti razred ima još grešaka pa se tako ista slika rimskog foruma ponavlja i u novom poglavlju, kad se uči o Kreti
9. Vremeplov 5, udžbenik povijesti za 5. razred osnovne škole, Profil, 2014.
Nadalje piše kako se spomenik Ateni od zlata i bjelokosti nalazio ispred Partenona, a takav je bio unutra. Izvan Partenona bio je brončani.
10. Vremeplov 5, udžbenik povijesti za 5. razred osnovne škole, Profil, 2014.
Rekonstrukcija Foruma Romanuma iz 1. stoljeća pr. K. Na slici rimskog foruma Konkordijin hram (Hram sloge) označen je kao glavni rimski hram; a glavni gradski hram se nalazio na Kapitaliju
11. Vremeplov 5, udžbenik povijesti za 5. razred osnovne škole, Profil, 2014.
Slika prikazuje tolocrt Rima, pogrešno su strelicom označeni: Trajanov forum i Tiberijeva palača
12.Vremeplov 5, udžbenik povijesti za 5. razred osnovne škole, Profil, 2014.
U dijelu koji govori o grčkoj religiji, kulturi i znanosti postoji slika ispod koje piše da je to grčko kazalište, a prikazano je rimsko kazalište
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 6. veljače 2016.