U Beogradu je počela gradnja najvećeg projekta u Europi, teškog tri milijarde dolara, a mi smo razgovarali s glavnim akterima
O investiciji od tri milijarde dolara koja je službeno započela prošli tjedan za Telegram govore gradonačelnik Beograda, direktor projekta Beograd na vodi te članovi Akademije arhitekture koji se vrlo oštro protive gradnji
Započeli su radovi na gradnji 3,1 milijardu dolara vrijednog Beograda na vodi, projekta koji će se prostirati na površini od oko 90 tisuća četvornih metara i imati dva milijuna kvadrata stambenih i poslovnih prostora. Na nedavnoj ceremoniji postavljanja kamena temeljca sudjelovao je predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić. Tom je prigodom izjavio da su se počeli ostvarivati snovi koji mogu stvoriti bolju budućnost za Srbiju. Ideja o projektu koji bi glavni grad Srbije, kako pišu tamošnji mediji, po uzoru na Budimpeštu napokon mogao spojiti s vodom pojavila se prije dosta godina.
Aktualni ga je srpski premijer Aleksandar Vučić najavljivao još u kampanji za parlamentarne izbore 2012. godine kada je Beograđanima obećavao novo elitno središte grada. Projekt je, objašnjavaju prilično birokratskim jezikom, rezultat uspostavljanja prijateljskih odnosa između Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i princ prestolonasljednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Muhamed bin Zajed al Nahjan nakon nekoliko susreta i serija razgovora napokon su u veljači 2013. godine potpisali međunarodni ugovor.
Tabloidne kalkulacije o uvjetima
Razgovaralo se o formiranju zrakoplovne kompanije, ali mnogo intenzivnije o projektu Beograd na vodi koji bi srpskoj metropoli trebao dati potpuno novu dimenziju. Nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora u Beograd je sletio arapski biznismen i investitor Muhamed al Abar. Srbiji je tada obećao da će u projekt uložiti 3,1 milijardu dolara. Beogradske su vlasti tada tvrdile da će cjelokupan trošak financiranja projekta i eventualne rizike snositi investitor.
Nekoliko dana nakon potpisivanja velebnog projekta u tamošnjim se medijima pojavila informacija da je arapski financijer Vučiću postavio dva uvjeta. Navodno je inzistirao da se u središtu budućeg kompleksa sagradi džamija u Europi, a drugi je uvjet arapskog biznismena, govorkalo se, bila zabrana konzumiranja alkohola u ugostiteljskim objektima unutar kompleksa.
Dogovorena dinamika
Oba navedena uvjeta o kojima su pisali tabloidi pokazala su se neistinitima. Džamija je ispala iz svih maketa budućeg kompleksa, a voditelji projekta brojne su teorije o njenoj gradnji nazvali apsolutnom izmišljotinom. Radovi su počeli, pa Beograđani nestrpljivo očekuju hoće li se razvijati dinamikom koja je dogovorena.
“Kamen temeljac prvih stambenih zgrada postavili smo 27. rujna. Prvi radovi na gradnji su, dakle, počeli”, objasnio nam je sredinom ovog tjedna Nikola Nedeljković, generalni direktor projekta Beograd na vodi. Dodaje da na razvoju projekta rade iskusne ekipe iz Srbije i inozemstva. Potpisani su ugovori s tri velike srpske tvrtke: Novkol, Mašinoprojekt i Millenium.
“Ovaj projekt je velika šansa za grad, za domaću građevinsku industriju, privredu i sve prateće industrije. Beograd će zahvaljujući ovom projektu postati regionalni centar, a Srbija zemlja koja privlači najveći broj investitora i turista u regiji”, rekao u je razgovoru za Telegram gradonačelnik Beograda Siniša Mali.
Graditelj najviše zgrade na svijetu
Muhamed al Abar direktor je kompanije Emaar Properties iz Dubaija, jedne od najvećih kompanija za razvoj nekretnina u Perzijskom zaljevu. Najpoznatiji projekt Emaar Propertiesa je zgrada Burj Khalifa u Dubaiju, trenutno najviša građevina na svijetu. Al Abarova je kompanija u početku gradila isključivo u Dubaiju, kojemu je potpuno izmijenila vizure, a kasnije je poslovanje proširila i izvan granica Ujedinjenih Arapskih Emirata. Među njegovim poslovnim partnerima kruži priča da 59-godišnji milijarder svaki put kada ulazi u svoj luksuzno uređen stan zahvali Bogu što ga je pustio unutra.
Investitor Muhamed al Abar direktor je kompanije Emaar Properties iz Dubaija, jedne od najvećih kompanija za razvoj nekretnina u Perzijskom zaljevu. Najpoznatiji projekt Emaar Propertiesa je zgrada Burj Khalifa u Dubaiju, trenutno najviše građevine na svijetu
Prigodom nedavnog gostovanja na beogradskoj televiziji B92 izjavio je da će svojim brojnim privatnim nekretninama uskoro pridodati stan u Beogradu. Al Abar se prijavio za prvog kupca stana u budućoj luksuznoj četvrti jer želi uživati u pogledu na rijeku Savu. Uvjeren je da će Beograd na vodi biti pravi dragulj, koji će na obale Save primiti sve one koji su u potrazi za zabavom, trgovinom, poslom ili samo uživancijom. Pregovori s milijarderom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u početku baš i nisu išli glatko. Al Abar je zahtijevao da u jednom dijelu financiranja projekta sudjeluje i Srbija.
Kredit od milijardu eura
Budući da premijer Aleksandar Vučić nije mogao osigurati sredstva, Ujedinjeni Arapski Emirati su mu ponudili kredit u iznosu od milijardu eura. Dio kredita Srbija planira otplatiti prodajom stanova, a ostatak će otplaćivati po vrlo povoljnim uvjetima. Srbijanski ministar financija Lazar Krstić nedavno je kredit s godišnjom kamatom od samo dva posto nazvao darom, ali dobrim signalom međunarodnoj zajednici, odnosno dokazom da Srbija ima kredibilitet. Beograd na vodi, odnosno Belgrade Waterfront kako se projekt zove na engleskom, zamišljen je kao moderan i tehnološki napredan grad unutar grada. Obuhvatit će obalni dio srpske metropole uz Savu prema ušću u Dunav, dio Beograda koji su stanovnici godinama nazivali gradskim ruglom.
Beograd na vodi gradi se na području koje je do sada bilo poznato pod imenom Savski amfiteatar. U povijesti je bilo močvarno područje, koje se protezalo između Beogradske tvrđave i Bežanijske kose, a presijecala ga je rijeka Sava. Tijekom visokog vodostaja Sava bi ga redovito poplavila. Beogradske vlasti polovicom 19. stoljeća Savski amfiteatar odlučuju isušiti i nasipati, kako bi ga s vremenom pretvorile u atraktivno zemljište. U prilog im je išla pozicija, jer je Savski amfiteatar u neposrednoj blizini užeg gradskog središta, a od ulice Kneza Mihajla udaljen je svega deset minuta hoda. Plan im nikada nije do kraja realiziran.
Zapušten, depresivan kvart
Na zemljištu su 1884. godine sagradili glavni željeznički kolodvor. Međutim, ostatak četvrti nikada nije adekvatno uređen, pa je vrlo brzo postao zapušten i djelovao je depresivno. U njemu su živjeli siromašni Beograđani, neki od njih u katastrofalnim higijenskim uvjetima, bez struje i vode. Četvrt je postala depresivna zona. Gradske su vlasti periodično pokušavale pronaći rješenje za Savski amfiteatar.
“Nakon Drugog svjetskog rata niti jedna vlast se nije bavila tim problemom i pokušala realizirati ideju o spuštanju Beograda na njegove rijeke. Svi su o tome govorili, ali nitko do sada nije ništa napravio”, kaže gradonačelnik Siniša Mali. Napominje da je Demokratska stranka, koja je bila na vlasti od 1997. godine, pričala o projektu sličnome ovome, koji su nazivali beogradskim Manhattnom, ali nisu raščistile niti jedan metar Savskog amfiteatra.
Zbog projekta se mijenjao beogradski GUP
Beograd je 2003. godine donio zadnji Generalni urbanistički plan, koji je na snazi do 2021. godine. Njegov sadržaj predviđa da Savski amfiteatar postane novo gradsko središte. U GUP-u stoji da bi se trebao graditi novi kompleks koji će se protezati s obje strane rijeke Save. U njemu su se trebali graditi isključivo objekti od javnog interesa, kao što su muzeji, koncertne dvorane, škole i knjižnice. GUP je također zabranio gradnju zgrada viših od pet katova zbog podzemnih voda i trusnog terena. Međutim, s radovima se odlučilo čekati, jer srpska metropola jednostavno iz svog proračuna nije mogla odvojiti goleme svote za realizaciju projekta. Onda se, odjednom, pojavio strani investitor.
“Ovo je bio ružan kvart, ali na sjajnoj lokaciji. Moja obitelj godinama je očekivala preseljenje, jer se dugo pričalo da se naše zgrade moraju srušiti”, kaže za Telegram Miloš Janković koji je za stan u kvartu na kojem se gradi Beograd na vodi dobio 100 kvadrata u zgradi koja je sagrađena sredinom devedesetih godina, dosta udaljenoj od centra grada.
Gradske su ga vlasti u javnosti prezentirale s popriličnim oduševljenjem i početkom 2014. godine odlučeno je da se GUP mijenja. Odnosno da se prilagođava stranim investitorima. To je podrazumijevalo promjenu onog dijela GUP-a koji se odnosio na visinu objekta u tom dijelu grada. Izmijenjeni plan omogućio je gradnju iznimno visokih objekata. Projekt Beograd na vodi trebao bi biti dovršen u sljedećih trideset godina, dok pedeset posto projekta mora biti završeno tijekom sljedeća dva desetljeća. Prvi ozbiljni pripremni radovi počeli su prije godinu dana. Najprije je uklonjeno pedeset kilometara željezničkih pruga na prostoru bivšeg kolodvora. Zatim je očišćen teren za gradnju novog ekskluzivnog kompleksa.
Razgovarali smo s dečkom koji je dobio novi stan
Radovi su privremeno prekinuti iz sigurnosnih razloga. Sumnjalo se da je na tom području velik broj neeksplodiranih bombi i granata iz Drugog svjetskog rata. Pirotehničari su se uhvatili vrlo delikatnog posla. Naime, dio podataka o lokacijama eksplozivnih naprava iz bombardiranja Beograda 1944. godine bio je poznat, dok su pozicije bombi iz zračnih napada iz 1941. godine bile nepoznanica. Teren je temeljito ispitan, razminiran, sondiran i naposljetku pripremljen za intezivnu gradnju. Sljedeći ozbiljan posao bilo je preseljenje 250 beogradskih obitelji, koliko ih je do tada živjelo na području Savskog amfiteatra.
Diplomirani informatičar Miloš Janković s kojim smo razgovarali odrastao je pokraj zgrade željezničkog kolodvora koja se nalazila na području Savskog amfiteatra. Sa svojom je peteročlanom obitelji živio u stanu od 120 četvornih metara, u bivšoj zgradi uprave kolodvora, a kasnije je pretvoren u stambeni prostor.
Sumnja hoće li doista biti dovršen
“Ovo je bio ružan kvart, ali na sjajnoj lokaciji. Moja obitelj godinama je očekivala preseljenje, jer se dugo pričalo da se naše zgrade moraju srušiti”, kaže 28-godišnji Miloš. On je prije godinu dana s obitelji preselio u novo beogradsko naselje, koje je, doduše, od ulice Kneza Mihajla udaljeno 18 kilometara. U zamjenu su dobili stan od 100 kvadrata, u zgradi koja je sagrađena sredinom devedesetih godina.
“Stan smo adaptirali vlastitim sredstvima. Moram priznati da sam zadovoljan”, kaže Miloš čija se obitelj zajedno s još stotinjak ljudi našla u prvoj grupi koja je iselila s područja budućeg Beograda na vodi.
“Projekt na papiru djeluje fenomenalno, ali ponekad posumnjam da će nešto krenuti po zlu i da neće biti dovršen”, završava Miloš. Kaže da za razliku od velikog broja sugrađana ne želi biti sumnjičav i nada se će zbog Beograda na vodi uskoro biti ponosan na svoj grad.
Najimpresivnija građevina
Gradnja ovog megaprojekta planirana je u četiri faze. Prva faza obuhvaća radove u središnjem dijelu kompleksa. Tamo će se graditi četiri poslovne zgrade i najveći trgovački centar u regiji. Najimpresivnija građevina u tom dijelu kompleksa trebala bi biti Kula Beograd, odnosno Belgrade Tower. Nalikovat će na onu u Dubaiju, a nalazit će se na samoj obali Save i bit će visoka oko dvjesto metara. Njena namjena još nije poznata. Vjerojatno će se u jednom dijelu Belgrade Towera nalaziti hotel, a u ostatku poslovno-stambeni prostori.
“Projekt je pun mana. Kao prvo, ne znam kako je moguće da im je netko odobrio gradnju visokih zgrada na nesigurnom terenu”, objašnjava Dragoljub Bakić, član Akademije arhitekture. “Vlasti ljudima obećaju veliki broj novih radnih mjesta i hvale se velikim uspjehom naše građevinske industrije, pa me ne čudi da im građani toliko vjeruju”
U drugoj fazi planirano je uređenje prostora na kojem će se sagraditi više stambenih zgrada, ali i rekonstruirati one koje su zaštićene zakonom. U posljednje dvije faze dovršit će se ostatak poslovnih i stambenih objekata. “Do sada smo renovirali jednu od najljepših građevina u Beogradu, bivšu zgradu beogradske zadruge, koja je niz godina bila u izuzetno lošem stanju i zatvorena za posjetitelje”, završava generalni direktor projekta Nikola Nedeljković.
Prvi hotel iz W lanca u regiji
Cijena četvornog metra stana u kompleksu navodno neće biti manja od dvije i pol tisuće eura, dok će za one s pogledom na rijeku Savu trebati izdvojiti oko tri tisuće. Prodavat će se moderno uređeni dvosobni, trosobni i četverosobni stanovi. Svi će imati velike terase, neki od njih i vrtove s predivnim pogledom na rijeku Savu.
“Broj zainteresiranih za projekt trenutačno je veći od šest tisuća i sa zadovoljstvom mogu reći da on raste iz dana u dan, posebno sada kada smo počeli graditi”, kaže Nikola Nedeljković, generalni direktor Beograda na vodi. Budući vlasnici će nakon potpisivanja ugovora platiti deset posto cijene. Ostatak će se otplaćivati tijekom gradnje, a posljednju ratu morat će uplatiti pri useljenju. Unutar novog gradskog kompleksa uskoro bi trebao niknuti i prvi hotel iz lanca W Hotels Worldwide u regiji.
Mali blokovi s niskim zgradama
Hotel će biti opremljen sa 120 stiliziranih soba i apartmana, modernim fitness centrom i glamuroznim bazenom s barom. Investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata navodno namjeravaju uložiti golema sredstva na zaštitu od poplave, infrastrukturnu regeneraciju, zaštitu objekata kulture i javni prijevoz. Nova beogradska četvrt bit će podijeljena na pet velikih cjelina. Prva cjelina nalazi se u povijesnom dijelu grada između Brankovog i Starog savskog mosta koji ima posebno kulturno značenje. Arapska tvrtka je morala jamčiti da će zaštititi pogled s Terazijske terase, i to tako da će ograničiti gradnju na male blokove s niskim katovima.
Također su se obvezali rekonstruirati sve spomenike kulture i cjelokupan prostor povezati zelenim površinama. U drugoj cjelini je Željeznički kolodvor i Pošta, koji će se također zaštititi, a na ostatku prostora gradit će se brojni stambeni i poslovni kompleksi, ali i novi Savski trg s gradskim parkom. U trećoj cjelini će biti Kula Beograd i velika komercijalna zona s maloprodajnim objektima. Četvrta cjelina bi trebala biti rezidencijalnog karaktera, sa stambenim objektima koji ne smiju biti viši od šezdeset metara.
Za početak 13 tisuća radnika
U ovom dijelu ostat će zaštićena jedna stara građevina: tvornica kartona Milan Vapa. U petoj cjelini Beograda na vodi bit će isključivo zelene površine. Gradske su vlasti napravile prometnu razradu budućeg kvarta. Osmišljene su brojne nove prometnice, a najavljena je mogućnost gradnje tunela ispod rijeke Save do Bulevara Zorana Đinđića. Beograd trebao bi osigurati nekoliko desetaka tisuća novih radnih mjesta. Konačnu brojku teško je procijeniti, ali za sada je poznato da će na početnim radovima biti zaposleno više od 13 tisuća radnika, dok bi tijekom godina njihov broj trebao uvelike porasti.
“Beograd na vodi tijekom svog će razvoja generirati više od dvadeset tisuća radnih mjesta i pridonijeti povećanju domaćeg proizvoda za čak pet posto”, tvrdi Telegramov sugovornik Nikola Nedeljković. Vlada Srbije također smatra da će Beograd na vodi imati veliki utjecaj na srpsko gospodarstvo i povećati BDP. Proglasila ga je projektom od posebnog značenja za grad i Srbiju. Osim toga, srpski premijer vjeruje da bi Beograd u sljedećih pedeset godina doista mogao postati grad na vodi, ali i popularniji turistički centar od Budimpešte, grada na Dunavu.
Nezadovoljni arhitekti
Priličan dio tamošnje javnosti, predvođen uglednim arhitektima i urbanistima, ipak se protivi ovom gigantskom projektu. Akademija arhitekture Srbije, koja okuplja tridesetak sveučilišnih profesora i cijenjenih srpskih arhitekata, početkom ožujka ove godine sastavila je Deklaraciju o Beogradu na vodi. U njoj projekt nazivaju potpunim promašajem. Također su osudili način njegova provođenja.
Unutar novog gradskog kompleksa uskoro bi trebao niknuti i prvi hotel iz lanca W Hotels Worldwide u regiji. Hotel će biti opremljen sa 120 stiliziranih soba i apartmana, modernim fitness centrom i glamuroznim bazenom s barom.
Projekt, piše, “obiluje nizom zakonskih prekršaja, a sve u interesu ekonomske isplativosti”. Razgovarali smo s jednim od najvećih protivnika gradnje Beograda na vodi, priznatim beogradskim arhitektom Dragoljubom Bakićem, koji je zajedno sa suprugom Ljiljanom osmislio Kongresni centar i Hotel Sheraton u Harareu, Halu Pionir u Beogradu i nekoliko velikih beogradskih naselja.
Visoke zgrade na nesigurnom terenu
“Projekt je pun mana. Kao prvo, ne znam kako je moguće da im je netko odobrio gradnju visokih zgrada na nesigurnom terenu”, objašnjava arhitekt. Dodaje da se u Beogradu pojavila skupina aktivista koji se protive ovom projektu, ali većina građana ga ipak podržava. “Vlasti im obećaju veliki broj novih radnih mjesta i hvale se velikim uspjehom naše građevinske industrije, pa me ne čudi da im građani toliko vjeruju”, završava Dragoljub Bakić kojeg jako ljuti što beogradski gradonačelnik ignorira domaću struku i pristaje na projekt nepoznatog autora.
Srpska javnost, tvrdi Bakić, nikada nije doznala koji je arhitektonski biro potpisao stambeno-poslovni kompleks Beograd na vodi. Gradonačelnik Beograda Siniša Mali tvrdi da je Grad imao nekoliko sastanaka s domaćim arhitektima. “Saslušali smo njihove prijedloge i uvažili pojedine sugestije. Neki od njih sudjeluju u projektu preko domaćih tvrtki”, objašnjava.
Privlačenje turista
Srpska vlada demantira takve optužbe i naglašava da je sklopila sjajan ugovor s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Svoje građane uvjerava kako nema mjesta strahu da bi ugovoreni poslovi mogli ispasti nepovoljni za Srbiju. Očekuje da bi novi kompleks već od 2017. godine mogao privući dvostruko ili čak trostruko više turista, a već sljedeće, 2018. godine, i peterostruko više nego danas.
Beogradske vlasti vjeruju da bi grad tijekom sljedećih deset godina mogao postati turističko središte jugoistočne Europe i popularnija turistička odrednica od Budimpešte, grada na Dunavu.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 3. listopada 2015.