Putovanje koje počinje danas, a završava Velikim praskom

Centar je još uvijek zatvoren za javnost jer se, objašnjava Radonić, završavaju detalji vezani uz multimedijalni sadržaj. Pokazuje nam dobro opremljenu 6D kino dvoranu koja trenutno još nije u potpunoj funkciji i objašnjava da prezentacija kreće gledanjem 15-minutnog 3D filma. “Napravili smo ovdje u kino dvorani jedan vremeplov. To je putovanje koje gledamo kroz 3D naočale. Kreće iz današnjeg doba, a završava Velikim praskom. I kroz to putovanje se zaustavljamo u važnim razdobljima vezanim uz povijest Papuka, a isto tako pratimo i sva važna geološka razdoblja vezana uz Papuk”, opisuje Radonić.

Osmišljena je, govori, i maskota Tonija amonita. Taj je mali amonit u filmu vozač vremeplova koji nas vodi kroz vrijeme, a sve je popraćeno efektima poput ljuljanja sjedala, raznim mirisima i prskanja vodom. “Film završava Velikim praksom u kojem smo pokvarili vremeplov, potom izlazimo iz kino dvorane, te kroz zid evolucije u postavu geologije vraćamo se nazad u sadašnje vrijeme”, govori Radonić dok nas vodi prema dvorani iz koje se čuje nenametljiva rika praživotinja i krčkanje prajuhe.

Dolazimo do prvog eksponata koji simulira prajuhu. “Evo, to je jedna takva simulacija temeljena na pokusu Stanleyja Millera. Naime, on je laboratorijski simulirao uvjete na Zemlji kada je atmosfera bila ispunjena različitim plinovima koji su se otapali u vodi. Uslijed električnih pražnjenja munja dogodio se taj prelaz iz žive u neživu tvar koja izgrađuje i današnje žive organizme. To se događalo u takozvanoj prajuhi i smatra se početkom života na našem Planetu.”, objašnjava Radonić dok nam pokazuje osvijetljenu simulaciju s krčkajućom plazmom koju je sam osmislio.

“No, moram priznati da to nije bila moja prvotna ideja. Moji su nacrti drugačije izgledali, ali se to nije dalo tehnički izvesti, tako da sam možda najmanje zadovoljan ovim eksponatom”, priznaje Radonić i okreće se prema ostakljenom zidu kojeg su nazvali zid evolucije. “Evo nakon prajuhe imamo i ova dva zida evolucije. Ovdje je prikazan razvoj života kroz vrijeme od prvih fosila Ediacara faune od prije 600 milijuna godina do pojave čovjeka na našem Planetu, ledenog doba nakon kojeg geologija prelazi u arheologiju”, govori.

Miocensko kopno kroz VR naočale, 3D reljefi, interaktivni ekrani..

Na južnim obroncima Papuka, nastavlja Radonić, postoje i vrijedni fosilni miocenski nalazi kojima dokazujemo postojanje nekadašnjeg Panonskog mora, ali i zanimljivih bića koji su živjeli na kopnu na području Papuka, pa su te teme produbljene i u VR sobama. “Pretočili smo to znanje kroz doživljaj virtualne stvarnosti u dvjema nišama”, govori geolog i poziva nas u sobe iz koje se čuju zvukovi praživotinja. U prvoj sobi namještamo VR naočale i vidimo miocensko kopno, vegetaciju i praživotinje. Sve izgleda nevjerojatno realno, a druga soba prikazuje podvodni svijet Panonskog mora.

U jednom dijelu geološkog postava na okruglom stolu nalazi se i 3D reljef Papuka s projiciranom geološkom kartom, a ispod je poredano 18 vrsta stijena; od svjetlucavih metamorfnih stijena do najmlađih vrsta pijeska. I svi se uzorci mogu opipati. “Osim toga, vidite kada dotaknemo stijenu, možemo i upaliti taj pretinac u kojem se uzorak nalazi i na karti se projicira stijenski kompleks u kojem se nalazi, te pozicija geolokaliteta s kojeg je uzet uzorak stijene izložen na okruglom geološkom stolu. Tako da možemo vidjeti na kojem dijelu Papuka se nalazi. Ta karta pokazuje i iznimnu geološku raznolikost Papuka zbog koje smo postali dio UNESCO-ve mreže geoparkova”, objašnjava.

Geološki postav prate i veliki touch screen ekrani na kojima je opisano kruženje stijena u prirodi te nastanak magmatskih, metamorfnih te sedimentnih stijena. Na kraju svake prezentacije na ekranima osmišljena su interaktivne igre i kvizovi. “Također imamo i izdvojeni dio postava gdje su priče o potresima i vulkanima. Objašnjen je i čuveni Ring of Fire, nastao na rubovima najaktivnijih tektonskih ploča gdje nastaju najveći potresi i nalazi se najveći broj vulkana na svijetu. Ovdje imamo i projicirane potrese svijeta unazad 50 godina, pa efekte tih potresa, štete koje nastaju od tsunamija uzrokovanih potresima. Materijale smo dobili od Australskog geološkog instituta, a naravno da smo dio posebno posvetili potresima u Hrvatskoj, te nedavnom Petrinjskom potresu”, govori Radonić i ističe da su u tom dijelu surađivali s gospodinom Herakom iz Seizmološke službe geofizičkog odjela PMF-a.

Skokom na jednu točku inicirate potres

Hodajući geološkim postavom naletjeli smo na još jedan okrugli stol pored kojeg je na podu nalijepljena naljepnica na kojoj piše jump. “Hajde skočite malo jače”, potiče nas Radonić. Nakon snažnijeg skoka našeg Vjeke Skledara iz zvučnika se čula ogromna tutnjava i ženski snimljeni glas koji govori ‘Pokrenuli ste potres magnitude 6′, a istodobno se na okruglom stolu pojavljuje animirani filmić koji uz govorni dio sa zvučnika pokazuje kakav je osjet takvog potresa, te što se događa sa starijim , a što s novijim građevinama uslijed potresnih valova. “Jačina skoka određuje i jačinu potresa”, poslije nam objašnjava geolog. To iniciranje potresa je, kaže, prvi puta vidio u Dynamic Earth Science Centru u Edinburghu.

Vodi nas i do viseće kugle na kojoj je u tom trenutku projiciran planet Mars. “Evo, vidite imamo i Science of Sfera. To je jedan specifični prezentacijski element na kojeg smo jako ponosni i navodno ga nema na ovom dijelu Europe sve do Njemačke. Ovu sferu sam prvi put vidio u Natural History Muzeju u Londonu i potpuno me opčinila”, govori Radonić i uzima tablet da nam pokaže o čemu se radi. “Za sada još nije spremna u potpunosti, ali upotpunjujemo na našem računalu sve dostupne teme, pa već sada možete zapravo vidjeti mogućnosti prezentacije različitih tema koje se odnose na naš Planet, ali i druge planete Sunčevog sustava. Možemo prezentirati preko 640 dostupnih različitih tema, a imamo i licencu za nadopunjavanje novih podataka koji se ažuriraju jednom tjedno s novih satelitskih snimki Zemlje iz NASA-e.”, govori.

Mogu se, kaže, projicirati razne teme poput vegetacije na našem planetu, pa svjetlosno zagađenje, tektonske ploče, vulkane, zadnje potrese, čak i prezentacije o proizvodnji hrane. “I sve to je popraćeno i zvučno, postoje snimke na kojima spiker sve lijepo objašnjava, a imamo uz tu kuglu i ove malene tribine, tako da se mogu ovdje raditi i stručni skupovi, no za početak ćemo prezentirati za potrebe postava samo odabir bazičnih tema.”, govori i prisjeća se da je u Londonu naletio baš na jedno predavanje i da je klincima to bilo jako zanimljivo, pa je zato i odlučio da i Science of Sfera bude dio njihovog postava.

Napravili su i postav biologije i kulturno povijesne baštine

Nakon više od jednog sata što smo proveli u geološkom dijelu postava u prizemlju, Radonić nas vodi na prvi kat. Tamo nas dočekuje biolog Marko Doboš. Provodi nas kroz biološki svijet Papuka. “Na ovom katu imamo preparate, razne kukce, bilje, razne organizme koje možete vidjeti na Papuku. Dio eksponata su kiparske intervencije, kao i glava tiranosaura kojeg imamo dolje u geološkom dijelu, a ostalo je organski materijal”, objašnjava Doboš.

U postavu se mogu vidjeti i rjeđe i česte vrste, a Doboš govori kako je bitno vidjeti živi svijet s kojim se susrećemo svaki dan jer je bitno da se ljudi s njime povežu. “Važno je štititi i te vrste kako ne bi jednog dana postale zaštićene”, govori i vodi nas u mračnu prostoriju koja simulira spilju. Nažalost spilja nije još gotova, ali nam opisuje kako će izgledati kada se dovrše neki tehnički dijelovi. “Bit će vlažna i potpuno mračna, a ulazit će se s kacigom i baterijom, pa kada, primjerice, osvijetlite zid na kojem su šišmiši oni će odletjeti”, opisuje.

Prezentacija završava postavom kulturno povijesne baštine Papuka i tu nas dočekuje mlada arheologinja rodom iz Voćina, Valentina Volf. Surađivala je, kaže, s više arheologa na postavu. “Pokušali smo ovaj dio kulturno povijesne baštine predstaviti na zabavan način, pa smo sva razdoblja odlučili predstaviti kroz sirovine jer je još od prapovijesti Papuk zbog svog geografskog položaja i prirodnog bogatstva vrijedno područje, a još se od neolitika ovdje naseljavaju ljudi”, objašnjava Valentina.

Surađivali su s i profesorima s PMF-a, arheolozima i biolozima

Radonić govori da bi se centar trebao otvoriti kroz nekoliko tjedana, a unaprijed može predvidjeti scenarij koji ih čeka kada na razgled dođu djeca. “Imamo problem da će nam se klinci raspršiti, da ih nećemo moći odvojiti od VR naočala i da im nećemo uspjeti sve prezentirati. Evo, recimo imao sam neki dan ravnatelje škola na razgledavanju i njih su odvukle nekakve atrakcije, pa ih nisam uspio odvesti po nekakvom prvotno planiranom obilasku postava, ali to su neke slatke muke”, smije se geolog i dodaje da im je najveći izazov bio interpretacija znanja.

“Moram priznati da nije jednostavno interpretirati i pojednostavljivati stvari kao što je neka geološka tema i morate za to imati duha”, govori i dodaje da su na postavu surađivali s profesorima s PMF-a, geolozima, arheolozima i biolozima iz BIOM-a i Hyla-e. “Oni su nam tu puno pomogli s tih stručnih aspekata, a naš je zadatak bio da to najzgodnije prilagodimo i prezentiramo u skladu s percepcijom školske populacije, ali i odraslih koji nisu stručni u ovim područjima. Nije bilo lagano jer nisam htio trivijalizirati znanost. Dakle, sve je znanstveno utemeljeno, ali interpretirano na prilagodljiv način”, objašnjava geolog.

3D materijal i multimedijalni dio postava radili su u suradnji sa stručnjacima odličnog studija iz slovenije INVIDA u koprodukciji sa zagrebačkom tvrtkom Jaka produkcija. “Imali smo doslovno na stotine online sastanaka gdje smo određivali koje su to miocenske vrste biljaka i životinja, što je sve plivalo, kretalo se po dnu, živjelo pričvršćeno na dnu Panonskog mora, kako su izgledale karbonske močvare s divovskim preslicama i sigilarijama u vrijeme kada su vladali kukci našim Planetom. I moram priznati da su jako dobro razradili tu karbonsku pasifloru, kukce, praživotinje i kopno staro više od 16 milijuna godina, kao i panonsko podmorje koje seže otprije otprilike 14 i pol milijuna godina”, prisjeća se.

U izgradnju zgrade uloženo je 35 milijuna kuna

U izgradnju zgrade i cijeli postav, govori, uloženo je 35 milijuna kuna, a 85 posto sredstava osigurana su iz EU fondova, a 15 posto je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost “Ovdje imamo 30-kilovatnu solarnu elektranu, imamo toplinske pumpe, duboke bušotine za izmjenjivače topline, tako da je zgrada energetski učinkovita”, objašnjava Radonić i dodaje da se puno radilo na tom nevidljivom dijelu, a izgradnju i interijer je projektirala arhitektica Ivana Pancirov iz tvrtke APE iz Zagreba.

Možda jedini nedostatak, govori Radonić, jest činjenica da se Geo info centar ne nalazi na najfrekventnijim turističkim tokovima, primjerice, na putu za Jadran. No, govori da Papuk već tradicionalno pohode Mađari pa očekuju i veći broj posjetitelja iz tog dijela Europe. “Napravili smo prezentaciju u hrvatskoj školi u Pečuhu, a promotivne materijale izrađujemo na mađarskom jeziku kako bismo u budućnosti privukli veći broj posjetitelja iz Mađarske. Ne želimo još intenzivno krenuti s promocijom jer još nismo u potpunosti spremni za prihvat posjetitelja. No, jednom kada otvorimo vrata, vjerujem da će to biti pravi bum i da će reklama od uha do uha biti najbolja reklama”, govori.

Osim ovog centra, prije dvije i pol godine otvorili su i Kuću Panonskog mora u požeškom dijelu Parka prirode, točnije u mjestu Velika. “ Papuk je u jednom dijelu geološke prošlosti bio u potpunosti ispod vode, dok mjerljivo u desecima tisuća godina bio je i otok u Slavonskom arhipelagu. Sve je to zapisano u stijenama Papuka iz miocenskog vremena tako da smo i tu priču odlučili ispričati”, govori geolog i objašnjava da je Kuća Panonskog mora također prezentacijski centar, realiziran iz istog projekta kao i Geo info centar.

Otvoren je u vrijeme pandemije, tako da je i to utjecalo na posjećenost. “No, prošle godine napravili smo dobro prihvaćeni program u školskoj populaciji, rekreativni doživljaj u adrenalinskom parku u kombinaciji s edukativnih sadržaja o Panonskom moru. Također smo zbog sve većeg interesa za boravak u prirodi kupili 15 električnih i 15 brdskih bicikala kako bi potaknuli ljude na outdoor turizam” govori.

Naša primarna zadaća je zaštita prirode, ovo je nadogradnja’

Inače, Radonić u Parku prirode Papuk već dvadeset godina radi kao voditelj stručne službe koja objedinjuje znanja o geologiji, biologiji i kulturno-povijesnim vrijednostima, uključuje istraživanja i monitoring stanja vrijednih staništa i vrsta na prostoru Parka prirode. “Isto tako ovo područje ima specifičnu podzemnu faunu koja nije dovoljno istražena, ali evo ja imam do mirovine 14 godina, a Marko 24 i koliko bude prostora i novaca istraživat ćemo i slagat ćemo geološki mozaik kockicu po kockicu jer se još odgonetava cijeli taj prostor”, govori.

“Moja želja je da ponovno uspostavimo snažnu Stručnu službu i vratimo se pravim razlozima zbog čega smo osnovani kao javna ustanova, a to je očuvanje i zaštita prirode. S obzirom na to da smo polagano zaokružili priču turističke infrastrukture u parku, vrijeme je da u novom, desetogodišnjem planu upravljanja koji je u izradi, damo naglasak na istraživanjima, novim saznanjima o prostoru i praćenja stanja svih vrijednosti Parka prirode. Dakle, naša primarna zadaća je zaštita prirode, a ovo sve je nadogradnja papučkih priča za posjetitelje i razvoj turizma.”, govori Radonić koji je prije radio u kamenolomima kao geolog, pa voli reći da je prije narušavao prirodu, ali je zato zadnjih dvadeset godina štiti.