Godišnjica je Kennedyjevog rođenja, a mi rekonstruiramo njegov zadnji državnički susret - s Titom 1963.
Video prilog Silvane Menđušić o neobičnim okolnostima susreta
Bio je najmlađi predsjednik ikad izabran i prvi šef države katolik. Na inauguraciji je instruirao građane da ne pitaju što njihova zemlja može učiniti za njih nego što oni mogu učiniti za svoju zemlju, izazvao ih je da igraju aktivnu ulogu u društvu, pozvao ih da zamisle kako će jednog dana krajem šezdesetih čovjek zakoračiti na Mjesec (to se i obistinilo 1969.), a sam je imao je viziju Amerike kao globalne snage mira. U Bijeloj je kući proveo 1036 dana koje je njegova supruga Jackie Kennedy, brižno njegujući legendu, uspoređivala s Kamelotom, mitskim dvorcem kralja Artura.
Preživio je neslavnu invaziju u Zaljev svinja i Kubansku krizu 1962., poslao je vojne savjetnike u Vijetnam koji će biti prvi Amerikanci uključeni u borbe, Nijemce je, zgrožene podizanjem Berlinskog zida koji će desetljećima simbolizirati podijeljeni svijet, godine 1963. oduševio sa samo četiri riječi “Ich bin ein Berliner”. Vladao je u vrijeme Hladnog rata, ali i vremenu nade. U svibnju 1962. okupilo se 15.000 ljudi na proslavi njegovog rođendana u Madison Square Gardenu u New Yorku. A 15.000 vilica se spustilo kad je Marilyn Monroe – najpopularniji seks simbol tog vremena – zapjevala ‘Happy Birthday, Mr. President’.
‘Gdje ste bili kad je Kennedy ubijen’
A onda je prije 54 godine limuzina otvorenog krova skrenula za ugao, metak je ispaljen i povijest se promijenila. Kennedy neće biti zapamćen samo po tome kako je živio nego i kako je umro. Generacije Amerikanca rođenih prije 1963. znale su odgovoriti na pitanje ‘gdje ste bili kad je Kennedy ubijen’, ali i milijuni onih koji nisu građani SAD-a i rođeni su nakon 63., znaju koje je boje bio kostim prve dame Jackie Kennedy, a koje kaputić njegova sina Johna F. Kennedyja mlađeg koji mu je salutirao na posljednjem ispraćaju u Washingtonu.
Taj je događaj, ne samo opisan i analiziran u historiografiji i publicistici, nego je doživio brojne filmske i televizijske interpretacije, a još je uvijek fascinacija dokumentarista i povjesničara, pogonsko gorivo teoretičara zavjera i tema jedne od najvećih debata 20. stoljeća: zašto su zakazale tajne službe, tko je sve mogao biti umiješan. Popis je i onda i danas bio dug: od Castra i Sovjeta, teksaških desničara i mafijaških šefova, do Nixona i urotnika unutar administracije. Činjenice su osamljena stvar, reći će jedna povjesničar, no nemali broj Amerikanaca i dalje ne vjeruje u izvještaj Warrenove komisije.
Zadnji državnik koji se susreo s Kennedyjem
Ovih dana obilježava se 100 godina od njegovog rođenja, a mi smo zavirili u njegov arhiv – fascinantnu riznicu podataka i deklasificiranih dokumenata te otkrivamo zašto je JFK 24. listopada 1963. nazvao Josipa Broza Tita. Jugoslavenski šef države bio je zadnji državnik koji se susreo s Kennedyjem prije atentata, a audio zapisi veleposlanika Angiera Biddlea Dukea, šef državnog protokola Bijele kuće i State Departmenta (1961. – 196.) otkrivaju zanimljive detalje susreta JFK-a i Tita. Titov posjet u listopadu 1963. bio je prvi pravi službeni posjet jednog komunističkog lidera SAD-u i vrhunac Titove američke turneje.
Broz je u SAD-u je prije toga bio samo jednom, tijekom zasjedanja Ujedinjenih naroda. Zbog straha od demonstracija, američki je protokol jugoslavensko izaslanstvo, umjesto u Washingtonu, smjestilo u udaljenom Williamsburgu. “Imali smo izvjesnih briga zbog dolaska Tita i s predsjednikom sam se dosta savjetovao oko toga. Predsjednik je bio zabrinut zbog više stvari: znao je da ga je guverner Kalifornije Edmund G. Brown pozvao, no kako se susret bližio guverner je bio sve manje oduševljen idejom da bude domaćin komunističkom vođi.
Planirali smo svaki korak, čak smo imali rezervni plan – dođe li do većih prosvjeda organizirali smo da se nakon ručka u Bijeloj kući jugoslavensku delegaciju prebaci helikopterom do Williamsburga”, navodi Duke. “Nije bilo problema pa je Tito s neobilježenim automobilom bez zastavica nakon ručka odvezen do jugoslavenske ambasade. No problemi su nastupili u New Yorku gdje je Tito odsjeo u hotelu Waldorf Astoria”. Evo zašto je Kennedy 27. listopada 1963. nazvao Tita, zašto je tražio da tu večer u hotel dođe američki veleposlanik pri UN-u Aldai Stevenson.