Direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj: 'Plenković prvo raspiruje klimatsku krizu pa po Dubaiju priča kako zvone klimatski alarmi'

Problemi s otpadom, veliki požar plastičnog otpada u Osijeku, dva odrona u zagrebačkom odlagalištu Jakuševec, pri čemu je u drugom teško stradao radnik, ali i smjena resornog ministra Davora Filipovića, bile su najznačajnije teme iz resora zaštite okoliša u 2023. godini.

Damir Habijan je u prosincu preuzeo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja umjesto Filipovića kojeg je premijer Andrej Plenković smijenio nakon što se otkrilo da su preko Filipovićeva savjetnika Jurice Lovrinčevića povjerljive informacije curile u javnost, odnosno u Most, i otvorile novu aferu, Mrežu.

“Nadamo se da će izbor nove osobe dovesti do potrebnog iskoraka u odnosu na prošla dva ministra te da će se unaprijediti razina sudjelovanja javnosti u bitnim okolišnim temama”, poručio je predsjednik Zelene akcije Luka Tomac.

Dugogodišnje neadekvatno gospodarenje otpadom

Nekoliko havarija, poput požara u osječkoj tvrtki Drava International te dva odrona na odlagalištu Jakuševec, ponovno su ukazali na dugogodišnje neadekvatno gospodarenje otpadom i potrebu za hitnom primjenom mjera smanjenja nastanka, ponovne uporabe i recikliranja.

“Uz podršku neodgovornog ministarstva nastavlja se razvoj projekata izgradnje spalionica otpada, poput onih u Sisku i Kutini, čemu se protive brojni stručnjaci, građanske inicijative i udruge, a prestala ih je financirati i EU”, ističe Tomac.

U Ministarstvu ističu kako je donesen Plan gospodarenja otpadom do 2028. usmjeren na kružno gospodarstvo i ispunjenje ciljeva povećanja odvajanja i recikliranja na 65 posto te smanjenje odlaganja otpada na 10 posto do 2035.

Značajni pomaci u recikliranju

No, predsjednik Zelene akcije smatra da Plan nastavlja poticati izgradnju regionalnih centara za gospodarenje otpadom, čemu se protive brojne udruge i gradovi, tražeći više financiranja za lokalne sortirnice, kompostane i centre za ponovnu uporabu.

Ističe i da su uz najuspješnije sredine poput Preloga i otoka Krka, napravljeni značajni pomaci u recikliranju i u većim gradovima poput Koprivnice, Osijeka i Zagreba. I u Ministarstvu ističu da se tijekom 2023. nastavilo sa smanjenjem stope odlaganja komunalnog otpada sa 77 posto u 2016. na 56 posto u 2022. te povećanje stope odvojenog sakupljanja s 26 posto u 2016. na 46 posto u 2022.

Donesen je Pravilnik o ambalaži kojim će od 1. siječnja 2025. uvodi obvezna naplata vrlo laganih plastičnih vrećica.

Plenković o ‘nikad glasnijim’ alarmima

No, direktor ureda Greenpeace Hrvatska, Zoran Tomić, kaže da je Pravilnik usvojen sredinom studenog i to uz dvije godine kašnjenja i tek nakon opomene Europske komisije te je “vidljivo da Hrvatska ima velikih problema s prenošenjem Direktive o jednokratnoj plastici i općenito u rješavanju onečišćenja plastikom”.

Ono čega se fosilna industrija najviše bojala dogodilo se na COP-u 28 u Dubaiju – dogovoreni tekst sporazuma napokon nagovještava kraj fosilnog doba.

Tomić kaže kako je premijer Plenković u Dubaiju naglasio kako alarmi klimatskih promjena “zvone glasnije nego ikad”, međutim ta je izjava došla samo tjedan dana nakon što je Plenković svečano otvorio radove na izgradnji plinovoda Zlobin-Bosiljevo, “nove infrastrukture za fosilni plin koja će na dugi rok raspirivati klimatsku krizu unatoč alarmima koje premijer spominje”.

‘U prevelikoj mjeri se oslanjamo na fosilna goriva’

Smatra da nema odlučnosti ni potrebne odgovornosti za hitnu akciju za spas klime i ublažavanje posljedica klimatske krize. “U prevelikoj mjeri oslanjamo se na fosilna goriva, ulaže se u nova bušenja na kopnu i moru – dok se potonule platforme ne vade – a s ugljenom se računa još 10 godina što je neprihvatljivo.”

Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji kaže da COP, iako je nedostajalo suglasnosti o potpunom ukidanju proizvodnje energije iz ugljena, nafte i plina, signalizira početak kraja ere fosilnih goriva. Hrvatska, međutim, i dalje stoji pri planu da termoelektranu za ugljen ugasi tek 2033.

Hrvatska je, kaže, revidirala Nacionalni klimatski i energetski plan, ali je Europska komisija upozorila da napori nisu i neće biti dovoljni te da neke ciljeve, kao što su uklanjanje stakleničkih plinova, smanjenje potrošnje energije i postotak energije proizvedene iz obnovljivih izvora, nećemo ostvariti.

Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 16,7 posto

I Tomić smatra da se vidi “kroničan manjak ambicija”, ali kako je rok za konačni plan sredina 2024., još uvijek se stigne popraviti. U Ministarstvu, pak, kažu da su pokrenute intenzivne konzultacije na provedbi novih nacionalnih ambicioznih klimatskih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim sektorima.

Hrvatska je dobila cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 16,7 posto do 2030. u odnosu na 2005. za sektore izvan sustava trgovanja emisijama. Pokrenuti su i prvi pozivi za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u industriji te će se kroz Modernizacijski fond nastaviti intenzivna ulaganja u zelenu tranziciju industrije s iznosom od jedne milijarde eura do 2030.

U Ministarstvu ističu i povijesna ulaganja u moderniziranje i proširenje državne mreže za praćenje kvalitete zraka te pokretanje ulaganja u razvoj i modernizaciju državne meteorološke motriteljske mreže kao preduvjeta za spremnost na klimatske promjene.

UN-ov Sporazum o svjetskim morima

Iznimno važan UN-ov Sporazum o svjetskim morima donesen je u ožujku, a održava živim cilj zaštite 30 posto svjetskih mora do 2030., utirući put stvaranju zaštićenih morskih rezervata. Greenpeaceu je drago da je Hrvatska bila među prvim zemljama koje su podržale taj cilj.

U Ministarstvu ističu i povijesni iskorak u poznavanju hrvatskog Jadrana izradom karte morskih staništa za 51 posto površine, što će omogućiti sustavan pristup zaštiti 30 posto Jadrana, uključujući jednu trećinu pod strogom zaštitom.

U WWF-u Adriji najvažnijim događajem u zaštiti prirode u 2023. smatraju usuglašavanje oko Uredbe o obnovi prirode. U Hrvatskoj je u povećanje znanja i kapaciteta o bioraznolikosti uloženo 50 milijuna eura. Sredstvima EU-a javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode realizirale su 17 projekata posjetiteljske infrastrukture ukupne vrijednosti preko 60 milijuna eura.