Dosta spektakularan debakl Beroševa važnog projekta. Na besplatne sistematske odazvalo se tek deset posto ljudi
Ministarstvo zdravstva tu je brojku pokušalo prešutjeti
Na preventivne sistematske preglede tijekom pilot projekta u pet županija odazvalo se tek deset posto pozvanih, a od toga je 70 posto upućeno na daljnju obradu zbog utvrđenih rizičnih faktora ili znakova bolesti. Stoga će iduće godine krenuti nacionalni sistematski pregledi, a na njih će se pozivati stariji od 40 godina koji u zadnje dvije godine nisu bili na općem pregledu kod svog liječnika te kronični bolesnici koji se nisu pregledali u zadnjih šest mjeseci, piše Novi list.
Ministarstvo zdravstva poslalo je i priopćenje o predstavljanju rezultata dosadašnje provedbe preventivnih zdravstvenih pregleda, ali ne otkrivajući pritom koliki je odaziv bio.
“Kroz preventivne zdravstvene preglede ova Vlada i zdravstvena administracija pokazuje da misli na zdravlje građana te joj je primarni cilj unaprjeđenje zdravstvene slike nacije. Ujedno kroz preventivne zdravstvene preglede na nacionalnoj razini kontinuirano ćemo dobivati egzaktne podatke o zdravstvenoj slici naših građana, prije svega one skupine od 40 i više godina koja je i najviše izložena zdravstvenim rizicima i najugroženija zbog dugogodišnjih izostanaka sustavne kontrole vlastitog zdravlja”, kazao je ministar Vili Beroš.
Berošu je debakl samo ‘neveliki uzorak’
U priopćenju iz njegova Ministarstva mizeran odaziv na preglede tretirali su kroz formulaciju “neveliki uzorak”. “Pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda, koji je proveden ove godine u pet hrvatskih županija pokazao je, bez obzira na neveliki uzorak, da više od dvije trećine pregledanih građana imaju zdravstvene probleme – od povišenog krvnog tlaka, povećanih razina kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne debljine, štetnog utjecaja pušenja i alkohola na zdravstveno stanje, te da postoji potreba za njihovim daljnjim dijagnostičkim pregledima kod pojedinih specijalista, te liječenje”, piše u dopisu.
“Čimbenici rizika koji utječu na zdravlje naših građana u odnosu na stanovnike drugih zemalja puno su naglašeniji na našim prostorima, jer još uvijek veliki broj osoba u našoj zemlji puši, ima nezdrave prehrambene navike, pije veće količine alkoholnih pića i ima pretjeranu debljinu s jedne, te manjak tjelesnih aktivnosti s druge strane. Sve to povećava broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, povišenog šećera u krvi, kolesterola i drugih smetnji koji umanjuju kvalitetu života”, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na predstavljanju rezultata pilot projekta.
Dodao je da lošijoj slici u odnosu na druge zemlje doprinosi i izostanak redovitih kontrola zdravlja naših građana, posebno onih u izrazito rizičnoj životnoj dobi.