Guardian o opasnostima koje prijete Neretvi: 'Ne možemo dopustiti uništenje jedne od najljepših rijeka Europe'

Mogu li znanstvenici spasiti Neretvu od ekološke katastrofe?

Image: 474653482, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no
FOTO: Profimedia

Neretva je jedna od rijeka s najvećom bioraznolikošću u Europi. U njezinoj okolici žive medvjedi, vukovi, risovi i mnoge rijetke vrste.

Međutim, na Neretvi se planira izgradnja više od 50 brana što bi moglo trajno transformirati ekosustav, a o ovome piše i ugledni britanski medij Guardian. U dnu klanca, u blizini planinskog mjesta Ulog, u Bosni i Hercegovini, leže blistave tirkizne vode Ljute, Neretvine pritoke.

Neretva je jedna od najnetaknutijih europskih rijeka i područje oko nje ostavlja dojam netaknute divljine. Međutim, u divljini ima zaostalih nagaznih mina, a divlji psi lutaju stazama.

Planirana gradnja više do 50 brana

Iako hod po padinama prepunim minama nije tipičan pothvat za većinu ekologa, dvojica kolega učinili upravo to, a sve s jednom misijom – spasiti Neretvu. Ekolog Gabriel Singer, profesor na Institutu za ekologiju Sveučilišta u Innsbrucku i njegov kolega Kurt Pinter u lipnju su proučavali najsigurnije rute kako bi zaobišli mine.

Kažu kako je Neretva među najugroženijim rijekama u Europi. Na njoj se planira izgraditi više od 50 brana, a jedna od njih je već u izgradnji.

Brane će uništiti plovni put te floru i faunu šireg ekosustava, kažu znanstvenici. Navode kako brane radikalno mijenjaju hidromorfologiju plovnog puta mijenjajući brze tokove ustajalima.

Riba kao ‘sveti gral’ Neretve

Njihova fragmentacija rijeke može spriječiti migraciju riba i uzrokovati dramatične padove u kretanju sedimenta koji je vitalan za mrijest ribe. Singer i Pinter su dvojica od 70 znanstvenika iz 17 zemalja koji su se ovog ljeta pojavili u Ulogu na Neretvanskom tjednu znanosti.

Stručnjaci za šišmiše, sisavce, kukce i gljive gazili su rijekama i hrabro istraživali podvodne špilje kako bi ovdje zabilježili rijetke vrste, skupljajući uzorke eDNK-a, genetskog materijala koji organizmi ispuštaju u okoliš, kako bi ispitali njegovu biološku raznolikost.

Dvojac koji je uzeo uzorke u Ljutoj nadao se da će otkriti dokaze za ono što su im rekli lokalni ribiči – da je pritoka mrijestilište jadranske pastrve, ugrožene vrste. Pinter, slatkovodni ekolog s bečkog sveučilišta, za ribu kaže da je “sveti gral” Neretve.

Važna endemska vrsta

“Postoji samo nekoliko balkanskih rijeka u kojima možete pronaći ovu endemsku vrstu. Gotovo je izumrla”, rekao je.

Nekoliko kilometara uzvodno od Ljute nalazi se gradilište Ulog, gdje će biti izgrađena hidroelektrana snage 35 megavata, s branom visokom 53 metra. Pristupne ceste prolaze kroz planine, a dolina ispod je već ogoljena, kako bi se napravilo mjesta za akumulacijsko jezero.

“Budući da je hidroelektrana Ulog tako blizu, to bi sigurno utjecalo na mrijestilišta”, rekao je Pinter. Kaže da se jadranske pastrve mrijeste u šljunku i tamo pohranjuju jajašca.

Remećenje mrijesta pastrve

Međutim, kako brana zadržava sediment, vjerojatno ga neće biti dovoljno i to znači manje mrijestilišta. “Ako postoji manjak šljunka, to će utjecati na sposobnost pastrve da se razmnožava”, kaže Pinter.

Guardian je iz gornjeg toka Neretve također prikupio uzorke eDNK iz rijeke, a Pinter im je nakon analize uzoraka, koju je obavio Benjamin Barca iz NatureMetricsa, javio da su sva tri prikupljena uzorka “pozitivna” na jadransku pastrvu. Pinter se nada da će ovi nalazi utjecati na izgradnju nekih hidroelektrana.

“Želim pokazati građanima BiH da je ova vrsta njihovo blago. Hidroenergija je najstariji izvor obnovljive energije, ali ima jedan od najvećih utjecaja na ekosustave. Trebali bi znati što će izgubiti”, rekao je.

Naložili analizu

Singer navodi kako biološka raznolikost i klimatska kriza za znanstvenike znače da imaju odgovornost i izvan objavljivanja znanstvenih radova. “Izgubili smo 80% naših slatkovodnih ekosustava tijekom posljednjih četiri ili pet desetljeća. Ako gradite brane, gubite vodene vrste, ali i krajolik kojim se rijeka hrani, kopneni ekosustav i biodiverzitet šuma”, rekao je.

Barca, voditelj konzervacije u NatureMetricsu, koji je za Guardian analizirao uzorke eDNK-a iz Gornje Neretve, pronašao je tragove kuna bjelica, voluharica, divokoza, puhova, srna i žaba. Iako je veličina uzorka bila mala, rezultati su ukazivali na netaknutost rijeke.

Europski riječni krajolik pun je brana. Brane, ustave i gazovi u Europi su među glavnim uzrocima smanjenja slatkovodne bioraznolikosti te utječu na migraciju riba.

Novi poslovi i kapital u regiji

Hidroenergija je 2021. činila 37% proizvodnje električne energije u BiH. Na Balkanu, gdje su rijeke među najnetaknutijim u Europi, planira se izgradnja 3300 hidroelektrana.

Njihovi graditelji kažu kako one donose poslove i vrijedne prihode u ruralne regije. Ulog je nekoć imao 400 stanovnika, a danas ima samo 12.

Glasnogovornik EFT-a, tvrtke koja gradi branu Ulog, rekao je da je procjena utjecaja na okoliš definirala odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi se uklonio ili minimizirao utjecaj projekta na okoliš. Međutim, nije pružio pojedinosti o tome kako bi takve mjere funkcionirale.

Manjkavi podaci o okolišu

“Procjenom utjecaja na okoliš i stalnim redovitim praćenjem okoliša proteklih godina nije identificirana jadranska pastrva na području projekta Hidroelektrane Ulog”, rekao je. S druge strane, u izvješću odbora Bernske konvencije, međunarodnog sporazuma za zaštitu flore i faune iz 2022., stoji da su procjene za Ulog “zastarjele” te da manjak podataka čini mjere ublažavanja utjecaja na okoliš “neizvedivima”.

Ulog bi donio prihode jednoj od najnerazvijenijih općina u BiH te investiciju vrijednu 90 milijuna eura, rekao je glasnogovornik. Radomir Sladoje, gradonačelnik Kalinovika, lokalne općine, priznao je znanstvenicima okupljenim u Ulogu u lipnju da su vlasti odobrile branu, ali i rekao da je tom području potrebna kompenzacija koju je osigurala tvrtka za izgradnju brane. “Možda je to bilo pogrešno”, kazao je za Guardian u lipnju.

Borba koju vrijedi voditi

Dodaje kako su ga pridobili argumentom da bi turizam na području gornjeg toka Neretve mogao donijeti prihod ako se rijeka zaštiti. “Ako netko opet bude dirao gornji tok Neretve, pobunit ću se”, rekao je.

Međutim, Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha kaže da bi moglo biti prekasno. Ipak, unatoč tomu što je gradilište Uloga već aktivno, i dolina je bez drveća, očuvanje netaknutog gornjeg toka i njegovih pritoka i dalje je borba koju vrijedi voditi, kaže.

Lani su konzervatori dobili potporu odbora Bernske konvencije po pitanju izgradnje hidroelektrana na gornjem toku Neretve. Naime, članovi Bernske konvencije preporučili su vladi BiH obustavu Uloga i ukidanje izgradnje hidroelektrana na gornjem dijelu rijeke.

Na vidiku pravne bitke

U srpnju su otkazani ugovori za 15 malih hidroelektrana duž Neretvice, pritoke Neretve, što je bila velika pobjeda za stanovnike koji su predvodili prosvjede. Podaci prikupljeni na Tjednu znanosti bit će ključni za pravne bitke planirane u vezi Ljute, ali i drugih projekata tog tipa.

“Jednostavno ne možemo dopustiti uništenje jedne od najljepših i prirodno najbogatijih rijeka Europe”, rekao je Eichelmann za Guardian.