Kineski predsjednik došao je izazvati razdor u Europi. No, Macron i Von der Leyen spremili su mu zamku
Dolazak kineskog predsjednika u Pariz označava početak diplomatske ofenzive Pekinga
Kineski predsjednik Xi Jinping prije dva dana doputovao je u Pariz, što je njegovi prvi posjet Europi u posljednjih pet godina. Pariz je odabran kao početna točka Xijeve europske turneje zato što Kina i Francuska obilježavaju 60 godina međusobnih diplomatskih odnosa, ali i zbog toga što predsjednik Emmanuel Macron silno želi raspraviti neka goruća pitanja s kineskim kolegom.
Pariz već godinu dana moli kineskog predsjednika da svojim utjecajem pomogne zaustaviti rat u Ukrajini i “urazumi Rusiju”, kojoj on i dalje iskazuje potporu. Nakon boravka u Francuskoj, Xi će od srijede do petka obilaziti Srbiju i Mađarsku, dvije zemlje koje su ostale bliske Moskvi. Takav odabir europskih odredišta na prvi pogled djeluje pomalo ekscentrično, stoji u jučerašnjoj analizi Financial Timesa, ali ima savršenog smisla iz Xijeve perspektive.
Naime, iz strateških i ekonomskih razloga Kina žarko želi narušiti jedinstvo NATO-a i EU-a, a svaku od tri zemlje koje Xi posjećuje može se smatrati potencijalnom polugom za otvaranje pukotina na Zapadu. Jasno je zbog čega Kina tako doživljava Budimpeštu i Beograd koji su u dugotrajnom konfliktu s Bruxellesom i Washingtonom, ali tek osvrt na nedavne događaje razjašnjava zašto se na popisu našao i Pariz.
Europski lideri su spremni
Kineske stručnjake za vanjsku politiku fascinirao je govor francuskog predsjednika o potrebi da Europa postigne “stratešku autonomiju” od SAD-a. U govoru u Parizu prošlog mjeseca, Emmanuel Macron je rekao da Europa nikada ne smije biti “vazal Sjedinjenih Država” – što je izraz koji favorizira Kina. Vlada u Pekingu također je bila oduševljena kad je Macron lani nagovijestio da Europa nema interesa braniti Tajvan od potencijalne kineske invazije.
No, Politico ističe da bi se Xi mogao razočarati ako je primarni cilj njegovog dolaska u Pariz bio da podijeli Zapad. U glavnom gradu Francuske nije ga dočekao samo Macron, nego i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. To je važno u kontekstu činjenice da je uoči sastanka EU pokrenuo niz istraga o kineskim proizvodima te da prilično glasno komunicira kako se priprema nametnuti antisubvencijske carine na električna vozila iz Kine.
To je ozbiljan problem za Xija, budući da je Kina uložila milijarde u svoju industriju električnih vozila, o kojoj ovise milijuni radnih mjesta. EU je najvažniji kupac, uvozi oko 40 posto kineskih električnih vozila. To nije iznenađujuće s obzirom na to da su SAD i drugi, uključujući Tursku, već uveli dodatne carine na kineska električna vozila. Europa je jedno od rijetkih velikih tržišta koja im ostaju otvorena, a Peking je jako zainteresiran da tako i ostane.
Naoko uspješan prvi dan
Naravno, Macron i Von der Leyen su toga savršeno svjesni pa su pripremili taktiku za razgovore s Xijem, piše Politico. Von der Leyen je nastupila kao “loš policajac”, obećavajući da će braniti industriju i radnike EU-a od “poplave” uzrokovane kineskom hiperproizvodnjom električnih vozila.
Macron je bio “dobar policajac”, uvelike izbjegavajući osjetljivu temu električnih vozila, umjesto toga se koncentriravši na pozitivne poruke: Kina će, rekao je, podržati poziv Francuske na prekid ratova Rusije i Ukrajine te Izraela i Hamasa u “olimpijskom primirju” tijekom igara u Parizu.
Prvi dan Xijevog posjeta bio je uspješan za europski tim, barem na papiru: kineski predsjednik je doista pozvao na “svjetsko primirje” tijekom Olimpijskih igara. Navodno je također obećao da neće podržavati Rusiju u ratu protiv Ukrajine, u što doduše malo tko vjeruje s obzirom na Xijevo “bezgranično” prijateljstvo s Vladimirom Putinom. Prema Macronovim riječima, Xi je obećao da neće izvoziti nikakvo oružje i da će “strogo kontrolirati izvoz robe dvostruke namjene” u Rusiju.
Hoće li Xi ispuniti obećanja
Nakon svega, bez odgovora ostaje pitanje hoće li se Xi držati dogovora postignutih s europskim liderima. Politico smatra da neće, a kao argumente u prilog toj tezi navodi činjenicu da je Kina posljednjih mjeseci naglo povećala prodaju Rusiji baš onih dijelova koji se koriste u krstarećim projektilima i bespilotnim letjelicama.
Xi je i ranije davao obećanja da neće pomagati ratne napore Moskve, kao što je sam Macron istaknuo tijekom svoje izjave za medije s kineskim čelnikom: “To je ono što ste mi vrlo jasno rekli, gospodine predsjedniče, prije nešto više od godinu dana”, podsjetio je Macron, pristojno prešutjevši da je Kinez to obećanje prekršio.
Drugo veliko pitanje koje se nameće nakon sastanka između francuskog predsjednika, šefice EK-a i Xija jest: hoće li EU popustiti u istrazi o električnim vozilima? Moguće je da hoće, ali ne na način koji će se svidjeti Kinezima. Nakon sastanka s Xijem, Von der Leyen je rekla da će se EU “blisko koordinirati sa zemljama G7 i gospodarstvima u nastajanju” kako bi se uhvatio u koštac s “kineskim tržišnim distorzijama”. Lako je moguće da je to bio nagovještaj kako bi EU mogao odustati od vlastitih mjera, poput antisubvencijskih carina, i umjesto toga tražiti zajednički pristup sa saveznicima, od kojih su mnogi već poduzeli kaznene korake.
Što Orban može učiniti?
Xijeva odluka da iz Pariza otputuje i u Mađarsku ne bi trebala previše zabrinjavati EU, usprkos jasnoj namjeri kineskog predsjednika da time pokuša podijeliti Europu. Na kraju krajeva, što bi Viktor Orban mogao učiniti da naruši jedinstvo EU-a, a da već nije pokušao? Srećom, Mađarska ne može blokirati protusubvencijske pristojbe na kineska električna vozila budući da EU ima isključivu ovlast nad trgovinom. Xi bi trebao okupiti kvalificiranu većinu zemalja EU-a kako bi imao ikakve šanse izbjeći tu mjeru.
Kao što je u svojoj velikoj analizi istaknuo Telegramov Mladen Pleše, Xi bi u Beogradu mogao stvoriti probleme oko pitanja neovisnosti Kosova i cjelovitosti BiH. Gotovo je izvjesno da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iskoristiti Xijev posjet da dobije još kineskog oružja i da ishodi nastavak potpore svojoj agresivnoj politici prema susjedima. No, iznimno je malo vjerojatno da će se NATO-om okružena Srbija usuditi izazvati veliki incident čak i ako može računati na kinesku potporu.
Poruke za Rusiju i globalni jug
Najveća korist koju bi Xi mogao ostvariti iz te etape putovanja jest slanje opasne geopolitičke poruke. Njegov posjet će se poklopiti s 25. godišnjicom NATO-ovog bombardiranja kineskog veleposlanstva u Beogradu koje se dogodilo tijekom kampanje za suzbijanje srpske agresije na Kosovo. To će omogućiti Kini da istakne argument, koji također podržava Rusija, da je NATO agresivna i opasna organizacija.
Xijeva poruka protiv NATO-a mogla bi dobro proći u Kini, gdje napad na veleposlanstvo u Beogradu još uvijek izaziva bijes. Rusiji i velikom dijelu globalnog juga također će se svidjeti antizapadnjačke poruke. Ali govoriti Europljanima da su vazali Amerike i da je NATO opasna organizacija nešto je što će najveći dio njih u najboljem slučaju smatrati uvredljivim, a možda i prijetećim. Većina od 30 europskih zemalja koje su se pridružile savezu znaju da je, s obzirom na to da Rusija vodi agresivni rat na njihovim granicama, NATO potrebniji nego ikada.