Koje bi posljedice za Europu mogao imati rat na Bliskom istoku? Ekonomisti upozoravaju na mogući crni scenarij

Rat Izraela i palestinskog Hamasa mogao bi još više zakočiti gospodarsku aktivnost u eurozoni i raspiriti inflaciju, upozorio je grčki guverner Yannis Stournaras u razgovoru za Financial Times. Sukob bi mogao izazvati poremećaje na tržištima energije i pokrenuti novi izbjeglički val, pojasnio je u razgovoru za FT grčki guverner i član upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB).

Eurozona je i dalje veliki neto uvoznik energije i sukob će “vjerojatno imati stagflacijski učinak, ako postane problem”, rekao je Stournaras. Stagflacija podrazumijeva stagnaciju gospodarstva i snažan rast cijena.

Kriza na Bliskom istoku promijenila je odnos snaga i zagovornici daljnjeg zaoštravanja monetarne politike sada su u manjini, citira londonski list Stournarasove riječi. ECB je na sjednici u rujnu ponovo podigao kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, ali je s obzirom na posustajanje gospodarske aktivnosti signalizirao da je ciklus podizanja troškova zaduživanja možda dosegnuo vrhunac.

Porasle i cijene nafte

“Na temelju aktualne procjene upravno vijeće smatra da su ECB-ove ključne kamatne stope dosegnule razinu, koje će, kroz dulje vremensko razdoblje, značajno pridonijeti pravodobnom povratku inflacije na ciljanu razinu”, napisali su u priopćenju sa sjednice.

U rujnu ECB je neznatno podigao procjenu inflacije u idućoj godini, na 3,2 posto, zbog očekivanog poskupljenja energije, a značajno je snizio procjenu gospodarskog rasta, na samo 1,0 posto, ukazujući na prigušenu domaću potražnju i pogoršanje stanja u međunarodnoj trgovini.

Sukob Izraela i Hamasa snažno je pak podigao cijene nafte u proteklim danima i barelom se jutros u Londonu trgovalo po 2,54 dolara višoj cijeni nego na sinoćnjem zatvaranju budući da trgovci strahuju od eskalacije i prelijevanja neprijateljstava na cijelu bliskoistočnu regiju.