Komora upozorava da skoro svaka druga medicinska sestra u Hrvatskoj pati od sindroma burnouta: 'To je štetno i za pacijente'

Dvije od tri medicinske sestre su često ili uvijek emocionalno i fizički iscrpljene te se osjećaju izmorene, skoro svaka druga se zbog posla osjeća “izgoreno”, dok je svaka treća frustrirana poslom, pokazalo je istraživanje o burnoutu Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS).

“Sindrom sagorijevanja negativno utječe na zdravlje medicinskih sestara. Prisutnost sagorijevanja nije samo štetna za pojedinu medicinsku sestru ili tehničara, već i za zdravstvenu ustanovu u kojoj radi, timski moral, cjelokupno radno okruženje i njihove pacijente”, rekao je predsjednik HKMS-a Mario Gazić.

Visoka razina stresa kojoj su izložene medicinske sestre povezana je s preopterećenošću poslom, velikom odgovornošću prema ljudskom životu i zdravlju, nezadovoljavajućim primanjima, problemima u organizaciji rada u zdravstvenim ustanovama te međuljudskim odnosima na radnom mjestu.

Postoje razlike u sagorijevanju

Upravo kao reakcija na dugoročnu izloženost višestrukom stresu na radnom mjestu kod medicinskih sestara javlja se sindrom sagorijevanja, koji uključuje rastući gubitak idealizma, energije, radne učinkovitosti i osjećaja smislenosti vlastitog rada.

Istraživanje “Sindrom sagorijevanja u hrvatskom sestrinstvu” HKMS je proveo među svojim članstvom krajem prošle godine, a u njemu je sudjelovalo 4590 medicinskih sestara i tehničara. Cilj je bio ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja te način na koji ga one doživljaju – kao uzrokovano poslom ili pacijentima ili ne.

Istraživanje je pokazalo kako postoje statistički značajne razlike u sagorijevanju kod razina obrazovanja, kao i kod vrsta zdravstvenih ustanova. Tako je sagorijevanje jače kod sestara opće njege i prvostupnica u odnosu na magistre sestrinstva te kod sestara i tehničara koji rade u bolnicama, nego kod onih koji rade u domovima zdravlja.

Organizirana psihološka pomoć

Također, istraživanje je pokazalo da sestre sagorijevanje povezuju s poslom i radnom sredinom, a ne toliko s njegom pacijenata i odnosom s pacijentima. Na skali od 0-100, hrvatske medicinske sestre imaju indeks sagorijevanja 57.

Gazić je naveo kako je ovo prvo u nizu istraživanja na ovu temu koje je Komora pokrenula, a plan je ponavljati ih svake dvije godine kako bi identificirali čimbenike koji doprinose sagorijevanju, ukazali na nužnost razvijanja strategija prevencije te u budućnosti predlagali politike i prakse koje će promicati zdravo radno okruženje u zdravstvenim ustanovama.

Također je dodao kako je HKMS organizirao psihološku pomoć za članice te da od sljedećeg tjedna otvara Savjetovalište za mentalno zdravlje medicinskih sestara koje će svim zainteresiranim sestrama i tehničarima pružati usluge savjetodavnih intervencija, psihoedukacije, procjenu potrebe za upućivanjem na daljnju obradu te promicanje mentalnog zdravlja medicinskih sestara u zajednici.