Nakon izlaska priče da će stradalnike potresa izbaciti iz hostela, ministarstvo im produžilo boravak

Ljudi smiju ostati do 30. studenog

23.12.2021., Hostel Arena, Zagreb - Gradsko drustvo
Crvenog kriza Zagreb organizira podjelu poklon bonova za korisnike Hostela Arena.   Photo: Marko Prpic/PIXSELL
FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izvijestilo je u nedjelju da je za sve sugrađane koji su nakon zagrebačkog potresa smještani u Hostel Arena produžen ostanak u tom objektu do 30. studenoga. Priopćenje Ministarstva uslijedilo je nakon što su mediji objavili da su korisnici Hostela koji su u potresu prije tri godine ostali bez svojih domova dobili obavijest da se moraju iseliti do ponedjeljka.

Ministarstvo ističe da je u postupku zbrinjavanja korisnika Hostela Arena koji ostvaruju pravo na obnovu od potresa a domovi im još nisu obnovljeni dok za one koji ne ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje kažu da nisu u njihovoj nadležnosti. “Uvažavajući okolnosti svakog pojedinog korisnika Hostela koji ne ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje produžen je ostanak svim korisnicima do 30. studenoga”, poručili su iz Ministarstva.

Objašnjavaju da pravo na privremeno stambeno zbrinjavanje u državne stanove imaju vlasnici, suvlasnici i njihovi srodnici te zaštićeni najmoprimci uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug i životni partner nije vlasnik drugog useljivog stana ili obiteljske kuće. “Pravo na smještaj u državne stanove dakle ostvaruju oni sugrađani koji čekaju obnovu svojih vlastitih nekretnina”, navelo je Ministarstvo.

Kažu da korisnici idu u državne stanove

Dodaju da su nažalost u Hostelu Arena zatečeni i sugrađani koji ne ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje po Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom jer nisu u vlasništvu ili suvlasništvu imali vlastitu nekretninu koja je oštećena potresom.

Od 146 korisnika koji trenutno boravi u Hostelu Arena za 46 ih je utvrđeno da ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje, 26 ih je u postupku ostvarivanja (dopuna dokumentacije) dok je za devet korisnika utvrđivanje prava u tijeku, kažu u Ministarstvu. “Korisnici se smještaju u državne stanove u kojima su oslobođeni plaćanja najma i režija a u stanovima će boraviti do završetka obnove njihovih vlastitih nekretnina”, ističu.

Za potrebe privremenog stambenog zbrinjavanja sugrađana koji ne mogu boraviti u oštećenim domovima, Državne nekretnine uredile su po podacima Ministarstva 125 državnih stanova od kojih se 102 nalaze na području Zagreba. Grad će osigurati smještaj ali samo za starije i korisnike prava socijalne skrbi.

Grad Zagreb pomaže dijelu stradalnika

Nakon što su mediji objavili da se za 67 od 146 stanara mora pobrinuti jedinica lokalne samouprave, oglasio se i Grad Zagreb, navodeći da će u suradnji s državnim Hrvatskim zavodom za socijalni rad osigurati smještaj građanima koji ne ostvaruju pravo na obnovu, a stariji su, bolesni i nemoćni ili su korisnici prava socijalne skrbi.

To kako se može zaključiti znači da će ostali korisnici bez prava na zbrinjavanje od 1. prosinca smještaj morati naći negdje drugdje. “Ministarstvo je donijelo odluku temeljem zaključka Vlade da se privremeno smješteni u Studentskom domu “Cvjetno naselje” premjeste u Hostel Arena te je utvrdilo popis osoba koje imaju pravo na stambeno zbrinjavanje”, rekla je Hini glasnogovornica Grada Zagreba Dinka Živalj.

Što radi Grad u kriznim situacijama?

Po njezinim riječima Hostel je dosad napustio 51 korisnik a odjavljuju se isključivo temeljem očitovanja Ministarstva koje utvrđuje status stanja njihovih nekretnina kao i prava na smještaj. Živalj objašnjava da je u kriznim situacijama uloga Grada da stavi na raspolaganje potencijalne nekretnine dok nalog za mobilizaciju daje Ravnateljstvo civilne zaštite koje, uz ostala državna tijela određuje tko ima pravo i do kada koristiti privremeni smještaj.

Podružnica Vladimir Nazor koja upravlja Hostelom Arena kao dio Zagrebačkog holdinga, ima obvezu pružiti kvalitetan smještaj i kompletno dogovorenu uslugu za vrijeme trajanja mobilizacije odnosno potrebe za kriznim smještajem, kaže Živalj. Što se tiče Grada Zagreba, kaže da je Grad 2020. na temelju socijalnih kriterija u gradske stanove smjestio 24 građana odnosno obitelji, a 2021. i 2022. još dodatnih 25.

“Građanima koji ne ostvaruju pravo na obnovu, a starije su životne dobi, bolesni i nemoćni ili su korisnici prava unutar sustava socijalne skrbi osigurat će se adekvatan smještaj sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u suradnji s državnim Hrvatskim zavodom za socijalni rad. To, kažu u Gradu podrazumijeva smještaj u dom za starije osobe, udomiteljsku obitelj ili drugi odgovarajući smještaj.