Norveška izašla iz recesije zahvaljujući izvozu nafte i plina. Visoke cijene i mali rast plaća i dalje su problem

Izvoz nafte i plina snažno se oporavio na kraju godine

A general overview of Equinor's LNG facility is pictured in Melkoeya, outside Hammerfest, on january 31, 2023. Norway is growing wealthier by the minute as the conflict in Ukraine boosts its gas revenues, but it is not a "war profiteer", its prime minister insists, saying aid to Kyiv is forthcoming. (Photo by Ole Berg-Rusten / NTB / AFP) / Norway OUT
FOTO: AFP

Norveško gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju 2023. godine i izašlo iz recesije zahvaljujući oporavku izvoza nafte i plina, pokazali su u srijedu podaci statističkog ureda.

Norveški BDP porastao je u razdoblju od listopada do prosinca za 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada se prema revidiranim podacima bio smanjio za 0,4 posto. Pad je zabilježen i u proljetnom tromjesečju, za 0,3 posto, po revidiranim podacima.

Norveška je tako u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca izašla iz recesije koja se definira kao pad aktivnosti dva tromjesečja zaredom. Kada se izuzmu naftni i plinski sektor i oprema, BDP je u razdoblju od listopada do prosinca porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 0,1 posto.

Oporavio se izvoz nafte i plina

Izvoz nafte i plina snažno se oporavio na kraju godine, uz tromjesečnu stopu rasta od 3,6 posto, nakon gotovo stagnacije u razdoblju od srpnja do rujna. Porasla je i potrošnja kućanstava, za 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je gotovo stagnirala.

Još su snažnije porasla bruto ulaganja kompanija, za 1,8 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su također gotovo stagnirala.

U cijeloj prošloj godini norveški BDP porastao je samo 0,5 posto, nakon 3-postotnog skoka u 2022., pokazuju podaci. Kada se izuzmu naftni i plinski sektor uvećan je za 0,7 posto, nakon 3,7-postotnog rasta u prethodnoj godini.

Potrošnja robe i usluga stagnirala

Domaća potrošnja robe i usluga gotovo je stagnirala, nakon 5,4 postotnog skoka u prethodnoj godini, a trend su pratila i bruto ulaganja u fiksni kapital.

“Ukupna slika pokazuje usporavanje rasta zbog slabe domaće potražnje koju su pritisnule podignute kamatne stope, visoke cijene i slabi rast realnih primanja kućanstava”, konstatira šef statističkog ureda Pal Sletten.