Nova analiza otkrila strašnu cijenu Putinovog ‘mlinca za meso’: dosad poginulo više od 50.000 ruskih vojnika
Tretiranje regruta poput potrošne robe postalo je ključno za Moskvu
Britanski BBC potvrdio je da je broj poginulih ruskih vojnika u Ukrajini prešao granicu od 50.000. U drugoj godini rata, dok je Moskva gurala svoju strategiju ‘mlinca za meso’, BBC je potvrdio da je broj mrtvih gotovo 25 posto veći nego godinu ranije. BBC je u svom istraživanju surađivao i s nezavisnom medijskom grupom Mediazonom, kao i volonterima koji broje smrtne slučajeve još od veljače 2022. godine.
Jedan od načina kojima su došli do podataka je brojanje novih grobova i imena na vojnim grobljima, a pročešljani su i podaci otvorenih izvora iz službenih izvješča, novina i društvenih medija. U drugoj godini rata poginulo je najmanje 27.300 vojnika, prema BBC-jevim podacima, što je odraz toga kako su teritorijalni dobici došli uz velik ljudski danak.
Rusija samo jednom priznala gubitke
Izraz “stroj za mljevenje” ili “mlinac za meso” korišten je kako bi se opisao način na koji Moskva nemilosrdno šalje svoje vojnike da jurišaju u valovima kako bi pokušali iscrpiti ukrajinske snage i izložiti njihove lokacije topništvu.
Brojka od 50.000 stradalih vojnika osam je puta veća od službenih podataka koje navodi Moskva. Rusija je pritom podatke o ubijenim vojnicima objavila samo jednom, u rujnu 2022. godine.
Stvaran broj stradalih bi mogao biti i veći
Stvaran broj stradalih ruskih vojnika je vjerojatno znatno veći. BBC navodi da u njihovoj analizi nisu uključeni ubijeni pripadnici milicije u okupiranom Donjecku i Lugansku, pa da bi broj poginulih, kada bi se oni pribrojali, bio znatno veći.
Kijev rijetko komentira koliko je njegovih vojnika poginulo na bojnom polju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u veljači da je ubijena 31.000 ukrajinskih vojnika, no procjene temeljene na obavještajnim podacima, poput one američke, sugeriraju da su brojke znatno veće.
Zatvorenici ključni za uspjeh ‘mlinca’
Kako bi mogla i dalje gurati svoju strategiju “mlinca za meso”, Rusija je bila primorana regrutirati zatvorenike. Prema analizi BBC-a, upravo su oni bili ključni za uspjeh “mlinca”. Moskva je dopustila pokojnom čelniku grupe Wagner, Jevgeniju Prigožinu, da novači po ruskim zatvorima, a zatvorenici su postali borci koji su se kao dio privatne vojske borili u ime ruske vlade.
Wagner je stekao i zastrašujuću reputaciju zbog svojih nemilosrdnih tatkika i brutalnih načina za održavanje discipline. Ako bi se vojnici opirali u izvođenju naredbi, mogli bi biti pogubljeni na licu mjesta.
Skupina je nastavila novačiti po ruskim zatvorima sve do veljače 2023. godine, kada se odnos s vlasti počeo pogoršavati. Od tada, vrbovanje po zatvorima direktno je preuzelo rusko ministarstvo obrane. Prigožin je nakon pokretanje pobune protiv vlasti poginuo u zrakoplovnoj nesreći.
Životni vijek na bojnom polju: dva do tri mjeseca
Prema podacima iz analize BBC-a, na prvoj crti bojišnice ubijeno je 9000 ruskih zatvorenika. Za više od 1000 njih potvrđeni su datumi početka vojnih ugovora i datumi kada su ubijeni, a u prosjeku, navodi BBC, zatvorenici bi na fronti preživljavali oko tri mjeseca. Oni koji su kasnije regrutirani, kada je novačenje preuzelo ministarstvo, preživljavali su u prosjeku dva mjeseca.
Ministarstvo je osnovalo vojne postrojbe poznate kao vodovi Oluje, sastavljene gotovo isključivo od osuđenika. Poput Wagnerovih zarobljeničkih jedinica, ovi se odredi navodno često tretiraju kao potrošna roba bačena u bitku, no oni su nedavno bili ključni za u višemjesečnoj bitci za zauzimanje Avdiivke.
Rusija je osvojila grad prije osam tjedana, što je bila najveća strateška i simbolična pobjeda na bojnom polju za predsjednika Vladimira Putina još od zauzimanja Bahmuta.