Od ponoći je na snazi izborna šutnja. Što to znači i ima li uopće sankcija za one koji ju prekrše?

Kršenje izborne šutnje obično prijavljuju građani ili protukandidati i stranke koje predstavljaju

r 11.09.2016., Zagreb - Biracki odbor na glasackom mjestu 45 u Osnovnoj skoli Otok otvara glasacke kutije te prebrojava glasove biraca koji su izasli na izvanredne parlamentarne izbore. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

U ponedjeljak u ponoć završava predizborna kampanja. Do zatvaranja biračkih mjesta u srijedu na snazi će biti izborna šutnja.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je tu informaciju na svojim stranicama. “Izborna šutnja je period tijekom kojeg je zabranjeno javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela”, navode u objavi u DIP-u.

Iako je predizborna šutnja vrijeme u kojem nema promidžbe stranaka i kandidata s izbornih lista, ona često bude prekršena slanjem anonimnih SMS-ova, mailova i drugih poruka, a nerijetko se na vjetrobranskim staklima automobila ili u poštanskim sandučićima pronađu promidžbeni leci.

Nema sankcija na parlamentarnim izborima

Kršenje izborne šutnje obično prijavljuju građani ili protukandidati i stranke koje predstavljaju. Teško je reći ima li izborna šutnja smisla, s obzirom da se veliki broj kampanja vodi digitalno i na društvenim mrežama pa je nemoguće uhvatiti one koji su je prekršili.

Kad se prijavi kršenje izborne šutnje na parlamentarnim izborima – sve ostaje na upozorenjima jer nema propisanih sankcija. “Za europske izbore i lokalne izbore propisane su sankcije, a za ove ne. Ostaje na savjesti svih da se pridržavaju zakona, iako nema sankcija”, rekao je član Državnog izbornog povjerenstva Slaven Hojski za N1.

Kazne za kršenje izborne šutnje na europskim i lokalnim izborima su visoke i još uvijek iskazane u kunama na stranici DIP-a – za fizičke osobe cca 400 eura (od 3000 kuna), za kandidate od 1330 do 4000 eura (od 10.000 do 30.000 kuna), za pravne osobe,političke stranke – 13.270 do 66.360 eura (od 100.000 do 500.000 kuna), a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 1330 do 4000 eura (od 10.000 do 30.000 kuna). Presude donose prekršajni sudovi.

I mediji imaju odgovornost u poštivanju izborne šutnje

Medije i medijske nakladnike DIP podsjeća da i oni imaju svoj dio odgovornosti u poštivanju izborne šutnje. Poziva ih da ne prenose eventualne konferencije za medije, javne događaje ili obraćanje javnosti izbornih sudionika odnosno ostalih neposrednih ili posrednih sudionika promidžbe, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana uz izbornu promidžbu ili o bilo kojoj drugoj temi.

Utorak je prvi od dva izborna dana u inozemstvu, odnosno u 11. izbornoj jedinici u kojoj se biraju tri od 151 saborskog zastupnika, a u Hrvatskoj i dan za završne priprema za izbornu srijedu. Biračkim odborima dostavit će se izborni materijal, navečer će se urediti biračka mjesta kako bi spremna dočekala srijedu ujutro i prve birače.

Budući da se velik broj biračkih mjesta nalazi u školama, resorno ministarstvo pozvalo je osnovne i srednje škole da nastavu u utorak završe do 18:30 sati, kako bi birački odbori školske prostorije pripremili za glasovanje.