Pod okriljem primirja u Gazi izveli najneobičniju misiju od početka rata i upumpali 50 milijuna dolara u razorenu ekonomiju
Financial Times donosi insajderske informacije o operaciji izvlačenja 50 milijuna dolara
Prošlog utorka konvoj vozila krenuo je kroz sjever Gaze, pod okriljem kratkotrajnog primirja između Hamasa i Izraela, na jednu od najneobičnijih misija otkako je započeo sukob na Bliskom istoku: povrat 180 milijuna šekela u gotovini. Zaliha novčanica teška gotovo tonu i vrijedna 50 milijuna dolara, nalazila se u dvije podružnice Banke Palestine koje su smještene u devastiranim područjima opkoljene enklave.
Zabrinuti zbog sve većeg nedostatka gotovine na jugu Gaze, kamo je pobjeglo 2,3 milijuna Palestinaca i gdje se nalazi većina korisnika humanitarne pomoći, dužnosnici banke vidjeli su primirje kao priliku da vrate novac sa sjevera i pomognu u sprječavanju kolapsa tamošnje ekonomije.
Nadrealan i neobičan konvoj
Financial Times donosi insajderske informacije o operaciji povrata novca, nazvane “ConOps-Gaza”, koja je zahtijevala detaljno planiranje. Sam plan uključivao je dobivanje podrške UN-a i odobrenja Izraela te stvaranje sigurnosnog sistema koji je toliko razrađen da je jedna osoba uključena u akciju zamolila novinara spomenutog lista da izostavi detalje.
“Bio je to svakako neobičan konvoj. Nadrealan, ali neophodan”, kazala je osoba uključena u logistiku zahvaljujući kojoj je prevezeno 900 tisuća novčanica sa sjevera na jug.
Svoju misiju završili su uspješno, a novčanice sada cirkuliraju južnom Gazom, gdje je se svakodnevno poduzimaju slični napori kako bi se održao protok novca unatoč intenzivnom izraelskom bombardiranju.
Tajno premještanje gotovine
Dok je Gaza posljednja dva mjeseca bila zasuta projektilima, osoblje banke privatnim automobilima se odvezlo do zatvorenih poslovnica, uzelo gotovinu iz trezora i napunilo bankomate kako bi osigurali da rade, iako su često znali biti van funkcije.
“To smo napravili s bankomatima i poslovnicama koje se nalaze u relativno sigurnim područjima”, kazao je dužnosnik Banke Palestine, ističući da je na jugu i u središtu zemlje radilo samo šest bankomata.
Osoblje je ponekad tajno premjestilo gotovinu između poslovnica i bankomata, tvrdi izvor Financial Timesa dobro upućen u akciju. Obična sigurnosna vozila koja je banka inače koristila za prijenos novčanica više nisu opcija u sjevernoj Gazi.
Ekstremno siromašna populacija
Palestinske banke raznim mjerama pokušavaju ublažiti golemu krizu ekonomije koja ovisi o novcu, gdje se opkoljeno stanovništvo suočava s rastom cijena, nestašicom hrane i kontinuiranom opasnošću od bombardiranja.
Ekonomija Gaze bila je jedinstvena i prije sukoba: prema podacima UN-a, 81 posto populacije smatralo se siromašnom i oslanjalo se na međunarodnu pomoć.
Onima koji su primali pomoć izvan Gaze novac se uplaćivao na njihove bankovne račune – poput državnih službenika i obitelji koje primaju novčanu pomoć zbog smrti bliskih članova ili ozljeda u ratovima s Izraelom – te su se oslanjali na mreže bankomata.
Vlasti prepolovile plaće
Isplate Palestinske samouprave također su bile nejednake. Zbog sukoba su bili prisiljeni prepoloviti plaće državnim službenicima. “Posudio sam novac gotovo od svih koje sam znao od početka rata”, kazao je Ilyad Khaled, državni službenik koji je s 10 članova svoje obitelji preseljen sa sjevera na jug Gaze, u grad Khan Younis.
Khaled je otac troje djece koji sada mora paziti na svoje roditelje, sestru i njenu djecu. “Nije li dovoljno što smo izgubili kuće i sve što smo imali? Moram preživjeti s polovicom plaće i brinuti se i o drugim ljudima. Jedva preživljavamo, ljudi će umrijeti od gladi”, kazao je.
Nedostaje gotovine, plaćanje elektroničkim putem nije toliko rašireno, a inflacija neumoljivo raste. Osnovne potrepštine poput mlijeka u prahu, brašna, soli i kvasca izuzetno su rijetke i cijene su im porasle. Nema ni svježeg mlijeka, cijena jaja se utrostručila, brašna udeseterostručila, a paket topljenog sira poskupio je s 3 na 10 šekela prije nego je u potpunosti nestao s tržišta.
‘Kakav je ovo život?’
Tijekom primirja, neke poslovnice banke na sjeveru Gaze otvorile su se kako bi ponudile “hitne usluge”. Palestinska monetarna uprava izdala je upute za nuđenje zajmova radnicima na području gdje se kasnilo s isplatama plaća ili su one umanjene.
Također je tražila banke da tvrtkama daju hitna sredstva i reprogramiraju dugove, a banke su, između ostalog, uvele mjere poput produljenja valjanosti bankovnih kartica koje su pred istekom. No, dostupnost gotovine ovisi o struji i internetu jer bankomati ne rade tijekom nestanka struje. Saher Khali, 52-godišnja majka sedmero djece koja je izmještena sa sjevera Gaze na jug, kazala je da ne prima ništa od vlasti otkako je počeo rat.
“Za nas nema sredstava. Živimo od onoga što nam ljudi daju. Hladno nam je, nikad ne jedemo dovoljno, stalno padaju granate. Kakav je ovo život?”, zapitala se. Mnogi kažu da i ako prežive rat, da je pred njima sumorna i teška budućnost.
Na rubu egzistencije
Abu Udai Abu Sultan, zaposlenik koji prima plaću i otac petero djece koji je raseljen u Deir al Balah, kaže da je njegov obiteljski dom uništen. “Vrijedio je 200 tisuća dolara, a sada je uništen”, kazao je. Podignuo je kredit koji ne mora početi plaćati sve dok ne završi rat, no i dalje je zabrinut.
“Ako preživimo rat, morat ću ga otplatiti, ali moja plaća neće biti dovoljna da to i učinim. Morat ćemo spavati na ulici”, kazao je. Mazen al-Sheikh, zaposlenica u privatnom sektoru, koja također prima polovicu plaće, smatra da palestinske vlasti ne bi trebale nuditi kredite ljudima, već pomagati putem donacija.
“Najmanje što su mogli učiniti je to da nam daju hranu. Proživljavamo ratnu katastrofu i nalazimo se na rubu gladi”, kazala je. Tvrdi i da je posudila novac i da ne zna kako će ga vratiti. “Polovica moje plaće nije dovoljna niti za osnovne potrepštine. Ako Bog da svi ćemo umrijeti, što bi bilo milosrdnije od ovog života”, zaključila je.