Robna razmjena s najvažnijim partnerima nam je u ozbiljnoj krizi, jedino izvoz u Rusiju cvjeta. Doznali smo što im to prodajemo
Lani je, unatoč sankcijama, hrvatski izvoz u Rusiju skočio za gotovo 24 posto
Pad vrijednosti hrvatskog izvoza i uvoza od šest posto u prošloj godini uglavnom se dogodio u energetskom sektoru. Nafta i ulja, električna energija i prirodni plin, odnosno smanjenje njihovih cijena na svjetskim tržištima, ali i prestanak histerične nabave tih roba koji je vladao u 2022. godini, razlog su velikog pada u robnoj razmjeni Hrvatske i nekih njezinih najvažnijih trgovinskih partnera, poput Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Izuzetak je Italija, prvi hrvatski trgovinski partner, gdje je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost hrvatskog izvoza smanjena za šest posto, odnosno za oko 160 milijuna eura. Taj se pad najvećim dijelom dogodio zbog toga što je pala vrijednost izvoza žitarica, odnosno kukuruza i pšenice, dok manji dio od oko 15 milijuna eura otpada na prirodni plin. Uvoz iz Italije rastao je za 1,4 posto.
Izvoz u Mađarsku drastično pao
Vrijednost izvoza u Mađarsku pala je čak 44 posto, a prema odgovorima koje smo dobili od DZS-a, to se najvećim dijelom dogodilo zbog smanjenja izvoza prirodnog plina. O kolikom se smanjenju radi najbolje govori činjenica da je vrijednost izvezenog plina u Mađarsku u razdoblju od siječnja do studenoga 2022. godine bila 1,17 milijardi eura, a da je u istom razdoblju prošle godine pala na tek 415 milijuna eura. Uz to, na trećinu je pala vrijednost izvoza nafte i ulja te je vrijednost električne energije koja je izvezena u tu državu pala s 305 milijuna eura na 140 milijuna eura.
Pad uvoza iz Mađarske bio je 17,7 posto, a najvećim ga je dijelom uzrokovalo to što je vrijednost uvezene električne energije iz te države pala s 881 milijuna eura na tek 174 milijuna eura. Zbog pada vrijednosti električne energije koje su međusobno prodavale i kupovale tvrtke iz Hrvatske i susjednih zemalja, pala je robna razmjena s Bosnom i Hercegovinom, kao i sa Srbijom.
Tako je u BiH izvoz pao za 8,5 posto, a uvoz za 9,2 posto. Izvoz u Srbiju pao je za 7,2 posto, a uvoz iz te države za čak 26,5 posto.
Rusiji mahnito izvozimo grudnjake
Stabilizacija na energetskom tržištu, na kojem je krizu stvorio napad Rusije na Ukrajinu, smanjila je vrijednost robne razmjene Hrvatske i ostatka svijeta, pa tako i tržišta cijele EU. Kad je u pitanju Rusija, lani je hrvatski izvoz u tu zemlju procvjetao, odnosno vrijednost mu je porasla za čak 23,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Vrijednost izvoza u Rusiju u 11 lanjskih mjeseci, bez uključenog prosinca, bila je veća nego u cijeloj 2021. godini u kojoj se s Rusijom poslovalo uz neka ograničenja, ali bez današnjih oštrih sankcija.
Te su sankcije dovele do toga da je vrijednost uvoza iz Rusije pala na tek 12 posto prošlogodišnjeg uvoza. Koje su to robe povećale vrijednost izvoza u Rusiju? Odgovore na pitanje zatražili smo od DZS-a, prema čijim je podacima porastao izvoz lijekova, ženskog rublja, ženskih čarapa i kupaćih kostima.
Tako je vrijednost izvoza lijekova porasla za gotovo 30 posto i čini više od polovice izvoza u Rusiju, koji je u 11 mjeseci bio vrijedan 209 milijuna eura. S druge strane, izvoz kupaćih kostima, grudnjaka i čarapa s gaćicama čini nešto manje od desetine ukupnog izvoza u Rusiju, ali se utrostručio u godinu dana. Primjerice, vrijednost izvezenih grudnjaka porasla je s manje od 400 tisuća eura na 7,35 milijuna eura, što je gotovo 18 puta.