Sindikat upozorava na pogubnu situaciju: evo zašto mladima rad u znanosti neće biti privlačan ni uz povećanje plaća

Iz Ministarstva poručuju kako Sindikat samo skreće pozornost "s činjenice da neto plaće zaposlenima u sustavu rastu najviše do sada"

19.12.2023., Zagreb - Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ispred Filozofskog fakulteta organizirao je prosvjedni skup pod nazivom "Dosta filozofiranja o placama". Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Novousvojena Uredba o koeficijentima, prema kojoj će se od ožujka obračunavati plaće u državnim i javnim službama, pridonijela je nesrazmjeru u plaćama u znanosti i visokom obrazovanju, upozorio je danas Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Upozorio je i, među ostalim, na zaostajanje plaća u znanosti i visokom obrazovanju u odnosu na druge sustave, kao i na gubitak motivacijskih karijernih perspektiva ljudi u znanosti.

Posebno je apostrofirao mlade, koji se zapošljavaju na radnim mjestima asistenata. Nesporno je, kazao je, da je Vlada njihove koeficijente podigla i više od sindikalnih zahtjeva te da će im plaće rasti, no upozorio je kako istovjetna radna mjesta u drugim sustavima, primjerice u zdravstvu ili socijalnoj skrbi, prema Uredbi ipak nose više koeficijente. Takve usporedbe iz Ministarstva znanosti nazivaju paušalnima i ocjenjuju kako im je cilj “skretanje pozornosti s činjenice da neto plaće zaposlenima u sustavu rastu najviše do sada”.

Bez posebnog asistentskog koeficijenta

“Rasponi od početnog radnog mjesta asistenta do završnog radnog mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ovom su Uredbom bitno smanjeni. Odnos između početne i završne plaće dosad je bio 1 naprama 2,8, sada će biti 1 naprama 2,54. Time se gube motivacijske karijerne perspektive ljudi”, istaknuo je Kroflin. Te su perspektive bitne, dodao je, jer je mladim ljudima na početku karijere u znanosti važno znati kakve će ih plaće čekati za pet, deset ili dvadeset godina.

Naglasio je kompleksnu poziciju mladih u sustavu – asistenata – na što je Sindikat i posljednjih mjeseci stavljao poseban akcent. Njihovu poziciju htjeli su, pojasnio je, dodatno istaknuti uvođenjem drugog stupnja asistentskog radnog mjesta, tzv. asistenta 2, koji bi nakon dvije godine rada dobio nešto viši koeficijent.

“Asistenti moraju na svom radnom mjestu ostati pet ili šest godina na istoj, identičnoj plaći. Ovime smo htjeli podići razinu interesa za poziciju asistenta, kako bi se mladim ljudima u sustavu nakon dvije godine osigurao rast plaće. Vlada na to nije pristala”, kazao je Kroflin.

Pogubna situacija za cijelo društvo

Upozorio je i na zaostajanje plaća u odnosu na druge sustave. Posebno su bizarne situacije u kojima će asistenti na fakultetima imati manji koeficijent (2,01) od asistenata na, primjerice, Policijskoj akademiji (2,3). Asistenti na svojim početnim radnim mjestima u znanosti imaju manje koeficijente i od, primjerice, početnih radnih mjesta u sustavu zdravstva, upozorio je Kroflin, gdje primjerice magistri medicinske biokemije imaju koeficijent 2,55.

“To su situacije koje će dio naših članova jako razljutiti. Naše asistente nesumnjivo čeka neto povećanje plaća od oko 14 posto, ali imamo problem s njihovim koeficijentom jer ljudi neće ostajati na fakultetima kao asistenti, nego će prije birati sustav zdravstva ili privatne tvrtke”, istaknuo je i dodao da će doći do situacije u kojoj će biti sve teže popunjavati fakultete adekvatnim kadrom. To će se, upozorio je, reflektirati na cijelo društvo.

‘Prijedlog Sindikata suprotan Uredbi’

Iz Ministarstva znanosti za Telegram kažu kako prijedlog Sindikata o uvođenju radnog mjesta asistent 2 – asistent nakon dvije godine rada – nije prihvaćen jer bi to u praksi podrazumijevalo uvođenje novog radnog mjesta koje nije propisano Zakonom o visokom obrazovanju. Dodaju i kako je cilj nove Uredbe bio smanjenje ukupnog broja radnih mjesta, a ovaj je prijedlog sindikata – ističu iz Ministarstva – išao u suprotnom smjeru.

Na naš upit o usporedbi koeficijenata iz sustava znanosti s koeficijentima drugih sustava državnih i javnih službi, iz Ministarstva kažu kako takvo “paušalno uspoređivanje ima za cilj samo skretanje pozornosti s činjenice da neto plaće zaposlenima u sustavu rastu najviše do sada”. Podcrtavaju kako, primjerice, izvanrednim profesorima plaća prosječno raste za 500 eura u odnosu na travanj 2023., a asistentima prosječno 288 eura neto u odnosu na travanj 2023.

Istaknimo pritom kako je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u proteklih šest mjeseci poseban naglasak stavljao na probleme asistenata u znanosti i visokom obrazovanju. Prikupljajući njihova iskustva i prije donošenja nove Uredbe o koeficijentima, zabilježili su kako asistenti nisu sigurni da u sustavu postoji budućnost za njih. Dapače, u svojim su ispovijestima isticali kako se šest godina obvezuju na istu plaću dok njihovi vršnjaci zaposleni u privatnom sektoru istovremeno vlastitim trudom i radom brže dolaze do povišica.