Suci oduševljeni odazivom bijelom štrajku, Malenica jednako ushićeno tvrdi da je manje-više propao

Trećeg dana tzv. bijelog štrajka na hrvatskim sudovima odaziv sudaca je veći od 85 posto, prema podacima Udruge hrvatskih sudaca (UHS) iz koje poručuju da su odazivom na mjere upozorenja suci pokazali jedinstven stav oko rješenja svog statusa. Istovremeno Ministarstvo pravosuđa i uprave, pozivajući se na podatke iz eSpisa, navodi da je danas odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno njih 1099 od 2875 zakazanih.

Uz suce u mjerama upozorenja sudjeluje i Udruga hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika sa 474 člana koji tijekom tzv. bijelog štrajka također rade samo na hitnim slučajevima. Sudačka udruga ističe da je na nekim sudovima, poput Visokog kaznenog suda i sudova u Dubrovniku, odaziv stopostotan.

Odgođeno je sve što nije hitno

Sukladno najavi odgađaju se ročišta, otprema odluka i sudjelovanje na sjednicama županijskih sudova, a u mjerama suci sudjeluju neovisno o članstvu u UHS-u što, kako ističu u udruzi, ukazuje na jedinstvo i potrebu za hitnom izmjenom zakona.

UHS podsjeća da se mjerama upozorenja odgađaju sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta, do 2. veljače. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja, dodaju, svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme.

Kažu da im je inflacija anulirala povišice

„Mjerama upozorenja suci žele skrenuti pažnju na činjenicu da plaće sudaca nisu usklađivane s gospodarskim kretanjima već 25 godina, što je jasno iz podatka kako je od 2000. naovamo, prosječna plaća rasla 125 posto, dok je plaća sudaca stagnirala i gubila na vrijednosti”.

Pritom odbacuju tvrdnje ministarstva da su suci dobili već dvije povišice. „Godine 2019. je vraćeno 6 posto osnovice koja je bila oduzeta sucima u vrijeme krize nekoliko godina ranije, te su izjednačeni koeficijenti svih prvostupanjskih sudaca. Godine 2023., nakon prvog ciklusa mjera upozorenja, osnovica sudaca porasla je 13 posto za sve suce. Uzmemo li u obzir činjenicu da je, prema podacima DZS, inflacija u prethodne dvije godine bila gotovo 18 posto, jasno je kako je to povećanje osnovice – anulirano”.

Traže uvođenje indeksacije

Uvidom u usporedbe plaća sudaca s prosječnom plaćom u Hrvatskoj, kako navode, jasno je da je od 2000. kada je prosječna plaća općinskog suca bila 2,7 puta veća od prosječne plaće u državi, taj omjer danas pao na 1,77 „iz čega se može zaključiti kako je vrijednost plaće, odnosno standard prvostupanjskog suca smanjen za 34 posto”.

U UHS-u ponavljaju da suci, kao i u svibnju 2023., traže izradu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda.

Ministarstvo: Većina sudaca se nije odlučila za štrajk

Ministarstvo pravosuđa i uprave izvijestilo je kako je u srijedu odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno 1099 od 2875, što znači da se većina hrvatskih sudaca nije odlučila za štrajk ni treći dan zaredom, poručivši kako i dalje ostaje otvoreno za dijalog. Ministarstvo se pozvalo na podatke iz eSpisa, za koji kažu da je najrelevantniji izvor informacija za ocjenu rada sudova i sudaca prema Zakonu o sudovima i Sudskom poslovniku.

“Ako uzmemo u obzir da je u danima bez štrajka prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, današnji postotak još je i manji – 25 posto. Unatoč onome što tvrde iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS), iz ovih podataka je vidljivo kako se većina hrvatskih sudaca nije odlučila za štrajk ni treći dan zaredom”, priopćili su iz Ministarstva.

Slični trendovi kao prošlih dana

Dodali su kako su trendovi bili slični i jučer i prvog dana štrajka pa su pozdravili odluku sudaca koji su tako “pokazali odgovornost prema hrvatskim građanima i pravnom sustavu”. “Nemoguće je da su svih 1869 današnja neodgođena ročišta uistinu ocijenjena kao hitna, odnosno da ne podliježu pod uvjete štrajka koje su iz UHS-a komunicirali”, ocijenili su iz Ministarstva.

“Zbog niza netočnih informacija koje su plasirali predstavnici UHS-a u medije o podacima koje se unose u eSpise, potrebno je i dodatno pojasniti kako suci prvog i drugog stupnja moraju sve promjene u radu na ročištima i pripadajućem spisu upisivati prema Zakonu u ovaj sustav te su sva takva postupanja uvijek vidljiva”, pojasnili su iz Ministarstva.

Postoje i sudovi gdje nisu otkazana ročišta

Pri tome su naglasili kako u Hrvatskoj ima 1620 sudaca koji odlučuje u prvom i drugom stupnju naspram tek 368 sudskih savjetnika koji donose odluke. Nadalje, sudski savjetnici odgodili su samo 3,48 posto ročišta od početka štrajka, za što iz Ministarstva tvrde kako također pobija tvrdnje UHS-a o broju sudaca u štrajku. Ministarstvo je također iznijelo i “neke specifične situacije” koje dodatno ukazuju da je odaziv štrajku još i manji, odnosno da “većina sudaca diljem Hrvatske ipak nije pozitivno odgovorila na poziv na štrajk koji je uputio UHS”.

Tako su naveli da je većina sudaca Općinskog suda u Splitu svoja ročišta odgodila u periodu od 22. siječnja do 1. veljače zbog preseljenja Suda na novu lokaciju te spomenuli da suci drugog najvećeg Županijskog suda u Splitu ne sudjeluju u štrajku. Navodeći informacije iz eSpisa, Ministarstvo je također istaknulo kako nijedno ročište nije otkazano na Županijskom sudu u Dubrovniku i Slavonskom Brodu, na Upravnom sudu u Rijeci odgođena su samo četiri ročišta, dok jedno otkazano ročište imaju Županijski sudovi u Bjelovaru, Vukovaru, Osijeku, Zadru i Puli.

Ponavljaju da su suci dvaput odbili vlastiti zahtjev

Između ostalog, Ministarstvo je podsjetilo kako je UHS prošli tjedan odbio čak dvaput vlastiti zahtjev o uvođenju materijalnih prava, čime bi se neto primanja sudaca uvećala za gotovo 700 eura u prosjeku u manje od godinu dana.

“Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog, ali ističemo da se on ne može odvijati u atmosferi ultimatuma i prijetnji poput one o bojkotu rada u izbornim povjerenstvima koju je osudio i predsjednik Vrhovnog suda”, naveli su.

Prijedlog Ministarstva koji je u skladu sa zahtjevom udruge i dalje postoji, razgovori se mogu nastaviti, ali, dodali su, za sve ostale dogovore izuzev uvođenja materijalnih prava, potrebno je prvo urediti sustav plaća državnih službenika i namještenika, kako je s Udrugom komunicirano nakon štrajka službenika.