Švedska gotovo eliminirala jednu vrstu raka, a nama je smrtnost druga najveća u EU. Ali bez brige, Beroš piše akcijski plan

Javno savjetovanje o Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, donesenog 2020., završilo je u travnju, no dugo očekivani dokument još nije usvojen iako bi trebao doprinijeti da Hrvatska smanji porazno visoku stopu smrtnosti od raka, drugu u EU.

Akcijski plan upućen je u javno savjetovanje više od dvije godine nakon donošenja Nacionalnog strateškog okvira, a predviđa niz aktivnosti tijekom prve tri godine provedbe, odnosno do 2025. godine.

U Hrvatskoj od raka svakoga dana umire 30 osoba

Nezadovoljne kašnjenjem, udruge pacijenata pokrenule su početkom 2022. kampanju “Vrijeme je” kako bi potaknule zdravstvenu administraciju na donošenje plana jer od raka u Hrvatskoj svakoga dana umire 30 osoba, a svake godine oboli 25.000 ljudi.

Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, odgovoran za 27 posto smrti, a iako posljednjih godina bilježimo pad smrtnosti, veću stopu smrtnosti u EU ima jedino Mađarska.

Akcijski plan težak je 8,5 milijardi eura i uključuje zanavljanje radiološke opreme, nabavku 21 linearnog akceleratora za kliničke ustanove, uspostavu onkološke mreže i baze onkoloških podataka važnih za praćenje ishoda liječenja, kao i prevenciju, rano otkrivanje, liječenje i rehabilitaciju bolesnika.

Kako Beroš objašnjava toliko kašnjenje plana?

U Ministarstvu zdravstva odgovaraju kako se usvajanje plana odužilo zbog međuresornog usuglašavanja, no očekuje se njegovo skoro donošenje na Vladi.

U međuvremenu je proveden natječaj za izradu onkološke baze podataka, no nije završen zbog žalbe na odabir izvođača. U ministarstvu kažu kako je prva odluka odabira za bazu podataka bila poništena, no nakon ponovnog pregleda donesena je nova odluka o odabiru iste zajednice ponuditelja. Međutim, drugorangirani ponuditelj ponovno je na tu odluku uložio žalbu pa će sada o tome odlučiti Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.

Kad je riječ o nabavi 21 linearnog akceleratora za pet KBC-ova i zadarsku bolnicu, koji bi trebali profunkcionirati do kraja 2025., ministarstvo je pokrenulo proceduru za ishođenje Vladine odluke za sklapanje ugovora. Linearni akceleratori trebali bi poboljšati dostupnost zračenja onkološkim pacijentima, a pri odabiru se, kažu u ministarstvu, nisu rukovodili samo cijenom, već su imali u vidu i mogućnosti isporuke, kompleksnost proizvodnje i ugradnje uređaja s obzirom na zadane rokove.

Inertna administracija kriva za izgubljene godine

Predsjednica hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna Vesna Ramljak kaže kako je mnogo razloga zašto Nacionalni strateški okvir za rak, iako donesen u prosincu 2020., još nije zaživio.

“Kompletna državna, a time i zdravstvena administracija, prilično je inertna i teško poslaguje prioritete. Za provedbu dokumenta nema jasno imenovane osobe i institucije odgovorne za provedbu pojedinih njegovih poglavlja, kao i dokumenta u cjelini. Drugi je razlog to što je za provedbu imenovano novo povjerenstvo, različito od onog koje je vodilo proces njegove izrade i pisanja”, kaže Ramljak.

Upozorava da još nije osnovana onkološka mreža ustanova, koja je preduvjet za optimalnu dijagnostiku i liječenje pacijenata, niti je jasno tko bi je trebao i kako voditi. “Do 2025. trebali bismo imati sveobuhvatni onkološki centar, kao dio EU Beating Cancer Plana, ali tek ćemo vidjeti kako će se to ostvariti”, ističe Ramljak i upozorava da su izgubljene tri godine.

‘Pojedinci i neke organizacije love u mutnom’

Također se ishodi liječenja ne prate sustavno na državnoj razini ni u javnom niti u privatnom sustavu, a “pojedincima i pojedinim organizacijama odgovara ovakva situacija i lov u mutnom”. Vlada je nedavno strateškim investicijskim projektom proglasila privatnu Specijalnu onkološku bolnicu Medikol, a time se novac za onkološku skrb iz HZZO-a prelijeva privatnim pružateljima zdravstvene zaštite, kaže Ramljak.

Stoga smatra nužnim jasno definirati mrežu onkoloških zdravstvenih ustanova koje moraju zadovoljavati minimalne akreditacijske kriterije i pokrenuti onkološku bazu podataka, koji bi s podacima iz Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) konačno dali pravu sliku stanja u državi. Treba donijeti jasne smjernice o tome koliko pacijenti mogu čekati na pojedine vrste dijagnostičkih pretraga, vrijeme do početka liječenja, obavezno razmatranje svakog oboljelog na multidisciplinarnom timu, te praćenje ishoda liječenja, kako kliničkih, tako i onih prema iskustvu pacijenata.

Važno je i izraditi protokol komunikacije u zdravstvenom sustavu od primarne do tercijarne zaštite i palijativne skrbi, kako pacijenti više ne bi lutali u sustavu, čekali i gubili vrijeme koje nemaju, naglašava Ramljak.

Švedska na pragu eliminacije raka vrata maternice

Uoči predstojećih europskih izbora i preispitivanja europskog plana za borbu protiv raka u sredini programskog razdoblja zakazanog za 2024., u Bruxellesu je održan Europski forum za borbu protiv raka, kako bi se vidjelo što učiniti u idućem razdoblju da bi zemlje članice intenzivirale borbu protiv raka. U EU postoje velike razlike među državama i regijama, neke zemlje niti ne vode registar za rak, dok je istodobno Švedska na pragu eliminacije raka vrata maternice zbog visoke procijepljenosti protiv HPV-a.

Posebna pozornost u idućem razdoblju želi se pridati borbi protiv raka pluća, odnosno ranoj dijagnostici i boljoj dostupnosti inovativnih terapija. Po podacima Europske komisije, Hrvatska zaostaje u dostupnosti onkoloških lijekova, a smanjena produktivnost zbog obolijevanja čini 44 posto troškova liječenja raka, što je tri puta više od prosjeka EU. Također, 26 posto ukupnih izdataka za rak u Hrvatskoj odlazi na zdravstvenu skrb, uključujući lijekove, dok je prosjek EU 49 posto.

U Hrvatskoj se za zdravstvo, piše novinarka Hine Tamara Marinković, izdvaja manje od osam posto BDP-a, što je po stanovniku 963 eura, dok razvijene zemlje EU izdvajaju više od 11 posto. Slovenija izdvaja 2107 eura po stanovniku, Slovačka 1220, a Češka 1860 eura.