Ustavni sud donio odluku: Na snazi ostaje zabrana rada trgovina nedjeljom

Nakon održane sjednice pred medije je izašao predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović.

Ostaje neradna nedjelja

„Donijeli smo tri odluke za koje smatramo da postoji javni interes“, rekao je na početku Šeparović. „Rješenje kojim nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka članaka 57. i 70. Zakona o trgovini te članka 12. Zakona. Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, troje sudaca je bilo protiv. Četvero je najavilo izdvojena mišljenje“, kazao je.

„Odbili smo zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama“, kazao je. Odluka je donesena s većinom od 9 glasova. Četvero sudaca je bilo protiv i četvero je najavilo izdvojena mišljenja.

„Pokrenuli smo postupak za ocjenu suglasnosti s ustavom te ukinuli članak 43. stavak 3. Zakona o HRT-u koji je govorio da radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk“, kazao je Šeparović i dodao da je odluka donesena jednoglasno.

Kakvo je obrazloženje za neradnu nedjelju?

Objašnjavajući ukidanje zabrane rada nedjeljom iz 2014. kazao je da je tada ukinuta zabrana rada jer je ovisila o površini trgovina. Objasnio je i što je ovaj put drugačije. „U pravnom poretku Hrvatske nedjelja je onaj dan u tjednu koji se prema običajima i tradiciji smatra danom tjednog odmora. Reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca koji tu ima široku slobodu procjene“, kazao je.

Dodao je da je Sud utvrđivao je li Vlada navela cilj koji je htjela, je li on legitiman i je li mjera razmjerna cilju. „Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana, prvenstveno radnika u trgovinama, osiguravanje kvalitete funkcioniranja zajednice, te gospodarski napredak i socijalno blagostanje“, kazao je i rekao da je Sud to prihvatio kao legitiman cilj.

Troje sudaca bilo je protiv odluke

„Ovu odluku treba promatrati u kontekstu ovog zakonodavnog rješenja. Stajališta iz prijašnjih Zakona koji su bitno drugačiji nego ovaj se ne mogu primjenjivati automatski i nekritički. U odnosu na razmjernost mjere, Sud je išao za time da treba balansirati prava i interesa gospodarskih subjekata, zaposlenika i potrošača“, kazao je.

Rekao je kako je analizom utvrđeno da nijedna od grupa ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret. Ocijenili su dakle da je mjera razmjerna cilju koji se htio postići. Abramović, Selanec i Kušan su bili protiv, kazao je Šeparović.

Obrazloženje za Zakon o izbornim jedinicama

Govoreći o Zakonu o izbornim jedinicama kazao je da Ustav ne postavlja model za izborni model koji se traži od zakonodavca. „Rekli smo da se promjene broja birača moraju pratiti, usklađivati sa stvarnim stanjem, da Zakon mora uvažavati zemljopisnu kartografiju i da se granice što je više moguće podudaraju s administrativnim cjelinama. Rekli smo da službeni podaci u registru birača moraju imati objektivno i empirijsko utemeljenje. Sve drugo, uključujući popis stanovništva može biti kontrolno“, kazao je.

„Analizom Zakona smo utvrdili da je zakonodavac poštivao ta bitna stajališta. Ovdje je bilo više prigovora od formalno-pravnih do materijalno-pravnih. Istaknuo je da je Zakon trebao stupiti na snagu 1. listopada, a stupio je 4. listopada. “Radilo se o očito neustavnoj situaciju ali i nju bi Ustavni sud ispravio, to smo radili u praksi. No, ispravio ju je sam zakonodavac koji je izmjenama i dopunama proglasio da Zakon stupa na snagu 3. studenog”, kazao je i rekao da je zakon bio neustavan dva dana što je otklonjeno od strane zakonodavca.

“U priču s predsjednikom Republike i njihovim odnosom ne želim ulaziti, mogu samo reći da je on potpisao Zakon u roku”, kazao je govoreći o formalnoj strani.

‘Dio ljudi je očito odselio’

Govoreći o pravnoj strani kazao je da izborni model određuje zakonodavac, koji je kao referentnu mjeru snage odredio broj birača upisan u registar birača. “Vezano za odjavu prebivališta, s obzirom na nespornu činjenicu da imamo skoro 500.000 upisanih u registar, više nego punoljetnih upisanih u registar, podsjećamo na raniju odluku u kojoj smo propisali da su brojni razlozi zbog koji se osoba može odjaviti. Upravni sudovi su dužni preispitati zaključke upravnih tijela da ocijene je li objava prebivališta samo kada se utvrde sve činjenice i okolnosti koje nedvojbeno tvrde da netko ne živi na adresi. Ljudi se ne mogu brisati iz registra samo zato što nisu tu”, kazao je.

Rekao je da je dio ljudi očito odselio u inozemstvo ali su i dalje građani koji imaju prebivalište i mogu glasati, bilo u konzularnim predstavništvima ili u Hrvatskoj. “Ključno je ono što je zakonodavac ispoštivao, a to je da biračima omogućeno da svaki glas jednako vrijedi”, rekao je. “što se tiče cijepanja jedinica i tvrdnje da nisu uvaženi standardi Ustavnog suda, utvrdili smo da nijedna jedinica ne odstupa od zakonskog praga, što je plus, minus pet posto”, rekao je.

Kaže da se pri formiranju jedinica vodilo povijesnim i geografskim cjelinama. Za odluku je glasalo devet sudaca, a četvero je bilo protiv. To su bili Abramović, Selanec, Kušan i Ingrid Antičević Marinović. Tu su i tri izdvojena mišljenja.

Radnici HRT-a imaju pravo na štrajk

Govoreći o HRT-u pročitao je članak 43. Zakona koji je propisivao da, kada HRT obavlja javnu službu u skladu sa Zakonom, radnici nemaju pravo na štrajk.

“Utvrdili smo da Ustav jamči svima pravo na štrajk, a da se u oružanim snagama i u javnim službama Zakonom može ograničiti pravo na štrajk. Ne može se to ograničiti Zakonom ili odlukom ravnatelja. Norma nije jasna ili predvidljiva. To ne može biti prepušteno kolektivnom ugovoru i aktima ravnatelja i zato smo taj zakon ukinuli. Odluka je donesena jednoglasno”, rekao je.

‘Zastupnici su zastupnici svih građana’

Uslijedila su pitanja novinara, prvo je li Ustavni sud imao zahtjev da Zakon o izbornim jedinicama bude trajno rješenje? Šeparović je odgovorio da nije te da ovaj Zakon ostaje na snazi dok ga ne ukinu Ustavni sud ili zakonodavac. Govoreći o izbornim jedinicama, kazao je da nije na Ustavnom sudu da crta te jedinice.

Kazao je kako je Hrvatska unitarna država i da su svi zastupnici – zastupnici svih građana a ne pojedinih općina, gradova, županija ili izbornih jedinica. Novinari su pitali za prava malih trgovaca koji su s obzirom na neradne nedjelje tvrdili da su oštećeni.

“Ovdje se radi o ograničenju poduzetničkih sloboda, to nije sporno. Ali ovdje je pitanje je li to sukladno Ustavu. Ustav govori o razmjernosti ali i da je hrvatska socijalna država. Ovdje trgovci, pa i mali, imaju pravo od ponedjeljka do subote odraditi radno vrijeme, imaju 16 nedjelja kada mogu raditi, imaju blagdane kojima Vlada odredi da mogu raditi i na kraju imaju iznimke, škole, aerodromi, benzinske. Ocjenjujući to, kao i prava zaposlenika i potrošača, zaključili smo da im nije nametnut prekomjeran teret”, kazao je.

‘Imaju pravo na obiteljski život’

Govoreći o malim trgovcima, kazao je da vlasnička struktura kao i površina prodajnih objekata može predstavljati diskriminatorni kriterij kao 2004. Zato Ustavni sud nije prihvatio te kriterije”, kazao je. Govoreći o zaposlenicima i potrošačima, kazao je da njima nije nametnut prekomjeran teret.

“Zaposlenici kao i svi građani imaju pravo na privatan i obiteljski život ali su dužni raditi onih 16 nedjelja koje su poslodavci odredili kao i za radne blagdane. Dužni su raditi i u objektima koji su iznimke. Smatramo da je postignuta ravnoteža i da zaposlenicima nije nametnut prekomjeran teret”, kazao je.

“Zašto smatramo da potrošačima nije nametnut teret. Možemo kupovati od ponedjeljak do subote, 16 nedjelja i na radne blagdane. Možemo ići u prodajne objekte koji su iznimka. Sama promjena potrošačkih navika nije ustavno-pravni razlog”, rekao je.

Kako komentira Turudićev izbor?

Novinari su ga tražili da komentira izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. „Ustavni sud i ja nemamo nikakve ovlasti kod postupka izbora glavnog državnog odvjetništva. Nije primjereno da ja to komentiram“, kazao je. Dodao je i da ne vidi nekakvu ustavnu ovlast kojom bi predsjednik države intervenirao u taj izbor. No, ostavio je mogućnost da postoje elementi za koje on ne zna.

Upitan o isteku mandata 10 sudaca Ustavnog suda te hoće li se sucima produžiti mandat s obzirom na okolnosti, kazao je da je šest mjeseci prije isteka mandata obavijestio predsjednika Sabora da im ističe mandat. „Time je moja uloga završena, ja nikakvu ulogu nemam, to je u nadležnosti sabora. Mogu reći da, ako se Ustavni suci ne izaberu do 7. lipnja, da im se oo Ustavu im se produžuje mandat do izbora novih, ali najdulje na 6 mjeseci“, rekao je. To je najkasnije do 7. prosinca.

‘Možda sam i dosadan, ali…’

Zahvalio je medijima na dolasku i kazao da će ovakvu praksu nastaviti ubuduće. Kazao je da se često postavlja pitanje zašto mediji ne mogu dolaziti na sjednice Ustavnog suda. Kazao je da nijedan Ustavni sud u Europi to ne dopušta kako bi se zadržala neovisnost i nepristranost sudaca te kako bi se spriječilo eventualno „reklamiranje sudaca“ u medijima.

„Sve sam proučio toga nema“, kazao je i rekao da postoji mogućnost javnih rasprava i savjetodavnih sjednica te je dodao da se redovno izdaju priopćenja kao i da je on uvijek dostupan medijima.

„Objavljujemo sažetke, nećete morati čekati 10 ili 8 dana, znam što su mediji, sada ćete ih dobiti. Prema onome što znam, jedan smo od najotvorenijih Ustavnih sudova u Europi, ali molim vas, nemojte tražiti od nas ono što nema nijedan Ustavni sud, nijedan drugi sud u Europi. Nastojimo biti otvoreni prema javnosti, ali na sjednicama na kojima se vijeća, mediji i javnost ne mogu biti. Znam da sam dosadan, ali molim vas da ovo moje objašnjenje prihvatite“, zaključio je na kraju konferencije za medije.