Ustavni sud ovom je važnom odlukom upravo poslao kristalno jasan signal njemačkim ekstremističkim strankama
Sud je ocijenio da Die Heimat 'pokazuje prezir prema slobodnom demokratskom poretku'
Ustavni sud Njemačke presudio je u utorak da bi državno financiranje marginalne, ekstremističke stranke poznate kao Die Heimat, ili Domovina — prethodno poznate kao Nacionalna demokratska stranka ili NPD — moglo biti prekinuto jer stranka “pokazuje prezir prema slobodnom demokratskom poretku i ima za cilj zamijeniti njemačku demokraciju autoritarnom državom” koja se temelji na predodžbama iz nacističke ere o rasno ujedinjenom Volksgemeinschaftu ili “narodnoj zajednici”.
Sud je ocijenio da Die Heimat ima za cilj zamijeniti postojeći ustavni sustav autoritarnom državom koja se temelji na ”etničkoj narodnoj zajednici” te da ta politika ne poštuje ljudsko dostojanstvo manjina i migranata.
U presudi sud se pozvao na pojam Njemačke kao “militantne demokracije”, grubi koncept koji znači da država ima zakonska sredstva za ograničavanje sloboda autoritarnih stranaka kako bi ih spriječila u korištenju instrumenata demokracije za stjecanje moći.
‘Poduzimamo mjere protiv svih koji pripremaju teren za nasilje’
Kazna je uglavnom simbolična, budući da Die Heimat nije uspio prijeći prag na europskim, saveznim ili državnim izborima koji je potreban da bi se kvalificirao za financiranje. Stoga će ostati samo bez 200.000 eura poreznih olakšica. Prije toga, 2016., primjerice, stranka je dobila 1,1 milijun eura pomoći. Najnovija presuda osigurava da Die Heimat neće dobiti novac sljedećih šest godina.
Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je da je Ustavni sud poslao jasan signal antidemokratskim snagama i desničarskim ekstremistima da su oni najveća prijetnja njemačkoj demokraciji. “Poduzimamo odlučne mjere protiv svih onih koji pripremaju teren za nasilje desničarskih ekstremista”, upozorila je Faeser.
Premda je Die Heimat beznačajna strančica, ta presuda ne bi izazvala veću pozornost da nije u pitanju jedna druga, puno opasnija desničarska stranka. Na to je upozorio konzervativni bavarski premijer Markus Söder koji je ocijenio da bi ta presuda mogla postati ”nacrt za stranku Alternativa za Njemačku, AfD”.
AfD postaje sve ekstremniji, ali i dobiva na popularnosti
Naime, ultra radikalna desna stranka AfD, kako postaje sve ekstremnija, tako dobiva sve više na popularnosti. AFD već ima potporu 23 posto birača, a u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje će se u rujnu održati tri državna izbora, stranka premoćno vodi.
Zbog toga raste strah demokratskih snaga da bi AFD mogao postati jedan od bitnih čimbenika, a možda i vodeći, u političkom životu Njemačke. Stoga se čak raspravlja o zabrani rada stranke te oduzimanja prava nekim njenim radikalnim pojedincima kako bi se spriječilo da budu izabrani u savezni parlament. Međutim, dio političara tvrdi da bi takvo demoniziranje AfD-a moglo imati negativan učinak, kao i da bi svaki pokušaj zabrane AfD-a ili ograničavanja njegova financiranja bio teška taktička pogreška, koja bi služila samo jačanju stranke. To bi omogućilo vođama AfD-a da ostale stranke optuže za poništavanje volje glasača.
Njemački ustav dopušta zabranu stranaka koje “nastoje potkopati ili ukinuti osnovni demokratski poredak” ili im uskratiti sredstva iz državnog budžeta. Ustavni sud sada je prvi put to primijenio u praksi.
Jezivi tajni sastanak desničarskih ekstremista
Rasprava u Njemačkoj o tome što učiniti s AfD-om postala je još intenzivnija otkako se otkrilo da su članovi stranke bili na tajnom sastanku desničarskih ekstremista u hotelu u blizini grada Potsdama. Tamo su se dogovorili da im je glavni cilj “masovna deportacija stranaca i neasimiliranih građana”. To znači da bi se iz zemlje mogli protjerati i njemački državljani koji nisu po volji ekstremnih desničara. Stoga ne čudi da su mnogi u Njemačkoj, ali i u Europi, zaključili da je to na tragu politike koju je provodila nacistička Njemačka.
Zbog toga su na ulice diljem Njemačke izašle stotine tisuća ljudi, u znak prosvjeda protiv desnog radikalizma i AfD-a. U Berlinu su se demonstranti okupili ispred Bundestaga i uzvikivali: “Cijeli Berlin mrzi AfD!”
Prijetnjama AfD-a usprotivio se veliki broj građana Njemačke, a jednako veliko protivljenje politici AfD-a pokazuje se i u većini europskih država koje su prošle strahote vladavine zločinačkog režima Adolfa Hitlera. Situacija je tim gora jer je šefica AFD-a Alice Weidel najavila da će, kad osvoje ili uđu u vlast, raspisati referendum za izlazak iz EU-a. To bi onda značilo kraj organizacije koja, unatoč svim slabostima, koliko-toliko jamči sigurnost Europe od sve realnije ruske opasnosti.
Zaštitni zid stranaka protiv AfD-a
Kad su vidjeli kakve su reakcije, vođe Alternative za Njemačku rekle su da dogovor u Podstamu nije stranačka politika. Međutim, njemačke obavještajne agencije već su klasificirale AfD kao ekstremnu desničarsku stranku u tri istočne države.
Jedino ohrabruje što su sve glavne političke stranke stvorile zaštitni zid protiv AfD-a, odbijajući koalirati ili surađivati s njima, čak i na lokalnoj razini. No, svaki pravni potez protiv financiranja AfD-a bio bi dugotrajan proces, koji vjerojatno neće biti dovršen prije saveznih izbora 2025., a kamoli ovogodišnjih izbora za Europski parlament.